Nekoliko nevladinih organizacija iz Prijedora događajem pod nazivom "Noć u Trnopolju" sjećaju se 5. augusta 1992. godine, kada je svjetska javnost, zahvaljujući britanskim i američkim novinarima, saznala za postojanje prijedorskih logora. Logori Trnopolje, Keraterm i Omarska su nedugo nakon što su objavljeni njihovi izvještaji, zatvoreni.
Ideju za organizovanje događaja "Noć u Trnopolju" pokrenuo je Ervin Blažević, predsjednik udruženja "Optimisti 2004" iz Kozarca, koji je bio maloljetni logoraš u Trnopolju. O tome šta je ideja, prije svega mladih koji će prespavati na mjestu nekadašnjeg logora, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa govori Goran Zorić iz prijedorskog udruženja KVART.
RSE: Šta je osnovna ideja 'Noći u Trnopolju'?
Zorić: Mi smo htjeli na malo drugačiji način od onog uobičajenog dati počast žrtvama rata, da se to ne svodi samo na oficijelne govore i komemoracije, koje su, po našoj procjeni, izgubile smisao i ne dovode nas do onoga do čega bi komemoracije trebale dovoditi, a to je do adekvatnije kulture sjećanja, načina na koji se sjećamo, ovdje, u Bosni i Hercegovini. Sa druge strane, osim komemorativnog aspekta, ideja ovog događaja jeste da probamo pričati, razgovarati, razmišljati o onome šta se nama dešavalo tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini i da pokušamo otvoriti neki sigurni prostor za dijalog. Čini mi se da je 'Noć u Trnopolju' jedan paralelni i alternativni događaj, pandan ovim zvaničnim komemoracijama, koji na puno adekvatniji način adresira ova pitanja.
RSE: Šta tačno podrazumijeva ono što se zove 'Noć u Trnopolju'? Šta će se dešavati na mjestu gdje je nekada bio logor?
Zorić: Osnovni koncept je takav da program počinje predveče, u pola osam, i traje do duboko u noć. Program obuhvata panel debate, prezentacije, publikacije, druge debatne aktivnosti, projekcije filmova, čitanje poezije.
Znači, dosta tih stvari i aktivnosti čija je funkcija da potaknu prisutne na razgovor o onome što se dešavalo. Osnova ideja jeste da se pokušaju otvoriti teške teme, na primjeren način.
RSE: Koliko je za mlade u Bosni i Hercegovini važno da prisustvuju ovakvim događajima, ali i drugim, koji se bave onim što mi zovemo suočavanje s prošlošću?
Zorić: Za nas, u Centru za mlade Kvart, pitanje suočavanja sa prošlošću je prvorazredno političko pitanje danas u Bosni i Hercegovini. Zbog toga smatramo da je bitno da mladi preuzimaju aktivnu ulogu u društvu, u smislu bavljenja političkim pitanjima i pokušaja adresiranja ovih pitanja u nekom širem društvenom kontekstu. U tom smislu čini mi se da je jako bitno da se mladi ljudi uključuju u ove stvari.
Naravno, naše iskustvo je takvo da su to zaista spori procesi, da je teško animirati mlade ljude, što je, naravno, potpuno razumljivo s obzirom na situaciju i stanje u kojem se čitavo društvo nalazi. Ali, ona stara poštapalica koja kaže 'Bolje da se mi bavimo politikom nego ona nama', mislim da dovoljno govori koliko je bitno da razumijemo šta i zbog čega i na koji način su se stvari dešavale prije dvadeset i više godina u našem društvu i našoj državi, kako bismo mogli bolje razumijevati ono što se dešava danas u Bosni i Hercegovini na političkom nivou.
Nekako je više nego jasno da smo svi taoci političke manipulacije koja konstantno manipuliše ratom, koja konstantno manipuliše nacionalizmom, koja konstantno manipuliše nacionalnim identitetima, a sve u svrhu zadržavanja nekog statusa quo i otpora prema nekim promjenama. Čini mi se da je tu ključna uloga mladih ljudi, kako bi prvo razumjeli šta se dešavalo, a sa druge strane i pružili otpor i promijenili stanje u društvu u odnosu na ove stvari.
Facebook Forum