Evropski zvaničnici poručuju BiH: Vlast, reforme, pa tek onda EU

Proteklih dana poruke međunarodnih zvaničnika koje su upućene Bosni i Hercegovini još jednom su potvrdile da se postojeće stanje najbolje može okarakterisati kao tapkanje u mjestu.

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso je tokom posjete Sarajevu jasno dao do znanja da red stvari ide ovako: formiranje vlasti, provođenje reformi, a onda Evropska unija.

Nekoliko dana ranije visoki predstavnik Valentin Inzko je izjavio „Proces evropskih integracija u BiH je zaustavljen i građani su prave žrtve političkog zastoja”.

Barroso je potvrdio da je od članova Predsjedništva BiH dobio veoma jasnu poruku da BiH želi da postane članica EU.

Važno je da BiH ne zaostane na tom putu za ostalim zemljama regije, dodao je Barroso. Zbog toga svoju sudbinu BiH treba da uzme u svoje ruke.

“Tokom otvorenog razgovora naglasili smo još jednom da je potrebno da vidimo odlučnost, političku odgovornost, duh i kulturu kompromisa u BiH. Ova zajednička vizija i želja od najvećeg su značaja za rad na neophodnim reformama, koje su ključne za napredovanje ka EU. Međutim, da bi se realizovale ove reforme, potrebno je da se na državnom nivou formiraju organi vlasti kako bi se rješavali gorući problemi”, pojasnio je Barroso.

Rezultati koje je BiH postigla u posljednje vrijeme nisu mali, kazao je nakon susreta sa predsjednikom Evropske komisije predsjedavajući Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović.

Ta ocjena stoji, dodao je Radmanović, bez obzira što unutar BiH ne postoji zadovoljstvo zbog tempa napretka ka evropskim integracijama.

„Možemo uraditi posao koji će nas dovesti do toga da apliciramo za kandidatski status“, kazao je on.

Period stagnacije i propuštenih prilika

Barroso je poručio da je moguće da se to uradi, jer je sa jasnim programom BiH već ostvarila ključan napredak, kao što je to bio slučaj sa liberalizacijom viznog režima.

“BiH nije sama. EU je spremna da vam pomogne, svojim ojačanim prisustvom. Ne samo političkim već i finansijskim“, kazao je predsjednik Evropske komisije nakon susreta sa članovima Predsjedništva.

Iste poruke prenio je i učesnicima zasjedanja Parlamenta za Evropu, inicijativi koja okuplja predstavnike i stručnjake EU zajedno sa parlamentarcima BiH na svim nivoima.

Barosso je također kazao da nije na Evropskoj uniji da posreduje u formiranju vlasti na državnom nivou. Nakon formiranja vlasti, neki prioriteti moraju biti riješeni.

„Prvo, Ustav treba biti izmijenjen i dopunjen u skladu s odlukom Evropskog suda za ljudska prava. Drugo, potrebno je usvojiti zakon o državnoj pomoći. Također, usvajanje zakona o popisu stanovništva biće važno za daljnje napredovanje BiH u integracijskim procesima“, nabrojao je on.

Oštar u ocjeni postojećeg stanja bio je ambasador SAD u BiH Patrick Moon, koji je govorio na Fakultetu političkih nauka.

''U proteklih pet godina Bosna i Hercegovina je prošla kroz razočaravajući period stagnacije i propuštenih prilika. Veliki broj lidera političkih stranaka i izabranih dužnosnika su zanemarili svoju obavezu da konsenzusom grade zajedničku budućnost vaše zemlje. Ti lideri nisu tretirali pregovore kao racionalno istraživanje mogućih rješenja. Prečesto su pregovori bili igra sakupljanja poena, potcrtavanja razlika ili svaljivanja krivice, a sve to na štetu građana BiH. Neugodna istina je da je skoro svaki pomak na putu prema evropskim i evroatlantskim integracijama zahtijevao intervenciju međunarodne zajednice. To nije održivo i mora se promijeniti. Danas, šest mjeseci nakon izbora, neuspjeh BiH da formira državnu vlast, blokira čak i one reforme oko kojih se svi slažu da se moraju provesti. Sve stranke prihvataju da BiH mora riješiti situaciju nastalu nakon odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić - Finci protiv BiH'. Uz to, BiH mora biti sposobna da provede popis stanovništva i usvoji zakon o državnoj pomoći. Vaši lideri su svjesni da moraju riješiti pitanje vojne imovine da bi počeli raditi u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO savezu", rekao je Patrick Moon.

O ključnim problemima

Početkom sedmice visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je u Briselu učestvovao na sastanku Komiteta za politička i sigurnosna pitanja Evropske unije. Tom prilikom je najavio skori dolazak novog šefa evropske Delegacije u BiH koji će preuzeti i dužnost specijalnog predstavnika EU u BiH.

„Ja ću predati svoj drugi mandat - mandat specijalnog predstavnika Evropske unije - novom šefu delegacije EU u BiH. On će biti imenovan u narednih nekoliko sedmica i trebao bi da dođe u Sarajevo u junu ili julu. To će biti novi raspored stvari – imaćemo po prvi put evropsku prisutnost u jednom čovjeku.
Šef delegacije i specijalni predstavnik Evropske unije biće jedna osoba. Njegov Ured biće osnažen sa 20 dodatnih ljudi. On će možda u svom Uredu imati policijsku misiju Evropske unije, a na raspologanju imaće i Alteu - evropske vojne snage. Tada ćemo imati novo, osnaženo prisustvo Evropske unije u BiH. Prije svega, on će predstaviti pozitivan dnevni red, fokusiraće se na sve prednosti i vrijednosti Evropske unije, ali i na finansijske prednosti. I naravno, biće tu i druga mogućnost, ako hoćete - negativna, a to su restriktivne mjere. Novi specijalni predstavnik EU imaće svoju, da tako kažem, 'torbu sa alatom' , a u toj torbi biće i restriktivne mjere. Dakle, mi očekujemo da Evropska unija postane snažnija u BiH, efikasnija i bolje opremljena za sve izazove“, poručio je Inzko.

U očekivanju novog šefa Delegacije EU u BiH, čiji je izbor između dvanaest kandidata u Briselu započeo, Renzo Daviddi, na mjestu zamjenika, govorio je o prioritetima i drugačijem postavljanju političara prema ključnim problemima.

„Mislim da je za ovu zemlju jako važno da se politička rasprava počne voditi o konkretnim stvarima. Naravno, stanje u ekonomiji je jedna od tih ključnih stvari. Mislim da je pred nama važan proces fiskalne konsolidacije. Jasno je da se nakon uvođenja PDV-a i u reformi u ubiranju poreza otvorio prostor za daljnji razvoj. Više nema vremena da se čeka fiskalna konsolidacija zato što veliki broj zadataka treba još da se uradi. Mislim da ćemo se u narednih par sati osvrnuti i na opseg javnih troškova. Također, pitanje o kojem se mora raspraviti je dosljednost fiskalnih politika, zatim provedba pravne stečevine EU sa kojom će se susresti BiH. Kada je riječ o ekonomskom razvoju, vi ste upoznati s tim da EU ulaže puno sredstava upravo u promoviranje razvoja malih i srednjih preduzeća i jačanje privatnog sektora. I još nešto što bih htio danas da pomenem – na današnjoj raspravi biće zapravo novi model evropskog razvoja koji bi bio primjenjiv za sve zemlje zapadnog Balkana. Mora se promovisati produbljivanje kapitala i jačanje ljudskih resursa. I zaista očekujem da će u ovoj zemlji u narednim godinama biti više debate o ovim stvarima“, kazao je Daviddi.