Hrvatska 1. srpnja obilježava dvije godine svog članstva u Europskoj uniji. Iako Europska unija u koju je Hrvatska ušla nije ona ista o kojoj se maštalo pred 20 godina, vrijedilo je potruditi se, ocjenjuje se u Zagrebu.
Hrvatska je profitirala od članstva u Europskoj uniji, ali i od pristupnog procesa. U pristupnom procesu malo po malo uredilo se državu, država je dijelom i zbog toga uspjela izići iz krize, izvoz na tržišta Europske unije porastao je za 12 posto. O dobrim, ali i lošim stranama priče dvije godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju – prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
„Sa stanovišta sigurnosti i stabilnosti imamo taj jedan kišobran ili okvir za koji mislim da nam daje pravo da budemo optimistični. Što se tiče funkcioniranja institucija i uređenosti, svakako smo otišli naprijed. Možda nam je ta činjenica da više nismo pod onim pritiskom ispunjavanja uvjeta za članstvo sa druge strane – na razini društva – otvorila prostor za jednu vrstu retradicionalizacije ili jednu vrstu nazadovanja u političkom javnom govoru.“
Spomenuto nazadovanje u političkom javnom govoru može se objasniti, ali ne i opravdati činjenicom da je dvije godine hrvatskog članstva u EU ispunjenoizbornim kampanjama - prvo predsjedničkom, a sada parlamentarnom.
Iako će mnogi reći da je Europska unija zajednica vrijednosti, središnja tema većine diskusija, a pogotovo sada u izbornoj godini je – iskorištenost europskih fondova. U HDZ-u tvrde da 2 godine hrvatskog članstva u Europskoj uniji nije donijelo bolji život građanima. Prvi čovjek HDZ-a Tomislav Karamarko:
„Iskoristili su fondove 30 posto. Mi smo vjerojatno jedna od rijetkih država u Europskoj uniji koja uplaćuje više nego što izvlači.“
Vladajući odgovaraju da im je HDZ,kada je pred 3 i po godine odlazio s vlasti, trebao ostaviti dovršene projekte, ali nije, pa je to kretanje od nule jedan od razloga prvotnog slabijeg povlačenja sredstava iz pretpristupnih fondova. Vesna Pusić.
„Iskoristili smo te pretpristupne fondove, a sada je na nama puno veća zadaća – kombinacija velikih infrastrukturnih projekata i jedne kapilarne mreže velikog broja malih projekata. Kada kažem 'malih projekata' mislim na one koji se odnose na općine, gradove pa i individualne poduzetnike. I tu mi se čini da su individualni poduzetnici, općine i gradovi, naročito neki koji su se dobro pripremili, vrlo efikasni.“
Po njenim podacima, većina hrvatskih gradova i općina aplicira za fondove Europske unije za lokalne infrastrukturne projekte, i tako udvostručuju svoje proračune. Za političkog analitičara Branka Caratana rasprava o iskorištenosti fondova je posve marginalna.
„Ono što jest važno, to su dugoročni benefiti članstva u EU. Članstvo Hrvatske u EU sigurno je pridonijelo političkoj i ekonomskoj stabilizaciji zemlje. Dugoročno gledano očekuje se puno veći benefit od članstva, jer je Hrvatske politički i ekonomski uključena u odnose sa najrazvijenijim dijelom svijeta.“
Naravno – dodaje Caratan u izjavi za naš radio - puno će toga ovisiti o konkurentnosti hrvatske ekonomije i sposobnosti hrvatske politike.
Europska unija nije samo snalaženje u fondovima. Luka Brkić za zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti o još jednoj iznimnoj koristi od hrvatskog članstva u Europskoj uniji.
„Dobro je što se primjećuju pomaci vezani za jedinstveno tržište Europske unije, za taj veliki bescarinski prostor koji je prije ipak imao svoje barijere, bez obzira na ugovorni status Hrvatske u odnosu na Europsku uniju u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.“
