Nova rezolucija Evropskog parlamenta o Crnoj Gori biće usvojena 11. marta i sve do tada su moguće neke izmjene. Medjutim, ključne stavke ovog dokumenta su i sada poznate i može se reći da se, pored uobičajenih pohvala i kritika ipak, na adresu Crne Gore, upućuju i neki novi zahtjevi.
Evropski parlament će za oko dvije sedmice usvojiti novu rezoluciju o Crnoj Gori, ali njen tekst je u utorak prošao matični odbor pa se već sada zna da će uz nekoliko uobičajenih pohvala biti ponovljene stare zamjerke u vezi sa lošim stanjem u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nedostatkom osuda za ratne zločine i slobodu medija.
Medjutim, ovoga puta se pojavljuju i dvije nove stvari. U rezoluciji će se prvi put pojaviti sugestija o potrebi za pronalaženjem sporazmnog rješenja graničnog pitanja sa Hrvatskom, odnosno, rješavanje tog spora pred Medjunarodnim sudom u Haagu.
Pored toga, prvi put se u nacrtu rezolucije pojavio i poziv crnogorskoj vlasti da riješi trgovinske sporove sa stranim investitorima i to uz izraz duboke zabrinutosti zbog kašnjenja u rješavanju stečajnog postupka KAP-a. Evropski parlament zamjera i što je Crna Gora ignorisala zabranu kiparskog suda koji je zahtijevao obustavu prodaje imovine KAP-a i apeluje na Crnu Goru da u potpunosti prizna relevantne odluke pravosudnih organa država članica EU.
Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije i funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Slaven Radunović kaže da Evropski parlament poručuje da ne zaboravlja Crnu Goru kojoj su vrata EU i dalje otvorena ali da Crna Gora ima obavezu da se suoči sa glavnim izazovima ali se sada pojavljuju i neke novine.
„Kako smo sve bliže članstvu, naše medjunarodne obaveze rastu po pitanju poštovanja pravila u vezi sa arbitražama, kao što je slučaj KAP-a i neprihvatanja odluka Suda u Nikoziji od strane Crne Gore. Slično je i sa nekim drugim aspektima naših medjunarodnih obaveza. To su neke novosti kojima treba da se naučimo i na koje treba da se naviknemo. Naravno, meni je drago što se i dalje insistira na ispitivanju neregularnosti u izbornim procesima, slobodi medija na koje se vrši strašan pritisak i to je nešto što sigurno neće izlaziti iz fokusa Evropske komisije i Evropskog parlamenta“, navodi Radunović.
Potreban stvarni napredak
Evropski parlamentarci će novom rezolucijom ponoviti pohvale za ostvaren napredak, ali i istaći potrebu za boljim rezultatima u borbi protiv korupcije, obezbjedjivanja nezavisnosti pravosudja, rješavanju problema kažnjavanja ratnih zločina i garantovanju slobode izražavanja medija.
Posebno se podvlači da uspjeh pregovora o članstvu mora biti praćen stvarnim napretkom na terenu i da to ne podrazumijeva samo usvajanje akcionih planova i strategija.
Član skupštinskog Odbora za evropske integracije i funkcioner vladajuće DPS, Predrag Sekulić kaže da bi u vezi sugestija koje se odnose na Kombinat aluminijuma ipak trebalo sačekati finalnu verziju rezolucije, a u vezi sa pozivom Evropskog parlamenta na brzo sporazumno rješenje graničnog pitanja sa Hrvatskom, odnosno, rješavanje spora pred Medjunarodnim sudom u Hagu kaže da to pitanje svakako treba što prije riješiti, ali da je najvažnije da ono ne utiče na medjusobne odnose dvije države.
„Veoma je važno to što imamo samo jedan granični spor, ali i da ni Crna Gora ni Hrvatska taj granični spor ne zlupotrebljavaju, već naprotiv. Čuli smo više puta da i Zagreb smatra da taj granični spor ne opterećuje odnose dvije zemlje. Čini mi se i da je zaista došlo vrijeme da arbitraža donese konačni sud u vezi sa tim, bez obzira kakva će biti presuda. To ne bi trebalo da bude prepreka za ulazak Crne Gore u EU. Makar smo do sada imali takve izjave iz Zagreba“, konstatuje Sekulić.
„Sugestija Evropskog parlamenta o brzom rješavanju graničnog spora sa Hrvatskom nije proizvod činjenice da je Hrvatska sada punopravna članica EU, već jednostavno ta pitanja sada dolaze na red“, kaže predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović, koji smatra da je ubacivanje dijela buduće rezolucije u vezi sa KAP-om, rezultat snažnog lobiranja.
„Lobističke grupacije u Briselu su prilično moćne i moramo se navići na tu realnost da se odredjeni zahtjevi inkorporirati i u političke odluke i dokumenta. To je nešto što u daljem procesu evropskih integracija ne treba potcjenjivati i što treba na vrijeme predupredjivati. Ovo je dovoljna opomena da se takve situacije u budućnosti moraju sprječavati, a ne kao sada da se naknadnim intervencijama moramo boriti sa političkim sugestijama koje imaju odredjenu političku, ali i realnu težinu kada se radi o procesu evropskih integracija“, ocjenjuje Radulović.