Zbog sve manjeg broja djece na selu svake godine se gasi sve više malih škola u Republici Srpskoj
Zbog racionalizacije ove godine će u ovom bh. entitetu biti zatvoreno 30 područnih osnovnih škola koje imaju mali broj učenika. Ukoliko se nastavi odlazak ljudi sa sela, broj škola ćemo nastaviti smanjivati jer nemaju ekonomsku opravdanost, kažu u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Ministarstvo prosvete i kulture RS, u okviru racionalizacije školske mreže, počelo je sa zatvaranjem malih seoskih škola koje imaju manje od 10 učenika. Nedavno su zatvorene dvije seoske škole na području opštine Gradiška i jedna u srbačkoj opštini. Zbog nedovoljnog broja učenika u Potkozarju, izuzev ove tri, već je zatvoreno šest područnih škola.
Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović kaže da će u 2009/2010. školskoj godini biti ugašeno oko 30 malih škola:
„Za učenike tih škola, a riječ je o opštinama Banja Luka, Čelinac, Kotor Varoš, Srbac, Gradiška, Teslić, Foča, Trebinje, Bileće, Pale, Višegrad, Mrkonjić Grad, Kostajnica, Modriča, Prnjavor, Ribnik, Čajniče, Srebrenica, Milići i Bratunac, obezbijedili smo prevoz i uvjereni smo da smo im omogućili da u idućoj i u idućim godinama prije svega lakše se socijaliziraju i imaju kvalitetniju nastavu. Vodili smo računa, jer ovo su delikatne odluke, o udaljenosti od centralne škole, o udaljenosti od drugih područnih škola, putnoj komunikaciji, specifičnosti puta, broju učenika itd. Ono što je apsurd i što se vrlo često koristi kao stereotip „ ako nestane škola, nestaće i selo“, ustvari se na jedan drugačiji način vratilo u obrazovanju - nestala su sela, a ostale su u suštini škole.“
U Sindikatu obrazovanja, nauke i kulture RS slažu se da je potrebno izvršiti racionalizaciju osnovnih škola, ali se protive njihovom naglom gašenju jer bi u tom slučaju, smatraju veliki broj radnika mogao ostati bez posla. Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Stevan Milić:
„Imamo 560 škola - 100 škola ima do pet učenika, a 150 do 10. Naravno, tu treba raditi racionalizaciju. Međutim, mi smo i sada za jednu solidarnost - da to teče vremenski za naredni period, odnosno narednu školsku godinu, pa ćemo vidjeti šta to praktično znači jer veliki broj ljudi će ići u penziju, 608 je po ugovoru o radu u osnovnim i 253 u srednjim školama. Znači, tu imamo prostora da napravimo pravu racionalizaciju da ne ostavljamo ljude bez posla i da to riješimo na najbolji mogući način.“
Bojazan sindikata da će se dogoditi enorman višak radnika nije osnovana jer je u ovoj školskoj godini upisano više od 3.000 učenika, ili oko 100 novih odjeljenja, ističe ministar Kasipović:
„Prije svega, koncept pravimo na taj način da zaposleni u obrazovanju ne strijepe za svoja radna mjesta. Mi želimo podići kvalitet nastave i ne vidimo opasnost u tome da će ljudi ostajati bez posla. Istina, tamo gdje imamo tzv. neverifikovane nastavnike, a imamo takvih situacija, nećemo produžavati ugovore o radu, ali od stalno zaposlenih nastavnika za svakog konkretnog čovjeka zaduženje su dobili direktori škola, aktivi direktora i u stalnoj su komunikaciji sa Ministarstvom da niko praktično ne ostaje bez posla.“
U RS ima još 30-ak seoskih škola čija je budućnost upitna. Ipak, u Ministarstvu prosvjete i kulture vjeruju da, ako se kvaliteno bude provodila strategija ruralnog razvoja, situacija će se na selu popravljati i da će više ljudi i njihove djece ostajati na selu, čime bi i škole imale ekonomsku opravdanost:
„A tamo gdje ne budemo imali djecu, gdje ne budemo mogli omogućiti djeci da se druže i socijalno razvijaju, mi ćemo i dalje raditi na racionalizaciji školske mreže.“
Zbog racionalizacije ove godine će u ovom bh. entitetu biti zatvoreno 30 područnih osnovnih škola koje imaju mali broj učenika. Ukoliko se nastavi odlazak ljudi sa sela, broj škola ćemo nastaviti smanjivati jer nemaju ekonomsku opravdanost, kažu u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Ministarstvo prosvete i kulture RS, u okviru racionalizacije školske mreže, počelo je sa zatvaranjem malih seoskih škola koje imaju manje od 10 učenika. Nedavno su zatvorene dvije seoske škole na području opštine Gradiška i jedna u srbačkoj opštini. Zbog nedovoljnog broja učenika u Potkozarju, izuzev ove tri, već je zatvoreno šest područnih škola.
Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović kaže da će u 2009/2010. školskoj godini biti ugašeno oko 30 malih škola:
„Za učenike tih škola, a riječ je o opštinama Banja Luka, Čelinac, Kotor Varoš, Srbac, Gradiška, Teslić, Foča, Trebinje, Bileće, Pale, Višegrad, Mrkonjić Grad, Kostajnica, Modriča, Prnjavor, Ribnik, Čajniče, Srebrenica, Milići i Bratunac, obezbijedili smo prevoz i uvjereni smo da smo im omogućili da u idućoj i u idućim godinama prije svega lakše se socijaliziraju i imaju kvalitetniju nastavu. Vodili smo računa, jer ovo su delikatne odluke, o udaljenosti od centralne škole, o udaljenosti od drugih područnih škola, putnoj komunikaciji, specifičnosti puta, broju učenika itd. Ono što je apsurd i što se vrlo često koristi kao stereotip „ ako nestane škola, nestaće i selo“, ustvari se na jedan drugačiji način vratilo u obrazovanju - nestala su sela, a ostale su u suštini škole.“
Imamo 560 škola - 100 škola ima do pet učenika, a 150 do 10. Naravno, tu treba raditi racionalizaciju.
„Imamo 560 škola - 100 škola ima do pet učenika, a 150 do 10. Naravno, tu treba raditi racionalizaciju. Međutim, mi smo i sada za jednu solidarnost - da to teče vremenski za naredni period, odnosno narednu školsku godinu, pa ćemo vidjeti šta to praktično znači jer veliki broj ljudi će ići u penziju, 608 je po ugovoru o radu u osnovnim i 253 u srednjim školama. Znači, tu imamo prostora da napravimo pravu racionalizaciju da ne ostavljamo ljude bez posla i da to riješimo na najbolji mogući način.“
Bojazan sindikata da će se dogoditi enorman višak radnika nije osnovana jer je u ovoj školskoj godini upisano više od 3.000 učenika, ili oko 100 novih odjeljenja, ističe ministar Kasipović:
„Prije svega, koncept pravimo na taj način da zaposleni u obrazovanju ne strijepe za svoja radna mjesta. Mi želimo podići kvalitet nastave i ne vidimo opasnost u tome da će ljudi ostajati bez posla. Istina, tamo gdje imamo tzv. neverifikovane nastavnike, a imamo takvih situacija, nećemo produžavati ugovore o radu, ali od stalno zaposlenih nastavnika za svakog konkretnog čovjeka zaduženje su dobili direktori škola, aktivi direktora i u stalnoj su komunikaciji sa Ministarstvom da niko praktično ne ostaje bez posla.“
U RS ima još 30-ak seoskih škola čija je budućnost upitna. Ipak, u Ministarstvu prosvjete i kulture vjeruju da, ako se kvaliteno bude provodila strategija ruralnog razvoja, situacija će se na selu popravljati i da će više ljudi i njihove djece ostajati na selu, čime bi i škole imale ekonomsku opravdanost:
„A tamo gdje ne budemo imali djecu, gdje ne budemo mogli omogućiti djeci da se druže i socijalno razvijaju, mi ćemo i dalje raditi na racionalizaciji školske mreže.“
