Evropu čeka neizvjesnost zbog Francuske i Grčke

Reakcija tržišta zbog rezultata izbora u Francuskoj i Grčkoj pokazuje da Evropu očekuje period neizvjesnosti oko sudbine njemačkog plana štednje radi spasa eurozone.

U Francuskoj je socijalista Fransoa Oland pobijedio dosadašnjeg predsednika Nikolu Sarkozija, dok u Grčkoj dvije proevropske stranke koje su krajem prošle godine formirale koalicionu vladu, Pasok i Nova demokratija, neće u budućem parlamentu imati apsolutnu većinu.

Cijene dionica na evropskim berzama dan nakon izbora, potonule su na najniži novo u poslednjih četiri i po mjeseca, jer su rezultati izbora u Francuskoj i Grčkoj pokazali da glasači ne prihvaćaju mjere štednje, a to baca sumnje oko sposobnosti eurozone da riješi aktualnu dužničku krizu.

Euro je pao na najniži novo u posljednja tri mjeseca, na najniži nivo u odnosu na funtu u posljednje tri i po godine, zbog strahova na tržištima da će mjere štednje biti dovedene u pitanje.

Novoizabrani francuski predsjednik Fransoa Oland obećao je prestanak teških ideoloških podjela u Francuskoj i poručio da je ovo novi početak i za Evropu. Na funkciju stupa 15. maja, ali već dan nakon izbora razgovara sa stranim liderima, prije svega evropskim.

“Ovo je francuska revolucija .Ovo je novo izdanje francuske revolucije. To je izvanredno”, rekao je jedan oduđebvljeni glsač.

Oland im je uzvratio sa širokim osmjehom:

“Proživaljavamo velike, lijepe trenutke. Moramo ovu pobjedu pretvoriti, ne u pobjedu osvete ili odbacivanja, inata ili ljutnje. Ne! Ovo je lijepa i velika pobjeda koja će pokrenuti zemlju, učiniti je sretnijom i ujediniti nas .”

Obraćajući se prvenstveno Francuzima, akcenat je stavio na ono što je bilo u središtu kampanje, više razumijevanja za "male" ljude i pravedniju raspodjelu tereta krize.

Govoreći o finansijskoj krizi, Oland je ponovio da Francuska mora smanjiti deficit i dug, ali je sugerisao da je završena "teška politika bolnih rezova" koju je dosadašnji predsjednik smatrao neophodnom.

Nakon kratkog slavlja, novi francuski predsjednik je prionuo na posao i evropskim liderima izlaže plan prema kojem bi politika podsticanja privrednog rasta trebalo da zamijeni godine rigorozne štednje.

Prvi kontakti počinju sa Njemačkom.

"Oči Evrope i svijeta uprte su u nas. Biće ovo i novi početak za Evropu", rekao je Oland.

Neki od Olandovih najbližih savjetnika u prvim intervjuima rekli su da nije sigurno da će Pariz ratifikovati sporazum o fiskalnoj disciplini koji su dogovorili evropski lideri, a koji su utvrdili njemačka kancelarka Angela Merkel i Sarkozi.

No, među prvima koji su čestitali Olandu na pobjedi bili su njemačka kacelarka Angela Merkel, koja ga je pozvala u Berlin, i britanski premijer Dejvid Kameron.

I predsjednik SAD Barak Obama telefonirao je u ponedjeljak novoizabranom predsjedniku Francuske i čestitao mu pobjedu. Obama je pozvao Olanda da posjeti Bijelu kuću prije samita grupe G-8 ovog mjeseca u Kemp Dejvidu. Očekuje se da Oland učestvuje na samitu NATO u Čikagu, takođe u maju.

Neizvjesnost u Grčkoj

U drugoj članici EU, Grčkoj, rezultati izbora ne daju razloga za slavlje nikome.

Dvije proevropske grčke partije koje su krajem prošle godine formirale koalicionu vladu, Pasok i Nova demokratija, sa ciljem da sprovedu rigoroznu politiku štednje, imaće u budućem parlamentu samo 149 od ukupno 300 poslanika i neće imati apsolutnu većinu, pokazuju rezultati na osnovu 99 odsto prebrojanih glasova.

Te dvije stranke, koje se smjenjuju na vlasti poslednjih 38 godina i koje birači smatraju odgovornim za tešku privrednu i socijalnu krizu kroz koju prolazi zemlja, doživjele su na vanrednim parlamentarnim izborima, kako se procjenjuje, "istorijski debakl".

Pet stranaka koje su se tokom izborne kampanje zalagale za ukidanje ili ublažavanje rigorozne politike štednje, prešle su cenzus od tri odsto i ušle u parlament, uključujući i neonaciste iz stranke Zlatna zora (Hrisi Avgi), koja prvi put ulazi u grčki parlament.

Sve te stranke će u budućem sazivu imati ukupno 151 poslaničko mjesto.

Očekuje se da će nakon objavljivanja zvaničnih rezultata tokom dana, predsjednik države Karolos Papuljas pozvati lidera Nove demokratije Antonisa Samarasa, čija je stranka pojedinačno osvojila najviše glasova, i povjeriti mu zadatak formiranja nove vlade koja će uživati povjerenje parlamenta.

Samaras će na raspolaganju imati tri dana da predloži novi sastav vlade. Ako u tome ne uspije, tu obavezu će preuzeti lider druge stranke po broju osvojenih glasova, odnosno vođa radikalne ljevičarske koalicije Siriza, koja je juče napravila iznenađenje osvojivši 16,5 odsto glasova.

Samaras je, pak, sinoć reako da su spremni da preuzmu odgovornost.

“Spremni smo da preuzmemo odgovornost za formiranje vlade nacionalnog spasa, sa dva specifična cilja, da zemlja ostane u eurozoni kao i da bi smo sproveli politiku koja je bila uslov za pakete pomoći, da bi uspjeli obezbijediti rast i stabilnost u grčkom društvu”, kazao je Samaras.

Sličnu poruku imao je i lider Pasoka, Evangelos Venizelos, podsjećajući na obaveze prema EU i dogovoru postignutom kao uslov za dobijanje međunarodne finansijske pomoći.

Analitičari procjenjuju da će socijalistima iz Pasoka i konzervativcima iz Nove demokratije biti veoma teško da sami sastave koalicionu vladu kako bi nastavili sa sprovođenjem rigoroznog plana štednje i time obezbijedili dalju finansijsku pomoć MMF-a i EU.