Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker predložio je u srijedu da se u članicama EU razmjesti još 120.000 migranata, pored ranije predloženih 40.000.
"Ovo mora da bude obavezujuće - 160.000 - to je taj broj. Nadam se da ćemo ovog puta svi biti tu. Ne na nivou retorike, potrebna je akcija", rekao je Junker u obraćanju Evropskom parlamentu.
On je predložio i osnivanje fonda vrijednog 1,8 milijardi evra za pomoć afričkim zemljama.
Junker je dodao da dolazi zima i postavio pitanje da li Unija želi da porodice provode hladne noći na željezničkim stanicama i pod šatorima.
"Nema religije, uvjerenja ili filozofije kada je riječ o izbjeglicama", rekao je predsjednik Evropske komisije.
Junker je rekao da će Komisija predložiti listu bezbjednih zemalja i da će migranti iz tih država morati da se vrate.
On je dodao da na tu listu treba uvrstiti zemlje kandidate za članstvo sa zapadnog Balkana.
"Države na listi bezbjednih zemalja moraju da znaju da, ako budu uklonjene sa liste, gube pravo da postanu članice EU", naglasio je Junker.
On je pozvao članice EU da dozvole azilantima da se zapošljavaju. Junker je napomenuo da spoljne granice EU moraju biti ojačane i da će Komisija početkom 2016. godine predložiti sistem koji će omogućiti legalnu migraciju u EU.
"Mi smo kontinent koji sve više stari i u demografskom smo opadanju. Migracija mora da prestane da bude problem i da postane dobro kontrolisani resurs. Migracija mora biti legalizovana. Moramo da organizujemo legalne načine za ulazak u Evropu", rekao je predsjednik Evropske komisije.
Nakon utapanja 800 ljudi na brodu u libijskim vodama u aprilu ove godine, Europska unija je značajno povećala troškove namijenjene ratnim mornaricama koje tragaju za nestalima ili spašavaju migrante iz potopljenih brodova.
Od juna su ove pomorske operacije usmjerene i na potragu za krijumčarima osoba. Planovi da se operacije prošire i na libijske vode još uvijek čekaju na odobrenje UN-a.
Neki čelnici EU su predložili novu europsku graničnu policiju. Njemačka, Francuska i Italija su predložile sustav upravljanja EU za vanjske granice. Juncker će se vjerojatno pozabaviti i zabrinutošću sjeverne Evrope oko vrlo propusnih južnih granica EU.
Hitna pomoć
Podsjećamo na nekoliko dosadašnjih planova Europske unije, te ono što su dužnosnici EU već najavili na hitnom sastanku ministara unutarnjih poslova održanom u ponedjeljak.
EU je dala financijska sredstva za hranu, medicinske potrepštine, skloništa i druge potrebe migranata državama koje su to tražile.
Italija i Grčka će dobiti gotovo polovinu od ukupnih 2,4 milijardi eura kako bi se izborile sa krizom u narednih nekoliko godina.
(Infografika: Sirijska izbjeglička kriza u brojkama)
Preseljenje
Nakon što su odbijene obavezne nacionalne kvote po kojima su države članice trebale primiti 20.000 izbjeglica direktno iz UN-ovih izbjegličkih centara koji se nalaze van Europe, EU se obavezala da će u naredne dvije godine preuzeti njih 22.000.
Ta brojka bi se ubrzo mogla povećati u suradnji sa agencijama UN-a, koje pomažu oko 4 milijuna Sirijaca, kao i milijunima drugih izbjeglica.
Velika Britanija, druga najveća ekonomija u EU je izuzeta od politike azila EU, ali će, kako je rečeno, primiti oko 20.000 Sirijaca izravno sa Bliskog Istoka tijekom narednih pet godina.
Centri za registraciju
Države članice EU će osnovati centre za registraciju izbjeglica u Kataniji i Pirejima. Sjevernije države su se žalile da je nedostatak takvih centara zapravo porušio pravila EU pa mnogi migranti putuju preko otvorenih granica i traže azil u sjevernijim zemljama EU.
Mađarska, koja je postavila svoju vlastitu „tranzitnu zonu“ na granici sa Srbijom uključujući i zid obložen bodljikavom žicom se protivi izgradnji ovih centara, koja su ključni dio prijedloga EU kojim bi se ubrzao proces razlikovanja izbjeglica od ekonomskih migranata.
Ekonomski migranti kojima nije odobren azil će od sada brže biti deportirani kući. EU surađuje sa ostalim državama kako bi se osiguralo da se što više ljudi vrati natrag u svoje države porijekla.
Pomoć
EU će iskoristiti svoj proračun razvojne pomoći kako bi se smanjilo siromaštvo i drugi čimbenici koji pokreću migracije, s ciljem podsticanja vlada da obuzdaju krijumčarenje ljudi i odvrate građane od migracije.
U tu svrhu će se na Malti 11. i 12. novembra održati samit sa Afričkom unijom, a u sljedećih nekoliko tjedana slijedi i sastanak sa liderima država zapadnog Balkana.
Strane misije
EU se nije usaglasila oko prijedloga da se u Afričkim državama i na Bliskom Istoku otvore centri za tražitelje azila.
Mnogi, između ostalog, smatraju da bi takvi centri mogli postati meta napadača i da bi ih bilo teško voditi. Međutim, ambasade država članica EU će imati posebne službenike zadužene za praćenje migracijskih trendova.
Europska unija surađuje sa međunarodnim agencijama u Nigeriji koje upoznaju migrante koji su krenuli ka Libiji sa mogućim rizicima i njihovim malim šansama da će im biti dozvoljeno da se nastane u Europi.
Europska komisija razmatra planove za izdavanje EU viza za kvalificirane radnike i omogući im sigurnu imigraciju.
