Škole podijeljene po nacionalnom osnovu su nesretan aspekt obrazovanja gotovo svugdje u Bosni i Hercegovini. Pojava "dvije škole pod jednim krovom" je fenomen sa kojim se BiH bori od rata na ovamo.
Iako je Radna grupa za analizu fenomena dviju škola pod jednim krovom na državnom nivou sačinila opsežan izvještaj o stanju u ovakvim ustanovama, to je još uvijek mrtvo slovo na papiru.
Početkom godine na sjednici Parlamenta FBiH ponovo je aktualizirana ova tema, no pitanje je ima li političke volje za rješavanje ovog problema?
Iako još i ne znaju u kojoj su od tri skupine naroda, koje su vjere ili kakvi su im običaji, djeca u nekoliko područja BiH razdvojena su samo zato što se ne zovu isto kao i njihovi vršnjaci. Pripadnost jednom od naroda djeci se pokušava nametnuti odmah po upisu u školu. Kao posljedica toga, većina osnovnih isrednjih škola u Srednjobosanskom i Hercegovačkoneretvanskom kantonu je podijeljena, pa mališani hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, iako idu u istu zgradu, ulaze na zasebne ulaze u školu.
Jedan od primjera jeste i bugojanska Gimnazija, srednja škola koja radi po principu „dvije škole pod jednim krovom“. Direktor bošnjačkog dijela Gimnazije, Mesud Šečić kaže da je bugojanskim gimanzijalcima jedino krov zajednički:
„Svi su učenici smješteni u jednoj zgradi, jedni učenici imaju jedne nastavnike, drugi učenici imaju druge nastavnike, i osim zajedničkog krova, da tako kažem, ostalo nemaju ništa zajedničko. Koliko će to trajati, ne znam. To je u svakom slučaju jedna neobična škola. Ne znam da ima u svijetu takvih škola.“
STATI SA SEGREGACIJOM DJECE
Iako već nekoliko godina postoji inicijativa za ukidanje prakse rada “dvije škole pod jednim krovom” do danas su se administrativno i pravno objedinile samo tri škole u Zeničko-dobojskom kantonu, te škola u Mostaru. Ponovno stavljanje ove inicijative na stol političara uradila je SDP BiH. Zastupnik ove partije u federalnom Parlamentu, Damir Mašić, kaže da je došlo vrijeme da se stane u kraj segregaciji djece:
„Više od 15 godina se ta tema pokušava od strane vlasti u BiH sakriti pod tepih. Treba imati u vidu da smo mi jedna od rijetkih država u svijetu koje imaju jedan aparthejdski, nažalost sasvim legalan sistem u kojem se djeca razdvajaju po njihovoj vjerskoj i nacionalnoj osnovi. U jednoj demokratskoj zemlji je takav fenomen apsolutno neprihvatljiv.“
U BiH trenutno postoji oko pedeset obrazovnih ustanova koje rade po principu “dvije škole pod jednim krovom”. U takvim se školama uče različite historije, geografije i maternji jezik, što dodatno naglašava ideju nacionalizma u BiH, smatra sociolog, profesor dr. Jusuf Žiga:
„To je krajnje opasno. Za budućnost takvog društva krajnje loša praksa jer vi zapravo sugerirate: „Nemoj imati komšiju druge vjere i nacije“, u komšiluku, u gradu, pa u konačnici u državi.“
Sistem obrazovanja kakav ima BiH je loš i ne potiče djecu da budu dobri učenici, smatra Mašić:
„Takav sistem od njih pravi djecu koja toga još nisu ni svjesna – male Srbe, male Hrvate, Bošnjake ili neke druge, koji u skladu s tim normama treba da se ponašaju i žive, u godinama kada apsolutno nisu svjesni šta se oko njih dešava.“
POLITIČARIMA ODGOVARA OVAKAV SISTEM?
