Za so, za ptice, za ljude

Za so. Za ptice. Za ljude. To nerazdvojivo trojstvo nadaleko poznate ulcinjske Solane, poslužilo je kao slogan pod kojim je počelo potpisivanje peticije za očuvanje tog jedinstvenog ekološkog prostora, za šta se već godinama bore brojne organizacije u Crnoj Gori i istaknute međunarodne adrese i pojedinci.

Da pokuša da konačno pokrene rješavanje ovog pitanja ovoga puta se uključilo društvo Martin Schneider-Jacoby, prema imenu njemačkog biologa i ornitologa, koji je posljednje godine svog života posvetio istraživanju i zaštiti tog područja.

"Što veća bude podrška peticiji, veće su nam šanse za bolje sjutra u Crnoj Gori. Svima nama", ovim riječima značaj peticije ocjenjuje Džemal Perović iz ulcinjske organizacije Mogul, koji je dugo uključen u problematiku Solane i nalaženje puta za njen preporod.

U tekstu peticije se, gotovo u imperativnoj formi, navodi da Vlada Crne Gore mora riješiti pitanje vlasništva ulcinjske Solane kako bi to napokon bio uvod u bolje dane za to devastirano područje na krajnjem jugu crnogorske obale i kako bi se pokrenula skoro pa zaboravljena proizvodnju u nekadašnjoj solani Bajo Sekulić.

Bijeli morski prah je od životnog značaja, ne samo za osiromašene stanovnike tog područja već i privremene pernate posjetioce koji tu svoja krila odmaraju prije nastavka leta, čineći Solanu jedinstvenim staništem, čak za 240 vrsta ptica.

Upravo činjenica da je riječ o prostoru unikatnog biodiverziteta, već godinama je povod borbe za njen opstanak, u koju su uključene brojne ekološke nevladine organizacije u Crnoj Gori, ali i brojni pojedinci iz inostranstva, među kojima je najglasnija bila bivša njemačka ambasadorka Elizabet Štajnaker.

Džemal Perović kaže kako je očigledno da je potreban jači pritisak kako NVO sektora tako i građana Crne Gore.

"Ovo je više apel građanima Crne Gore. Zato što svi treba da osjete da je to važno pitanje za svakog od nas. Međunarodni pritisak je evidentan. On je čak izraženiji nego u bilo kom drugom slučaju. I tu nije samo pitanje životne sredine, već se odnosi i na poglavlja 23 i 24. To je stvar pljačke i kršenja zakona i to na najbrutalniji način", ukazuje Perović.

• Bez zaštite Solane nema pregovora o životnoj sredini
• Međunarodni pritisak za zaštitu područja ulcinjske Solane
• Sud ukinuo odluku o Solani kao zaštićenom području

Propadanje ulcinjske solane počelo je još 2005. godine, kada je tamošnje postrojenje za proizvodnju soli za samo 800.000 eura kupio Veselin Barović, biznismen blizak bivšem premijeru Milu Đukanoviću.

No, umjesto procvata proizvodnje, nadaleko čuvena fabrika u bivšoj Jugoslaviji tone u stagnaciju, do konačnog stečaja.

Nakon toga Barović je solanu zajedno sa zemljištem pokušao da proda za 250 miliona eura, računajući na investitore koji bi gradili turističke komplekse na tom izuzetno atraktivnoj lokaciji.

Stoga, u peticiji društva Martin Schneider, čiji je član poznati crnogorski ornitolog Darko Saveljić, od premijera Duška Markovića, koji je i predsjednik Savjeta za privatizaciju, potpisnici traže da se konačno utvrdi da li je zemljište Solane državna svojina ili je u privatnom vlasništvu, pošto nerješavanje tog pitanja koči revitalizaciju tog područja.

"Ne postoji nijedno stanište u Crnoj Gori za koje imamo više podataka, nijedna studija za bilo koje prirodno dobro u Crnoj Gori, koja potvrđuje nečiju biološku vrijednost, kako je to urađeno sa Solanom u Ulcinju. Znači, radi se o staništu gdje je nauka rekla svoje. Potvrdila je to i studija koju je radila Evropska komisija 2017. godine, koja je jasno i nedvosmisleno potvrdila da je riječ o ekstremno značajnom području od kojeg zavise životi miliona ptica", navodi Darko Saveljić.

Ipak, i nakon višegodišnje borbe, Saveljić koji je pokrenuo slučaj Solane kaže da je optimista.

"Ja se ne bih borio da nijesam optimista. I dalje sam uvjeren da je Crna Gora prilično svjesna onoga što ona ima u Ulcinju. Samo je opet stvar političke volje kada će da se prelomi da to bude konačno zaštićeno područje", ističe Saveljić.

Da je posrijedi nedostatak političke volje smatra i Džemal Perović, iako je jasno da se nerješavanje tog pitanja u okviru poglavlja 27 evropskih integracija koji se odnosi na ekologiju, Vladi Crne Gore može vratiti kao bumerang, na šta je već upozoravano sa međunarodnim adresa.

"Mislim da su Crna Gora i njene zvanične institucije pod velikom stegom mračnih snaga, da ne kažem podzemlja i otud taj pritisak onih koji imaju svoje planove a koji su u potpunoj suprotnosti ne samo za zaštitom životne sredine, nego i sa svakom razvojnom logikom. Oni vuku konce i dalje u Crnoj Gori", riječi su Perovića.

Iz crnogorske vlade su do sada uporno i kategorički odbijali da tu ima zakulisnih scenarija i skrivenih ekonomskih interesa pojedinaca, kao i da za spekulacije o planovima gradnje na tom prostoru nema mjesta.

Kao razloge za odgađanje zaštite tog područja navode potragu za kvalitetnim i dugoročnim rješenjem.