Prvi put je Evropska unija (EU) spremnija za Zapadni Balkan nego obratno, rekao je 6. oktobra specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak.
Dodao je da se u EU vode razgovori i pripreme za nove članice, te da je nagovještaj 2030. godine kao moguće godine proširenja važna indikacije.
"Treba reći - tu je rok za one koji budu spremni", rekao je Lajčak na međunarodnoj konferenciji 2BS Forum (To Be Secure) u Budvi.
"Poruka regionu je da ovaj trenutak uzmete ozbiljno. Može priliku iskoristiti Ukrajina i Moldavija, a da to ne učini Balkan. Želimo da se na Balkanu razumije da je ovo otvorena prilika", naglasio je Lajčak.
Rat u Ukrajini uticao na stav EU o integracijama
Lajčak kaže da je rat u Ukrajini promijenio odnos evropske politike ka regionu, i uticao na geopolitička pomjeranje koje je Balkan ponovo stavio u fokus EU.
"Zapadni Balkan bi zbog toga, tragično je to reći, ali trebao biti zahvalan Ukrajini", rekao je evropski zvaničnik.
On je odbacio navode o "duplim standardima" EU i ocijenio da Ukrajina i pored rata usvaja evropske standarde:
"Kolege iz Brisela kažu da je posvećenost koju vide u Ukrajini nešto na šta smo zaboravili u ovom regionu", rekao je Lajčak.
Ipak, da će Ukrajina ući u EU ili NATO tek kada budu ispunjeni uslovi smatra bivši stalni predstavnik Italije pri NATO-u Stefano Stefanini
"Da li NATO može da prihvati kao članicu zemlju koja je sada u ratu, a da time automatski ne primijeni član 5, koji bi ostale članice uvukao u rat", naveo je Stefanini.
Osim završetka rata, drugi uslovi se odnose na uobičajene reforme u pravosuđu, koje imaju i svi ostali kandidati.
Lajčak je naveo da je stav EU da se ne mogu pridružiti članice koje imaju neriješena bilateralna pitanja.
Mujanović: Od proširenja neće biti ništa
Priča o proširenju EU do 2030. je "šuplja priča i neće od toga ništa biti", ali je ideja o proširenju NATO-a do tog roka realna, smatra politikolog Jasmin Mujanović, specijalista za politiku jugoistočne Evrope i međunarodnih odnosa.
"Zašto to ne bi bio euroatlantski cilj za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, a ne gubljenje vremena u evropskim zahrđalim procesima, dok ne dođe do transformacije unutar EU, kao i regionu", smatra Mujanović.
On je kritikovao američku spoljnu politiku rekavši da njena želja za stabilnošću često dolazi u sukob sa željama za demokratizaciju i liberalizaciju Zapadnog Balkana.
"Nakon napada na NATO trupe na Kosovu, što je slijedilo? Sankcije za Vladu Kosova. To je čudna rekacija sa strane SAD i EU", kazao je Mujanović na forumu u Budvi.
Po njemu, to sugeriše da su odnosi sa Aleksandrom Vučićem za SAD važniji nego odnosi sa Prištinom, Sarajevom ili Podgoricom.
Edvard Džozef (Edward P. Joseph) iz Instituta za vanjsku politiku Johns Hopkins Univerziteta je kazao da se američka politika prema Srbiji bazirala na strahu da može izazvati regionalnu nestabinost i iluziji da će se povlađivanjem ona okrenuti Zapadu.
"Banjska je to protresla, maske su pale", rekao je Džozef.
U selu Banjska 24. septembra u napadu naoružane grupe na kosovsku policiju jedan policajac je ubijen, a više ih je ranjeno. U nastavku sukoba su ubijena i trojica naoružanih napadača srpske nacionalnosti.
Kosovska vlast je napad okarakterisala kao terorizam i optužila Srbiju za podršku napadačima, što zvanični Beograd negira.
Lajčak je ponovio da je prioritet normalizacija odnosa između Kosova i Srbije, koja treba da počiva na sporazumu, a do kog se može doći samo dijalogom:
"Ko kaže da je dijalog mrtav, to znači znači da je i evropska budućnost mrtva", rekao je Lajčak.
Za raziku od Lajčaka, koji smatra da dok postoje problemi u bilateralnim odnosima države ne mogu ući u EU, bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor smatra da bi ulazak u EU pomogao rješavanju nekih problema.
"EU je apsolutno saglasna o proširenju na Zapadni Balkan. Dakle, ko je spreman ulazi, ko ne bude, neće ući, ostaće vani", rekao je Pahor.
Lider u integracijama opasno usporio
Da je Crna Gora, koja je posljednju deceniju nosila epitet lidera u procesu pristupanja Evropskoj uniji u zastoju sa eurointegracijama saglasni su i domaći i strani učesnici konferencije.
Kopredsjedavajući Parlamentarnog odbora EU za stabilizaciju i pridruživanje Vladimir Bilčik je kazao da u Crnoj Gori nije dobro primljena prilika koja se ukazala regionu kroz obnovljeni entuzijazam EU za proširenjem.
"Donosioci odluka u Crnoj Gori ne vide dobro da je ovo najbolja šansa", ocenjuje Bilčik.
A da je Crna Gora, od lidera u integracijama i ključnog partnera evroatlantske zajednice postala problem ocijenila je predsjednica Atlalantskog saveza Milica Pejanović Đurišić.
"Trogodišnja nefunkcionalnost i nestabilnost državnih institucija, visoka polarizacija, plasiranje neutemeljenog populizma, dovođenje u pitanje sekularizma i građanskog koncepta društva su doveli do blokade EU integracija i ugrozili povjerenje naših euroatlantskih partnera", ocijenila je Pejanović Đurišić na forumu.
Prije tri godine u Crnoj Gori su snage predvođene proruskim Demokratskim frontom smijenile trodecenisku vlast Demokratske partije socijalista (DPS)Mila Đukanovića.
Crna Gora nije zatvorila nijedno od pregovaračkih poglavlja poslednjih šest godina.
U tom periodu, prve tri godine na vlasti je bila Đukanovićeva DPS, a ostale tri proruski Demokratski front, Demokrate i pokret URA.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ocjenjuje da Crna Gora nikada nije bila istinski lider u procesu eurointegracija.
"Ona je taj epitet dobila u konstelaciji širih odnosa, u dijelu da nije imala kapacitet da izazove regionalni problem, da se vlast, sa kojom se mogla održavati komunacija, percipirala kao stabilna", rekla je Uljarević.
"Od 2020. godine nemamo ni simulaciju reformi kada je riječ o evropskim integracijama“, rekla je Uljarević, navodeći da one nijesu prioritet novih vlasti.
Posljednje poglavlje od 33 otvorena Crna Gora je otvorila je u junu 2020. u vrijeme vlade DPS u čijem je mandatu je posljednji put i zatvoreno neko od poglavlja.
Jakov Devčić, direktor Konrad Adenauer Fondacije za Srbiju i Crnu Goru, na pitanje gdje je Crna Gora danas, odgovorio je da je ona "negdje između".
"Mislim da Crna Gora ponekada ne zna gdje će, i što će", kazao je Devčić.
Vlada Crne Gore duže od godinu je u tehničkom mandatu a neizvjesno je kada i da li će nova vlada biti formirana. Ni Skupština ne radi od jula jer nije izabran novi šef parlamenta nakon junskih parlamentarnih izbora.
