Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da se delegacije Švedske i Finske ne trebaju truditi da dolaze u Ankaru kako bi je uvjerili da odobri njihovu kandidaturu za članstvo u NATO-u.
Švedska vlada službeno je odlučila podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, izjavila je premijerka Magdalena Andersson u ponedjeljak, dan nakon što je finski predsjednik Sauli Niinisto potvrdio da će Oslo također podnijeti zahtjev za članstvo.
Turska je prošle sedmice iznenadila svoje saveznike u NATO-u rekavši da neće pozitivno gledati na zahtjeve Finske i Švedske. Među razlozima za to navodi se njihova historija primanja članova grupa koje Ankara smatra teroristima.
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, Erdogan je ponovio kako Turska neće odobriti njihove kandidature za pridruživanje NATO-u, nazvavši Švedsku "mrijestilištem" za terorističke organizacije i dodao da imaju teroriste u svom parlamentu.
"Nijedna od ovih zemalja nema jasan, otvoren stav prema terorističkoj organizaciji", rekao je Erdogan. "Kako im možemo vjerovati?"
Iz ureda za vanjske poslove Švedske ranije su naveli kako visoki predstavnici Švedske i Finske planiraju otputovati u Tursku na razgovore kako bi riješili prigovore Ankare.
"Oni dolaze u Tursku u ponedjeljak. Dolaze li nas uvjeriti? Oprostite, ali ne bi se trebali umarati”, rekao je Erdogan o planiranoj posjeti.
Erdogan je rekao da će NATO postati "mjesto gdje se nalaze predstavnici terorističkih organizacija" ako se dvije zemlje pridruže.
Ankara kaže da Švedska i Finska skrivaju ljude za koje kaže da su povezani sa skupinama koje smatra teroristima, a to su skupina Kurdistanske radničke stranke (PKK) i sljedbenici Fethullaha Gulena, kojeg Ankara optužuje da je organizovao pokušaj državnog udara 2016. godine.
Svaka odluka o proširenju NATO-a zahtijeva odobrenje svih 30 članica saveza i njihovih parlamenata, ali diplomati su rekli da će Erdogan biti pod pritiskom da popusti jer bi Finska i Švedska uvelike ojačale NATO u Baltičkom moru.
Ruska agresija na Ukrajinu podstakla je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje sigurnosne potrebe i potraže sigurnost u NATO savezu.
Rat u Ukrajini, koji Moskva naziva specijalnom vojnom operacijom, ali koji je već ubio hiljade i raselio milione Ukrajinaca, razbio je dugogodišnju sigurnosnu politiku i podstakao talas podrške javnosti za članstvo u NATO-u u obje zemlje.
Izvor: Reuters
