Nakon što je Ustavni sud BiH svojom odlukom 19. juna spriječio je moguće blokade iz entiteta Republika Srpska, vladajuće stranke iz ovog entiteta na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika ponovno prijete bojkotom Suda i postavljaju ulitmatum.
"Ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne povuče svoju posljednju odluku o radu te institucije do 23. juna u 12 sati, u Republici Srpskoj (RS) biće usvojen zakon o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH u RS, poručio je predsjednik RS Milorad Dodik, nakon sastanka s predstavnicima parlamentarnih stranaka u tom bh. entitetu u utorak, 20. juna.
Sastanku nisu prisustvovale opozicione partije.
Zakonski će biti definisana i "bezbjednosna zaštita osoba od krivičnog gonjenja za nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH", najavio je Dodik.
Najavio je da će, ako Ustavni sud BiH ne ispoštuje ultimatum, zakoni biti usvojeni na posebnoj sjednici Skupštine RS koja bi se održala 27. juna.
Na vanrednoj sjednici Ustavnog suda 19. juna izbrisan je član kojim je bilo propisano da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati ''najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i troje sudija iz Federacije''.
Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).
Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.
Dodik, koji sa svojim Savezom nezavisnih socijaldemokrata godinama pokušava da ospori i opstruiše rad Ustavnog suda BiH, tvrdi da je to tijelo promjenom načina odlučivanja, narušilo konstitutivnost naroda, te ravnopravnost entiteta.
On ističe da Ustavni sud nije ni mogao usvojiti odluku, jer na sjednici nije bio prisutan jedini sudija iz RS Zlatko Knežević.
"Predsjednik RS će zatražiti već danas savjetodavno mišljenje Ustavnog suda RS o nastaloj situaciji i položaju RS i svojim savjetodavno pravnim mišljenjem preporučiti pravni slijed ponašanja", najavio je Dodik.
Dodaje da se od Ustavnog suda BiH traži ne samo da poništi svoju posljednju odluku, već i da usvoji odluku prema kojoj da najviša pravna instanca u zemlji neće odlučivati sve dok se ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Opstrukcije u imenovanju sudija Ustavnog suda BiH
Narodna skupština Republike Srpske sedam mjeseci odgađa imenovati novog sudiju koji bi zamijenio sudiju Miodraga Simovića koji je otišao u penziju.
Ustavni sud BiH stavio je 2. marta 2023. privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj.
Narodna skupština RS je nakon toga u aprilu donijela zaključak kojim je pozvala drugog sudiju iz RS, Zlatka M. Kneževića da podnese ostavku te, pored ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.
Knežević je nakon toga najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu penziju. Mandat sudiji traje do 70. godine.
Istovremeno i Predstavnički dom Federacije nije imenovao nedostajućeg sudiju nakon što je prije deset mjeseci u penziju otišao Mato Tadić. Imenovanje bi se trebalo naći na dnevnom redu 21. juna i predmet je političkih sporenja između različitih stranaka u ovom entitetu.
Stranke iz RS-a na čelu sa Dodikovim SNSD-om, ali i Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića u Federaciji BiH, godinama se zalažu za odlazak trojice stranih sudaca umjesto kojih bi se izabrali domaći.
Nakon odluke Ustavnog suda BiH od 19. juna da promijeni svoj pravilnik o radu, plenarne sjednice moći će se održati i ako u sudu ne bude nijednog suca iz Republike Srpske.
Odlaskom Kneževića upenziju, ako ne bude imenovano dvoje sudija iz RS-a i jedan iz Federacije BiH, u sudu će ostati šest sudija. Za održavanje sjednice potrebno je prisustvo pet sudija.
Da bi se usvojila neka odluka potrebno je da za nju glasa pet sudija.
