Pred bosanskohercegovačkim sudovima vodi se na destine krivičnih postupaka protiv bivših i sadašnjih visoko pozicioniranih političkih, državnih i entitetskih dužnosnika. Optužnice ih terete za zloupotrebe položaja, pronevjere, nenamjensko trošenje sredstava i brojne druge nezakonitosti. Najveći broj tih procesa završava se oslobađajućim presudama, nakon čega slijede kontra tužbe. Samo na osnovu 34 izgubljena procesa iz prošle godine, Bosna i Hercegovina je bila dužna da isplati više od milion i po maraka.
Čini se da sudski procesi protiv političara u Bosni i Hercegovini koji su optuženi za korupciju i kriminal skupo koštaju samo državu i poreske obveznike. Većina procesa protiv bivših i sadašnjih funkcionera i zvaničnika okončala je oslobađajućim presudama, nakon čega su uslijedili odštetni zahtjevi.
Već u toku ovog mjeseca tako bi pred Sudom Bosne i Hercegovine trebao početi parnični postupak po tužbi bivšeg predsjednika Republike Srpske Mirka Šarovića protiv države u kojoj traži gotovo pola miliona maraka odštete za godinu dana provedenih u zatvoru:
„Ja sam podnio zahtjev za naknadu štete, materijalne i nematerijalne, za ono sve što sam pretrpio i ja i moja porodica tokom skoro godinu dana pritvora u Doboju i u Kuli u Istočnom Sarajevu, znači pretrpljenu štetu, duševni bol, ugled narušeni u društvu, kredibilitet.“
Sud BiH u oktobru 2006. godine izrekao je oslobađajuću presudu Mirku Šaroviću, kојi sе оd novembra 2005. godine nalazio u pritvoru. Šarović je, zajedno са četvoricom visokih funkcionera SDS-a, bio optužen u predmetu „Privredna banka Srpsko Sarajevo“ za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i udruživanje radi vršenja krivičnog djela, kao i za pomaganje haškim optuženicima u bjekstvu.
Sudsko traženje odštete od Bosne i Hercegovine najavio je i bivši premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić, koji je, zajedno sa bivšim federalnim ministrom finansija Draganom Čovićem, nedavno oslobođen optužbi u slučajevima višemilionske nabavke stanova za zvaničnike tog entiteta:
„Neću ja od toga odustati - da nadomirim troškove koji nisu mali. Normalno da ću ispostaviti odštetni zahtjev, ali nakon pravosnažnosti presude. Dakle, malo neke stvari se forsiraju, kao da je to sad krucijalno pitanje. U ovom momentu ja moram dočekati pravosnažnost, pa o tom potom.“
Upitna ozbiljnost tužilaštava u ovakvim slučajevima
Šarović i Bičakčić samo su dio jednog podužeg spiska. Razloge za takvu situaciju analitičari vide upravo u pripremi i vođenju sudskih procesa. Izvršni direktor Transparency Internationala za BiH Srđan Blagovčanin kaže da je odavno upitna ozbiljnost sa kojom se tužilaštva upuštaju u slučajeve u kojima su optuženi sadašnji ili bivši nosioci vlasti:
Srđan Blagovčanin
„Ja ne ulazim u prirodu slučaja, da li je krivica zaista postojala, ali mislim da ako se već tužilaštva i pravosudne institucije odluče da uđu u nekakav slučaj, da to mora biti na puno adekvatniji, na puno ozbiljniji način. Sada se pokazuje da je ustvari postala praksa da takvi slučajevi padaju na sudu.“
Profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić misli da je drugi ključan razlog propadanja procesa sprega vlasti i pravosuđa. Kao primjer navodi tužbe protiv lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, čiji je branilac, tvrdi, i član Sudskog i tužilačkog savjeta BiH:
„Nije moguće da sve tužbe protiv čovjeka koji ima najviše tužbi protiv sebe u BiH završe na isti način. Nije moguće da niti u jednom slučaju se ne nađe niti jedan argument temeljem kojeg bi ga se sudilo. Ako je to tako, onda to samo govori o tome kako on ima dominaciju, kako ima kontrolu i pravosudnih institucija. Nije specijalno drugačije niti s Miloradom Dodikom, i svim tim pritiscima koje on vrši, i sa svima drugima iz sarajevske čaršije - imate ih koliko god hoćete.“
Za sada nema podataka o tome koliko su državu koštali odštetni zahtjevi i sudski troškovi u slučajevima suđenja nakon kojih su političari izašli čista obraza i punijih džepova. Prema podacima Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, u prošloj godini evidentirano je više od 160 tužbi po raznim osnovama, sa odštetnim zahtjevima koji zbirno iznose više miliona maraka. Samo na osnovu 34 izgubljena procesa iz prošle godine, Bosna i Hercegovina je bila dužna da isplati više od milion i po maraka.
