Snažni izborni rezultati za krajnje desničarske i euroskeptične stranke mogli bi omogućiti populističkoj desničarskoj koaliciji da ove godine po prvi put preuzme kontrolu nad Evropskim parlamentom, otkriva nova studija Evropskog vijeća za vanjske poslove (ECFR).
U izvještaju, objavljenom u srijedu, 24. januara, navodi se kako bi tokom evropskih izbora od 6. do 9. juna, euroskeptični populisti mogli da osvoje prva mjesta u devet članica Evropske unije (EU), dok bi u još devet zemalja mogli biti drugi ili treći.
To bi moglo značiti stvaranje desničarske većinske koalicije u Parlamentu što bi imalo implikacije na kreiranje evropske politike, uključujući podršku Ukrajini i klimatske mjere, pišu svjetski mediji.
Snažan rezultat
Politolozi i anketari predvidjeli su snažan rezultat za populističke desničarske stranke i pad podrške proevropskom establišmentu na izborima u junu, za koje su upozorili da bi moglo oslabiti podršku Brisela Ukrajini ali i klimatske ciljeve EU, napisao je Daily Telegraph.
Evroskeptične stranke biće najuspješnije u Austriji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Holandiji, Poljskoj i Slovačkoj, pokazalo je istraživanje.
Očekuje se da će oni biti drugi ili treći na izborima u Bugarskoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Latviji, Portugalu, Rumuniji, Španiji i Švedskoj, navodi se u izvještaju istraživačkog centra Evropskog vijeća za vanjske odnose.
Predviđa se da će ekstremno desničarska grupa Identitet i demokratija (ID) u Evropskom parlamentu, koja uključuje Nacionalno okupljanje iz Francuske, Alternativu za Njemačku i italijansku Ligu, dobiti više od 30 novih mjesta.
To bi je, ukazuje britanski list, učinilo trećim najvećom alijansom u parlamentu, koja bi srušila centrističku grupu, Obnovimo Evropu (Renew Europe), kojom dominira Emmanuel Macron.
Autori izvještaja kažu da će radikalna desnica biti više uključena u donošenje odluka u EU; više nego u bilo kojem trenutku otkako je Evropski parlament direktno biran 1979. godine.
Projekcije ECFR-a
Autori studije ECFR predviđaju da će centrističke snage izgubiti mjesta u Evropskom parlamentu zbog stranaka koje su na političkoj ivici i koji bi se lako mogli prikloniti desničarskim grupama, prenosi Euronews.
Osim što se očekuje da će grupa Identitet i demokratija dobiti čak od 40 mjesta na izborima u junu, evropski konzervativci i reformisti, među kojima su španski Vox, italijanska Braća i poljski Zakon i pravda, također će dobiti impresivnih 18 mjesta.
Na drugom kraju političkog spektra, dodaje Euronews, ljevica koja uključuje i komunističke i euroskeptične grupe, također se predviđa da će ostvariti skroman dobitak od šest mjesta. Dok bi Evropska narodna partija desnog centra (EPP) ostala najveća grupa u parlamentu, sve glavne stranke u centru mogle bi vidjeti pad podrške.
Predviđeno je da će EPP izgubiti pet mjesta, progresivni savez Socijalista i demokrata (S&D) lijevog centra deset, dok bi liberalna Obnovimo Evropu mogla izgubiti 15 mjesta i time postati tek četvrta najveća grupa u parlamentu.
Ako desničarska stranka Fidesz Viktora Orbana, koja je napustila EPP grupu desnog centra 2021., odluči da se pridruži grupi Evropskih konzervativaca i reformista (ECR), dvije grupe s desnice mogle bi činiti više od četvrtine parlamenta i zajedno zauzeti više mjesta od bilo koje mainstream grupe.
Nalazi nove studije dolaze u vrijeme kada krajnje desničarske snage pokušavaju da iskoriste nezadovoljstvo poljoprivrednika i ribara frustriranih teretom zelene politike, koji su nedavno izašli na ulice u znak protesta u Njemačkoj, Francuskoj i Rumuniji, ističe evropski televizijski kanal.
