Evropska unija, SAD i Velika Britanija u petak su oštro reagovali na najavu vlasti entiteta Republika Srpska da će drugom entitetu u Bosni i Hercegovini, Federaciji BiH, uputiti prijedlog o "mirnom razdruživanju".
Ne postoji pravni, činjenični ili racionalan osnov za pozive na "mirno razdruživanje" BiH, saopštila je Evropska unija u BiH, uz ocjenu da to ne vodi nigdje i da kreira nedopustive strahove među građanima
Ambasada SAD u Sarajevu je poručila da "razdruživanje" Republike Srpske ne znači nezavisnost RS niti kraj Bosne i Hercegovine, nego znači kraj RS.
Slično je reagovao i britanski ambasador Julian Reilly navodeći na mreži X da "nije tačno da se Republika Srpska može otcijepiti od BiH, niti da može postojati van države", već da postoji samo kao entitet u sklopu BiH.
Vlada RS je u četvrtak, na dan kada je u Ujedinjenim nacijama usvojena rezolucija o Srebrenici najavila da će u narednih 30 dana da napiše prijedlog sporazuma o mirnom razdruživanju u BiH.
"Evropska unija je, između ostalog, i kroz EUFOR nedvosmisleno posvećena suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku i međunarodnom subjektivitetu Bosne i Hercegovine, kao i sigurnom i bezbjednom okruženju", navodi se u saopštenju EU u BiH.
EU je pozvala lidere u BiH da "u potpunosti usmjere svoje napore na stvaranje ambijenta pogodnog za pomirenje i reforme nužne za ostvarivanje napretka na evropskom putu".
"Građani širom Bosne i Hercegovine žele svjetliju budućnost i zainteresovani su da njihovi lideri iznađu konstruktivne načine za suočavanje s naslijeđem prošlosti. Od najveće je važnosti da domaći lideri prate jedini realni put: rad na daljim reformama i napretku na evropskom putu, kao što je najsigurnija garancija buduće stabilnosti i prosperiteta za Bosnu i Hercegovinu", zaključuje se u saopštenju.
'Antidejtonsko djelovanje'
U objavi na mreži X 24. maja, američka Ambasada je istakla ovi planovi vlasti Republike Srpske znače secesiju, te da je u pitanju "opasno, neodgovorno, antidejtonsko djelovanje koje izlaže riziku teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH".
Ambasada je dodala su to ključni interesi SAD, te da će ih braniti i štititi, između ostalog, "pozivanjem na odgovornost onih koji ih izlažu riziku".
Takođe je istakla da vlasti u RS objašnjavaju odluku "skupinom laži i dezinformacija smišljenih da zaplaše javnost" u tom bh. entitetu.
"Ne postoji međunarodna zavjera da se ukine RS, a gospodin Dodik (Milorad, predsjednik RS, op.a) ne može izdvojiti niti jednu jedinu izjavu ijednog američkog zvaničnika kojom se poziva na ukidanje RS", navela je Ambasada SAD.
Američka ambasada je ukazala da "BiH nije unija dva entiteta".
"Kako izričito stoji u Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, BiH je država nasljednica Republike Bosne i Hercegovine. Ustav BiH ne daje pravo na secesiju ili 'razdruživanje' ni entitetima ni bilo kojoj nižoj administrativnoj jedinici. RS može postojati samo unutar BiH", navodi se u saopštenju.
I britanski ambasador Reilly je naveo da nije tačno da Dodikove aktivnosti štite RS i građane, te da je pokušaj kontrole stanovništva putem straha i podjela pogrešan.
"Nije tačno da je RS nepoželjnja, ugrožena ili pod prijetnjom. RS je legitimni i integralni dio BiH", poručio je britanski ambasador na društvenoj mreži X.
Predsjednik Vlade RS Radovan Višković, nakon sjednice u Srebrenici u četvrtak izjavio je da će u narednih 30 dana kreirati sporazum o razdruživanju koji će uputiti Federaciji BiH, te je izjavio da to "nije secesija".
"Mi ćemo ponuditi, ako vi nas smatrate genocidnim narodom, što mi nismo, onda ne moramo skupa da živimo", poručio je Višković.
Na sjednici Vlade je prisustvovao i entitetski predsjednik Dodik koji je na konferenciji za novinare rekao da će tražiti podršku vodstva Srbije za ovu odluku.
Pokušaj odcjepljenja RS-a bilo bi direktno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH kojima je definisan i status dva entiteta.
Za "mirno razdruživanje" koje je Dodik u više navrata spominjao, morao bi se promijeniti Ustav BiH i predvidjeti mogućnost referenduma o tom pitanju, za što su potrebni glasovi dvije trećine poslanika u državnom Predstavničkom domu.
Osim što bi na to trebali pristati predstavnici Bošnjaka i Hrvata, saglasna bi morala biti i međunarodna zajednica, prije svih članice Vijeća sigurnosti – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – bez čije podrške nema prijema u Ujedinjene nacije.
