Neizvjesnost u Grčkoj nakon izbornog debakla Pasoka i Nove demokratije

Veliki pobjednici nedjeljnih izbora u Grčkoj su radikalna ljevičarska formacija Siriza, koja se protivi sporazumu Grčke s kreditorima, kao i neonacisti iz stranke "Zlatna zora" (Hrisi Avgi), koja sa gotovo sedam odsto glasova prvi put ulazi u Parlament.

Dvije vladajuće stranke koje podržavaju oštre mjere štednje, Pasok i Nova demokratija izgubile su parlamentarnu većinu.

Ubuduće će u parlamentu imati samo 149 od ukupno 300 poslanika i neće apsolutnu vechinu, pokazuju rezultati na osnovu 99 odsto prebrojanih glasova.

Kako je u ponedjeljak ujutro saopštilo grčko Ministarstvo unutrašnjih poslova, konzervativna Nova demokratija je osvojila 18,8 odsto glasova (108 poslanika) dok je za Pasok glasalo 13,2 odsto birača (41 poslanik).

Te dvije stranke, koje su na prošlim izborima 2009. zajedno osvojile 77,4 odsto glasova, sada neće moći bez pomoći treće stranke da formiraju vladu, kako bi nastavili sa sprovođenjem rigoroznog plana štednje i time obezbjedili dalju finansijsku pomoć MMF-a i EU.

Neizvesnost oko formiranja buduće grčke vlade osjetila se u ponedjeljak ujutro na azijskim berzama, pa je berza u Hongkongu počela rad uz pad od 2,08 odsto, dok je berza u Tokiju zabilježila pad od 2,63 odsto.

Evro je u Tokiju u ponedjeljak ujutro bio na svom najnižem nivou u posljednja tri mjeseca što odražava zabrinutost investitora kada je riječ o nastavku politike budžetske štednje nakon poraza dvije najveće grčke partije na parlamentarnim izborima.

Ovakav ishod mogao bi da pojača nestabilnost Grčke. Nova demokratija možda neće moći da formira vladu i moguće je da će se pojaviti pozivi za raspisivanje novih izbora, čak i ako stranke ljevičarskog i desničarskog opredjeljenja pokušaju da formiraju koaliciju, prenio je BBC.

Lider Nove demokratije Antonis Samaras izjavio je da će formirati vladu nacionalnog spasa kako bi zemlja nastavila da koristi evro, ali je dodao da će se založiti za izmjenu kontroverznog sporazuma Grčke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), da bi podstakao privredni rast.

Vođa koalicije Siriza Aleksis Cipras izjavio je da želi da formira ljevičarsku koaliciju koja neće prihvatiti uslove pod kojima Grčka dobija finansijsku pomoć.

"Stranke koje su potpisale taj memorandum sa EU i MMF-om sada su u manjini. One su presudom javnosti izgubile legitimitet", rekao je Cipras.

Lider Pasoka i bivši grčki ministar finansija Evangelos Venizelos pozvao je na formiranje šire koalicione vlade proevropskih stranaka.

"Vlada nacionalnog jedinstva, uz učešće svih stranaka koje podržavaju evropski kurs, bez obzira na odnos prema sporazumu o zajmovima, imala bi smisla", rekao je Venizelos.

On je dodao da je Pasok znao da će cijena koju će platiti na izborima velika kada je osigurao sporazum o primanju pomoći od 130 milijardi evra.

Na četvrtom mjestu je desničarska stranka Nezavisni Grci, sa deset odsto osvojenih glasova. Njen vođa Panos Kamenos već je odbacio mogućnost saradnje sa Pasokom ili Novom demokratijom.

Koalicioni pregovori mogu da traju tri dana. Ako ne budu uspješni, drugoplasirana stranka može da pokuša da formira koaliciju, a ako ni ona ne bude uspješna, mandat će dobiti trećeplasirana partija.

Ako ne bude dogovora o koaliciji, Grci će morati ponovo na birališta, što je scenario koji bi dodatno uznemirio međunarodne kreditore.