Razgovarao Charles Recknagel
Pozivnica Crnoj Gori za članstvo u NATO jasna je politička poruka Rusiji da ne može odlučivati o sferi utjecaja u Evropi i da je ne može dijeliti po tim sferama, kaže britanski analitičar Jonathan Eyal. On je uvjeren da će se evropske države znati oduprijeti nadolazećem pritisku Rusije.
RSE: Kako tumačite pozivnicu Crnoj Gori za članstvo u NATO-u?
Eyal: U mnogim aspektima, pozivnica Crnoj Gori u NATO posljedica je i ruske invazije na Ukrajinu i pitanje sigurnosti cijele Evrope. Jedan od ključnih argumenata za poziv je potreba da se Moskvi pošalje jasna poruka da Rusija ne može odlučivati o sferi utjecaja u Evropi, i ne može podijeliti Evropu po tim sferama. Suvereno pravo svake evropske nacije je da postane članica ili da pripada instituciji kojoj želi. To pravo je neupitno. Jasno je da Crna Gora nije velika dodatna snaga u ukupnoj moći NATO-a, ali ključni element je politička poruka. Protivljenje Rusije ne temelji se na činjenici da bi sada Crna Gora mogla postati prijetnja ruskoj sigurnosti, već na njihovom stavu da evropske zemlje ne mogu raditi ono što žele.
RSE: Proći će mjeseci prije nego članstvo postane i formalno. Da li bi u tom vremenu Rusija mogla uvjeriti Crnu Goru da se povuče, odnosno da li bi Moskva na neki način mogla minirati cijeli proces?
Eyal: Jasno je da će Rusija nastaviti s pritiskom, posebno će pokušati utjecati na javno mnijenje u Crnoj Gori. Nadalje, nastojaće zaštititi svoje ekonomske interese u Crnoj Gori, posebno investicije, od kojih većina nije u potpunosti legalna. Rusija nikada nije oklijevala da upotrijebi bilo kakvo ekonomsko oružje kako bi ostvarila svoje političke ciljeve. Nadalje, Rusija će svakako pojačati pritisak na Srbiju kako bi se izbjegao sličan proces integracije Srbije. Nema dvojbe da ćemo svjedočiti snažnijim pokušajima Rusije da podijeli Balkan izmedju zapadne i takozvane ruske sfere utjecaja. Ne bih isključio mogućnost daljnjeg ruskog pritiska na Bugarsku zbog čega se bugarski predsjednik već žalio.
RSE: Spomenuli ste Srbiju. Zašto Rusija odbija pomisao da bi se službeni Beograd mogao prikloniti NATO-u?
Eyal: Nekoliko je razloga. Prvi je to što su Rusi uvjereni da sa Srbijom imaju povijesne i bratske odnose. Djelomično je to istina, ali većina političara i vojnih zapovjednika u Srbiji svoju profesionalnu karijeru počela strahom od sovjetske invazije, ne smatrajući Moskvu svojim osnovnim prijateljem. Ipak, Rusi su to danas postali prikazujući sa važnim srpskim saveznikom prvenstveno u nepriznavanju nezavisnosti Kosova. Mislim da je Srbija za Rusiju ključ, jer je jedna od najvećih i najsnažnijih zemalja na Balkanu i sve dok Srbija nije integrirana u evropske strukture vrlo je teško govoriti kako Balkan može biti siguran. Teško je procijeniti kako će se Balkan ekonomski razvijati, kada jedan njegov dio, poput Grčke, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Slovenije, pripada evropskim institucijama, a drugi tek djelomično ili uopće nije integriran. Upravo je to situacija koja omogućuje Rusiji da ostvari odredjene pozicije, zbog čega je spremna prilično uložiti u takozvane “specijalne odnose Rusije i Srbije”, odnosno pokušati matirati NATO i Evropsku uniju.
RSE: Pozivnica Crnoj Gori upućena je jednoglasno, koncenzusom svih 28 članica NATO-a. Da li Rusija na bilo koji način može podijeliti Alijansu jer pozivnicu moraju ratificirati parlamenti svih članica?
Eyal: Naravno, biće vrlo ozbiljnih rasprava, posebno u Njemačkoj, jer nije tajna da je Njemačka bila protiv rasprave o članstvu Crne Gore na prošlogodišnjem samitu NATO-a u Wellsu. Nije tajna da ima jedan broj evropskih država koje nisu jako zainteresirane da Crna Gora postane članica. Ipak, vrlo sam optimističan i vjerujem da će ratifikacija proći kroz parlamente, jer se o svemu detaljno raspravljalo iza zatvorenih vrata posljednje dvije godine. Isto tako, prevladao je argument da je poslana jasna politička poruka – a ta je da mi ne prihvaćamo podijele Evrope. Uvjeren sam da će se vlade evropskih država znati oduprijeti nadolazećem pristisku Rusije .
