Nakon izvještavanja medija u Republici Sloveniji o postojanju "non paper" dokumenta o promjeni granica na Zapadnom Balkanu, stvorena je percepcija u bosanskohercegovačkoj javnosti da se u nekim krugovima unutar Europske unije radi na ugrožavanju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine (BiH), navodi se u pismu koje je predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu uputio član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
"Ova dešavanja su dovela do ozbiljne destabilizacije i uznemirenosti u našoj zemlji, s obzirom na to da secesionističke političke snage, koje već duži period prijete otcjepljenjem entiteta Republika Srpska, navedene indicije javno tumače kao dokaz o postajanju podrške unutar Europske unije njihovim secesionističkim planovima", naveo je Džaferović.
Dodao je i da je Europska unija jedan od svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
"Temeljnim odredbama ovog međunarodnog sporazuma potvrđen je kontinuitet države Bosne i Hercegovine, u međunarodno priznatim granicama s kojima je postala članica Ujedinjenih nacija, te je decidno zabranjeno otcjepljenje bosanskohercegovačkim entitetima", napisao je Džaferović.
Europska unija je, ističe on u pismu, uz Sjedinjene Američke Države, u proteklih 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, glavni stabilizirajući faktor u BiH, zahvaljujući čijem pozitivnom utjecaju su napravljeni brojni koraci u poslijeratnoj obnovi naše zemlje i njenom reformskom razvoju.
"Imajući u vidu europsko iskustvo u prvoj polovici 20. stoljeća, kao i ranije pokušaje etničke podjele Bosne i Hercegovine tokom agresije 90-ih koji su kulminirali genocidom u Srebrenici, svaki naredni pokušaj prekrajanja granica ugrozio bi mir u našoj zemlji i regionu", poručio je Džaferović.
Član Predsjedništva smatra da bi sve ovo zasigurno narušilo stabilnost Europe, utemeljene na principu nepromjenjivosti granica.
"S obzirom na to da se radi o vrlo opasnim stvarima, osjetio sam potrebu da vam skrenem pažnju da se ovakve inicijative trebaju u startu onemogućiti. Bosna i Hercegovina očekuje od Europske unije više pažnje kredibilnoj perspektivi članstva Bosne i Hercegovine u EU", naveo je Džaferović u pismu predsjedniku Europskog vijeća.
Ranije je o navodima o non-paperu govorila i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković poručivši da je teritorijalni integritet države neupitan.
Pa čak i ako unutar BiH imamo retrogradne snage koje to pokušavaju nametnuti kao legitimnu priču", navela je u Turković i dodala da sve ima očiti cilj da se otvori Pandorina kutija, destabilizira stanje na Zapadnom Balkanu.
U Sloveniji, Hrvatskoj i BiH mediji posljednjih dana spekuliraju o tome je li slovenski premijer Janez Janša zaista poslao u Brisel neslužbeni diplomatski dokument koji navodno govori o novom crtanju granica na području bivše Jugoslavije.
Niko, međutim, nije službeno potvrdio da je predsjednik Europskog vijeća dobio takav dokument.
“Kabinet premijera Republike Slovenije do daljnjeg neće komentarisati temu o takozvanom non-paper dokumentu o Zapadnom Balkanu", odgovoreno je za Radio Slobodna Evropa iz ureda premijera, 15. aprila.
U jeziku europskih institucija non-paper je neformalni dokument, obično bez izričitog navođenja, koji se izlaže u zatvorenim pregovorima unutar institucija EU, posebno Vijeća ministara, kako bi se tražio dogovor o nekom spornom proceduralnom ili političkom pitanju.
Non-paper je redovna forma komunikacije jedne ili više država članica EU oko određenog pitanja. Međutim, u formi, ovaj navodni non-paper se razlikuje od ostalih sličnih dokumenata koji cirkuliraju u Briselu i među zemljama članicama EU.
U dokumentu za koji slovenački portal “Necenzurisano” tvrdi da raspolaže, ne navodi se ime primaoca ili pošiljaoca, niti se navodi datum ili bilo kakav logotip.