Predviđeni skok krajnje desnice također dolazi uprkos masovnom odazivu na proteste protiv krajnje desnice u Njemačkoj, najvećoj državi članici EU. Jedan od autora izvještaja ECFR dr Kevin Cunningham rekao je za Euronews da će takvi kontraprotesti protiv krajnje desnice vjerovatno imati "minimalni" uticaj na glasanje.
Upitne klimatske politike
Ako glasanje za Evropski parlament - tijelo od 705 poslanika koje, uz predstavnike zemalja članica, donosi nove politike i zakone - dovede do "oštrog zaokreta udesno", to bi dovelo do stvaranja "protivklimatske politike" u Evropskoj uniji, piše Reuters ukazujući na nalaze najnovije studije ECFR-a.
EU je donijela niz ekoloških mjera za smanjenje emisije CO2, suzbijanje zagađenja i zaštitu prirode u posljednjih nekoliko godina, ističe Reuters dodajući da su to međusobno povezana pitanja za koja je Brisel rekao da se moraju rješavati u paketu.
Ipak, dodaje agencija, nedavni zakoni o zaštiti okoliša naišli su na otpor nekih vlada, zakonodavaca i industrija zabrinutih zbog troškova i birokratije.
Kako bi demonstrirali potencijalnu postizbornu promjenu, istraživači ECFR-a su uporedili nedavno glasanje u Evropskom parlamentu o zakonu za obnavljanje prirode s onim kako bi se isti glas mogao odigrati nakon izbora 2024. godine.
Evropski parlament usvojio je zakon u julu sa samo 12 glasova. Ukoliko bi isto glasanje bilo održano nakon izbora 2024., na osnovu projektovanog ishoda, istraživači su rekli da bi stranke koje se protive zakonu mogle da ga odbiju sa 72 glasa.
Izbori za EU dolaze u trenutku kada Evropa ulazi u izazovnu fazu za svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena, napisao je Reuters, dodajući da je u toku izrada nacrta cilja smanjenja CO2 do 2040. te da se razmatraju mjere za njegovo postizanje, što će zahtijevati daleko dublje smanjenje CO2 u politički osjetljivim sektorima, uključujući poljoprivredu.
Studija kao 'poziv za buđenje'
Koautori izvještaja ECFR, politolozi Simon Hix i Kevin Cunningham smatraju da bi nova analiza trebala "poslužiti kao poziv na buđenje evropskim kreatorima politike o tome šta je u pitanju" na izborima, naglasio je Guardian.
Istraživači su rekli da su implikacije glasanja bile dalekosežne, tvrdeći da bi sljedeći Evropski parlament mogao ne samo blokirati zakone o evropskom zelenom dogovoru, već i zauzeti tvrđi stav prema drugim područjima suvereniteta EU, uključujući migraciju, proširenje i podršku Ukrajini.
Domaće debate bi također mogle biti pogođene, rekli su politolozi ukazujući na jačanje "rastuće osovine vlada koje iznutra pokušavaju ograničiti uticaj EU", poput Mađarske, Italije, Slovačke, Švedske i Holandije - ako PVV Gerta Wildersa bude na čelu nove vlade.
Mogući povratak Donalda Trumpa u SAD i desničarska koalicija usmjerena prema unutra u Evropskom parlamentu mogli bi rezultirati odbacivanjem "strateške međuzavisnosti i međunarodnih partnerstava u odbrani evropskih interesa i vrijednosti", upozorili su.
Autori su pozvali kreatore politike da ispitaju trendove koji pokreću trenutne obrasce glasanja u Evropi i da razviju jasne narative koji se bave neophodnošću globalne Evrope u sve napetoj i opasnijoj geopolitičkoj klimi.
"Kampanje trebaju dati građanima razloga za optimizam. Oni bi trebali govoriti o prednostima multilateralizma. I trebali bi jasno staviti do znanja, o ključnim pitanjima koja se odnose na demokratiju i vladavinu prava, da su oni, a ne oni sa političke margine, ti koji su u najboljoj poziciji da zaštite osnovna evropska prava", rekao je Hiks, specijalista za komparativnu politiku na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci.
Facebook Forum