Delegat HDZ BiH u državnom Parlamentu, Ivo Miro Jović kaže kako ne vidi ništa loše u fenomenu sistema obrazovanja BiH, poznatijem kao “dvije škole pod jednim krovom”. Jović je svjestan da je takvih škola najviše u općinama gdje je većinsko stanovništvo hrvatske nacionalnosti, te ne vidi problem u razdvojenosti djece od prvih školskih dana:
„Nije to od prvog razreda nego od dana rođenja. Čovjek je to što jeste, odgaja se u svojoj obitelji, razvija osjećajnost i pripadnost i ne bi trebalo nikome smetati ukoliko su nastavni planovi i programi sa civilizacijskim postignućima, u kojima se ne mrzi drugoga, sa programima u kojima se proučava ono svoje ali i ono zajedničko, u programima u kojima je na prvom mjestu istina.“
Nasuprot Joviću, Mašić pak ističe da vladajućim političkim strukturama odgovara postojanje ustanova kao što su “dvije škole pod jednim krovom”:
„Političke partije – njima izgleda odgovara da svaka politička partija ima svoga direktora škole, jer nakon objedinjavanja škola, biće jedan direktor, a ne dva. I tu nastaju problemi.“
Dvije škole pod jednim krovom trebalo je biti prijelazno rješenje koje bi davalo mogućnost izbjeglicama i raseljenim licima da se vrate u prijeratno mjesto stanovanja. Kantonalni Zakoni o osnovnom i srednjem obrazovanju predviđaju administrativno i pravno ujedinjavanje u jednu školu, ali se tih Zakona ne pridržavaju kantonalne vlasti. Škole su se pretvorile u sredstva za razdvajanje tri konstitutivna naroda, kaže glasnogovornica OSCE-a, Mersiha Čaušević – Podžić:
„Kada je BiH postala članicom Vijeća Evrope, obavezala se na prestanak segregacije u školama. Postojanje ovih škola u BiH predstavlja kršenje vladavine prava. Naravno, bitno je napomenuti da administrativno ujedinjenje škola ne ugrožava nikako nastavu ni na jednom od jezika, niti nacionalnu grupu predmeta.“
Izvještaj radne grupe za analizu fenomena dviju škola pod jednim krovom trebao bi se naći pred federalnim parlamentarcima krajem januara, za kada je zakazana sjednica. Ukoliko bude postojala politička volja za ujedinjavanje ovih škola u jednu, lako će se naći načini na koje će to biti i provedeno u djelo.
Iako je Radna grupa za analizu fenomena dviju škola pod jednim krovom na državnom nivou sačinila opsežan izvještaj o stanju u ovakvim ustanovama, to je još uvijek mrtvo slovo na papiru.
Početkom godine na sjednici Parlamenta FBiH ponovo je aktualizirana ova tema, no pitanje je ima li političke volje za rješavanje ovog problema?
Iako još i ne znaju u kojoj su od tri skupine naroda, koje su vjere ili kakvi su im običaji, djeca u nekoliko područja BiH razdvojena su samo zato što se ne zovu isto kao i njihovi vršnjaci. Pripadnost jednom od naroda djeci se pokušava nametnuti odmah po upisu u školu. Kao posljedica toga, većina osnovnih i
Svi su učenici smješteni u jednoj zgradi, jedni učenici imaju jedne nastavnike, drugi učenici imaju druge nastavnike, i osim zajedničkog krova, da tako kažem, ostalo nemaju ništa zajedničko
Jedan od primjera jeste i bugojanska Gimnazija, srednja škola koja radi po principu „dvije škole pod jednim krovom“. Direktor bošnjačkog dijela Gimnazije, Mesud Šečić kaže da je bugojanskim gimanzijalcima jedino krov zajednički:
„Svi su učenici smješteni u jednoj zgradi, jedni učenici imaju jedne nastavnike, drugi učenici imaju druge nastavnike, i osim zajedničkog krova, da tako kažem, ostalo nemaju ništa zajedničko. Koliko će to trajati, ne znam. To je u svakom slučaju jedna neobična škola. Ne znam da ima u svijetu takvih škola.“
STATI SA SEGREGACIJOM DJECE
