Dostupni linkovi

EU sve bliže izmjeni migracijskog sistema


 Migranti i izbjeglice u redu za hranu na grčkom otoku Lesbos, 10. oktobar 2015.
Migranti i izbjeglice u redu za hranu na grčkom otoku Lesbos, 10. oktobar 2015.

Evropska unija uskoro bi mogla postići dogovor o tome kako će se zemlje članice nositi sa naglim povećanjem broja ljudi koji traže azil u slučaju rata, prirodne katastrofe ili klimatskih vanrednih situacija.

Nova pravila omogućit će državama ulaska da ubrzaju zahtjeve za azilom i brzo premještaju ljude u druge zemlje u Evropi, izbjegavajući situaciju iz 2015. godine kada je milion izbjeglica došlo u EU iz Sirije, a neke su zemlje prihvatile daleko više od drugih.

"Danas smo postigli veliki korak ka ključnom pitanju za budućnost EU", rekao je 4. oktobta španski ministar unutrašnji poslova Fernando Grande-Marlaska, čija zemlja trenutno predsjedava Unijom.

Rekao je i da bi sporazum takozvani "Novi pakt o azilu i migraciji" mogao biti postignut do kraja godine. Zemlje članice, njih 27, sada će dalje pregovarati sa Evropskim parlamentom, a nadaju se da bi novi migracioni sistem mogao biti funkcionalan prije izbora za Evropski parlament 2024. godine.

Glavni cilj dogovora je da se podijeli teret migracije u cijeloj EU.

Prema sporazumu, zemlje poput Italije u koje preko Mediterana stiže veliki broj migranata moći će ubrzati procedure azila i tražiti hitnu pomoć od evropskih kolega, uključujući finansijsku pomoć i preseljenje.

Također će postojati ubrzani proces registracije za tražitelje azila u kriznoj situaciji, a državama članicama će biti date četiri sedmice da urade početnu papirologiju prije nego što zatraže od drugih zemalja da prihvate ljude. Država članica koja pruža podršku tada bi preuzela odgovornost za ispitivanje zahtjeva za azil, što često može trajati godinama.

Diplomatski izvori rekli su za Reuters da je Italija pristala na dogovor nakon što su uklonjene neke reference na operacije nevladinih organizacija.

Poljska i Mađarska, koje se odlučno protive primanju ljudi koji dolaze s Bliskog istoka i iz Afrike, glasale su protiv, dok su Austrija, Češka i Slovačka bile suzdržane. Prijedlog sporazuma prošao je većinskim glasanjem.

Sastanak Evropskog vijeća 4. oktobra bio je posljednja prilika za sklapanje dogovora prije nego što se lideri sastanu u Granadi u četvrtak i petak, gdje bi trebali razgovarati o migracijama usred povećanih dolazaka preko Mediterana, uključujući na talijanski otok Lampedusa.

Prepirka između Rima i Berlina spriječila je dogovor među ministrima migracija EU-a prošle sedmice. Privremeni sporazum od srijede ostavlja mnoga pitanja otvorenima, uključujući kada i kako će se provesti.

Prošle sedmice je Ylva Johannson, EU povjerenica za unutarnje poslove rekla da je 250.000 ljudi stiglo u EU ove godine kroz neregularne migracije, ali to je manje od broja od 600.000 ljudi koji čekaju na obradu svojih zahtjeva za azil.

Izvor: Reuters, AP, The Guardian
XS
SM
MD
LG