Čini se da sudski procesi protiv političara u Bosni i Hercegovini koji su optuženi za korupciju i kriminal skupo koštaju samo državu i poreske obveznike. Većina procesa protiv bivših i sadašnjih funkcionera i zvaničnika okončala je oslobađajućim presudama, nakon čega su uslijedili odštetni zahtjevi.
Već u toku ovog mjeseca tako bi pred Sudom Bosne i Hercegovine trebao početi parnični postupak po tužbi bivšeg predsjednika Republike Srpske Mirka Šarovića protiv države u kojoj traži gotovo pola miliona maraka odštete za godinu dana provedenih u zatvoru:
„Ja sam podnio zahtjev za naknadu štete, materijalne i nematerijalne, za ono sve što sam pretrpio i ja i moja porodica tokom skoro godinu dana pritvora u Doboju i u Kuli u Istočnom Sarajevu, znači pretrpljenu štetu, duševni bol, ugled narušeni u društvu, kredibilitet.“
Sud BiH u oktobru 2006. godine izrekao je oslobađajuću presudu Mirku Šaroviću, kојi sе оd novembra 2005. godine nalazio u pritvoru. Šarović je, zajedno са četvoricom visokih funkcionera SDS-a, bio optužen u predmetu „Privredna banka Srpsko Sarajevo“ za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i udruživanje radi vršenja krivičnog djela, kao i za pomaganje haškim optuženicima u bjekstvu.
Sudsko traženje odštete od Bosne i Hercegovine najavio je i bivši premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić, koji je, zajedno sa bivšim federalnim ministrom finansija Draganom Čovićem, nedavno oslobođen optužbi u slučajevima višemilionske nabavke stanova za zvaničnike tog entiteta:
„Neću ja od toga odustati - da nadomirim troškove koji nisu mali. Normalno da ću ispostaviti odštetni zahtjev, ali nakon pravosnažnosti presude. Dakle, malo neke stvari se forsiraju, kao da je to sad krucijalno pitanje. U ovom momentu ja moram dočekati pravosnažnost, pa o tom potom.“
Upitna ozbiljnost tužilaštava u ovakvim slučajevima
Šarović i Bičakčić samo su dio jednog podužeg spiska. Razloge za takvu situaciju analitičari vide upravo u pripremi i vođenju sudskih procesa. Izvršni direktor Transparency Internationala za BiH Srđan Blagovčanin kaže da je odavno upitna ozbiljnost sa kojom se tužilaštva upuštaju u slučajeve u kojima su optuženi sadašnji ili bivši nosioci vlasti:
„Ja ne ulazim u prirodu slučaja, da li je krivica zaista postojala, ali mislim da ako se već tužilaštva i pravosudne institucije odluče da uđu u nekakav slučaj, da to mora biti na puno adekvatniji, na puno ozbiljniji način. Sada se pokazuje da je ustvari postala praksa da takvi slučajevi padaju na sudu.“
Profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić misli da je drugi ključan razlog propadanja procesa sprega vlasti i pravosuđa. Kao primjer navodi tužbe protiv lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, čiji je branilac, tvrdi, i član Sudskog i tužilačkog savjeta BiH:
„Nije moguće da sve tužbe protiv čovjeka koji ima najviše tužbi protiv sebe u BiH završe na isti način. Nije moguće da niti u jednom slučaju se ne nađe niti jedan argument temeljem kojeg bi ga se sudilo. Ako je to tako, onda to samo govori o tome kako on ima dominaciju, kako ima kontrolu i pravosudnih institucija. Nije specijalno drugačije niti s Miloradom Dodikom, i svim tim pritiscima koje on vrši, i sa svima drugima iz sarajevske čaršije - imate ih koliko god hoćete.“
Za sada nema podataka o tome koliko su državu koštali odštetni zahtjevi i sudski troškovi u slučajevima suđenja nakon kojih su političari izašli čista obraza i punijih džepova. Prema podacima Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, u prošloj godini evidentirano je više od 160 tužbi po raznim osnovama, sa odštetnim zahtjevima koji zbirno iznose više miliona maraka. Samo na osnovu 34 izgubljena procesa iz prošle godine, Bosna i Hercegovina je bila dužna da isplati više od milion i po maraka.