Iako već nekoliko godina postoji inicijativa za ukidanje prakse rada “dvije škole pod jednim krovom” do danas su se administrativno i pravno objedinile samo tri škole u Zeničko-dobojskom kantonu, te škola u Mostaru. Ponovno stavljanje ove inicijative na stol političara uradila je SDP BiH. Zastupnik ove partije u federalnom Parlamentu, Damir Mašić, kaže da je došlo vrijeme da se stane u kraj segregaciji djece:
„Više od 15 godina se ta tema pokušava od strane vlasti u BiH sakriti pod tepih. Treba imati u vidu da smo mi jedna od rijetkih država u svijetu koje imaju jedan aparthejdski, nažalost sasvim legalan sistem u kojem se djeca razdvajaju po njihovoj vjerskoj i nacionalnoj osnovi. U jednoj demokratskoj zemlji je takav fenomen apsolutno neprihvatljiv.“
U BiH trenutno postoji oko pedeset obrazovnih ustanova koje rade po principu “dvije škole pod jednim krovom”. U takvim se školama uče različite historije, geografije i maternji jezik, što dodatno naglašava ideju nacionalizma u BiH, smatra sociolog, profesor dr. Jusuf Žiga:
„To je krajnje opasno. Za budućnost takvog društva krajnje loša praksa jer vi zapravo sugerirate: „Nemoj imati komšiju druge vjere i nacije“, u komšiluku, u gradu, pa u konačnici u državi.“
Sistem obrazovanja kakav ima BiH je loš i ne potiče djecu da budu dobri učenici, smatra Mašić:
„Takav sistem od njih pravi djecu koja toga još nisu ni svjesna – male Srbe, male Hrvate, Bošnjake ili neke druge, koji u skladu s tim normama treba da se ponašaju i žive, u godinama kada apsolutno nisu svjesni šta se oko njih dešava.“
POLITIČARIMA ODGOVARA OVAKAV SISTEM?
Delegat HDZ BiH u državnom Parlamentu, Ivo Miro Jović kaže kako ne vidi ništa loše u fenomenu sistema obrazovanja BiH, poznatijem kao “dvije škole pod jednim krovom”. Jović je svjestan da je takvih škola najviše u općinama gdje je većinsko stanovništvo hrvatske nacionalnosti, te ne vidi problem u razdvojenosti djece od prvih školskih dana:
„Nije to od prvog razreda nego od dana rođenja. Čovjek je to što jeste, odgaja se u svojoj obitelji, razvija osjećajnost i pripadnost i ne bi trebalo nikome smetati ukoliko su nastavni planovi i programi sa civilizacijskim postignućima, u kojima se ne mrzi drugoga, sa programima u kojima se proučava ono svoje ali i ono zajedničko, u programima u kojima je na prvom mjestu istina.“
Nasuprot Joviću, Mašić pak ističe da vladajućim političkim strukturama odgovara postojanje ustanova kao što su “dvije škole pod jednim krovom”:
„Političke partije – njima izgleda odgovara da svaka politička partija ima svoga direktora škole, jer nakon objedinjavanja škola, biće jedan direktor, a ne dva. I tu nastaju problemi.“
Dvije škole pod jednim krovom trebalo je biti prijelazno rješenje koje bi davalo mogućnost izbjeglicama i raseljenim licima da se vrate u prijeratno mjesto stanovanja. Kantonalni Zakoni o osnovnom i srednjem obrazovanju predviđaju administrativno i pravno ujedinjavanje u jednu školu, ali se tih Zakona ne pridržavaju kantonalne vlasti. Škole su se pretvorile u sredstva za razdvajanje tri konstitutivna naroda, kaže glasnogovornica OSCE-a, Mersiha Čaušević – Podžić:
„Kada je BiH postala članicom Vijeća Evrope, obavezala se na prestanak segregacije u školama. Postojanje ovih škola u BiH predstavlja kršenje vladavine prava. Naravno, bitno je napomenuti da administrativno ujedinjenje škola ne ugrožava nikako nastavu ni na jednom od jezika, niti nacionalnu grupu predmeta.“
Izvještaj radne grupe za analizu fenomena dviju škola pod jednim krovom trebao bi se naći pred federalnim parlamentarcima krajem januara, za kada je zakazana sjednica. Ukoliko bude postojala politička volja za ujedinjavanje ovih škola u jednu, lako će se naći načini na koje će to biti i provedeno u djelo.
