Katolička crkva u Dubrovniku zabranila je prikazivanje izuzetno popularnog i gledanog srpskog filma „Parada“ Srđana Dragojevića, u kino dvorani kojoj je ona vlasnik, s obrazloženjem da film promiče gej kulturu i ismijava žrtve Domovinskog rata.
U Uredu dubrovačkog gradonačelnika pojašnjavaju da film nije zabranjen, da se radi isključivo o stavu Dubrovačke biskupije i da će Dragojevićeva „Parada“, koju je u Hrvatskoj dosad vidjelo više od 150 tisuća gledatelja, za 20-tak dana biti prikazana i u Dubrovniku, čim se obnovi druga gradska kino dvorana.
Šteta što predstavnike Crkve u Hrvatskoj nitko nije upozorio da je Dragojevićevoj Paradi na nedavnom filmskom festivalu u Berlinu, upravo zbog promicanja tolerancije, mira i ljubavi, dodijeljeno posebno priznanje ekumkenskog žirija u kojem su bili i predstavnici Katoličke crkve, komentira odluku Dubrovačke nadbiskupije filmski kritičar Nenad Polimac.
„U Berlinu se radilo o razinama liberalnosti i tolerancije, a ovdje se radi o zatucanosti, ne znam kako bih to drukčije nazvao. Nagrada ekumenskog žirija na filmskom festivalu u Berlinu dodjeljuje se filmovima koji imaju humanističku poruku. U slučaju „Parade“ to je bila poruka tolerancije i zbog toga je film i nagrađen, da to isto u Hrvatskoj ne može proći,meni je to nevjerojatno“, kaže Polimac za RSE:
Nije u Hrvatskoj ništa novo biti „papskiji od pape“, smatra glumac Tarik Filipović i dodaje da slučaj neprikazivanja 'Parade' ne bi nikako povezivao s Gradom Dubrovnikom.
Tarik Filipović
On podsjeća na svjetski poznati zbor „Gregorian“ koji je, kaže, na cijeloj kugli zemaljskoj zabranjen jedino u Kini i Hrvatskoj.
„Jedino su za crkvu u Hrvatskoj njihovi koncerti „sotonistički“ i ne znam kakvi, a oni su pjevali pred –papom! Neke stvari doista ne mogu shvatiti“, kaže Filipović.
Dubrovčanka i bivša gradska vijećnica Ana Kordić smatra da je pravo Biskupije da odlučuje što će se u njihovom prostoru prikazivati, a što ne i to nije sporno.
„Isto je prirodno da Crkva brani svoje dogme, i to isto nije nikakva novost. Međutim, ono što je po meni sporno, to je prezentiranje filma 'Parada' kao nečeg što potiče homoseksualne odnose, potiče nasilje i omalovažava Domovinski rat, što je, po meni, kriva i, potpuno ili makar, površna interpretacija filma. Mislim čak da ni biskup nije film takvim doživio i da je više zabrinut za one koji bi ga mogli takvim doživjeti i da je više 'puhao na hladno'“, smatra Kordić.
Komedija sjajnog koncepta
Film ovaj put nije zabranjen zato što je srpski ili što nema prijevoda na hrvatski jezik. Biskup dubrovački Mate Uzinić pojašnjava u hrvatskim medijima da su u pitanju dva razloga, prvi što se tematika „Parade“ kosi sa svjetonazorom Katoličke crkve prema homoseksualnosti, i drugi, političke prirode, vezan uz Domovinski rat u kojem je Dubrovnik dosta pretrpio.
Ekipa filma 'Parada'
Nenad Polimac ističe da je Crkvu, očito, zasmetala priča filma u kojem veterani nedavnog rata, usprkos tome što su se borili na suprotnim stranama, udružuju snage kako bi zaštitili beogradski Gay Pride od napada huligana.
Riječ je o komediji sjajnog koncepta, a riječi ustaša, četnik i slične su u funkciji humora i svojevrsnog „pražnjenja“.
„To je satira, nema govora o ismijavanju žrtava rata“, kaže Nenad Polimac.
Ovdje se ne radi o braniteljima, naglašava Tarik Filipović, nego o nečem sasvim drugom.
„Činjenica je da su se u nedavnom ratu i kriminalci i neki drugi slojevi ljudi na ovim prostorima vrlo dobro i vrlo brzo 'uvezali', bez obzira na rat i na žrtve. Film je po meni odličan i ne mislim da ikoga vrijeđa.“
Film „Parada“ u Hrvatskoj i dalje puni kino dvorane, a zabrana Dubrovačke biskupije samo će mu još više dići gledanost, zaključuje direktorica dubrovačkih kina Džive Galov.
„'Paradu' u Dubrovniku nitko nije zabranio, bilo bi to smiješno za jedan Dubrovnik. Ne može crkva nama zabraniti što da mi radimo u svom prostoru, ali, eto, mogu utjecati na ono što ćemo radit u njihovom, jer kino dvorana je u njihovom vlasništvu. U svakom slučaju, sve skupa je donijelo filmu puno veću reklamu nego bilo što drugo, jer i oni koji ga dosad nisu doživljavali ni čuli za njega, sad svi znaju za taj film i nema sumnje da će uskoro i obnovljena dubrovačka kino dvorana biti puna“, zaključe Džive Galov.
