Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik zatražio je 17. maja od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da podnese ostavku, optužujući ga, uz ostalo, da je prekršio Ustav BiH.
Obraćajući se novinarima nakon sjednice Predsjendištva BiH u Sarajevu, Dodik je kazao da će, ukoliko Džaferović ne podnese ostavku do iduće sjedenice Predsjedništva, zatražiti njegovu smjenu.
Dodik je ponovio da Predsjedništvo BiH nije imalo zajednički stav po pitanju Džaferevićevog izlaganja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 11. maja. "Osnovni razlog zbog kojeg sam tražio da Džaferović podnese ostavku je to što je prekršio Ustav BiH. Radi unilateralno i govori privatne stavove", kazao je Dodik.
Džaferović se 11. maja obratio Vijeću sigurnosti UN, kada je, poručio da se BiH nalazi više od deset mjeseci u političkoj krizi. Tada je ustvrdio da je kriza izazvana "prijetnjama vlasti Republike Srpske protiv Ustava BiH".
Dodik je istaknuo da bi Džaferović prema Ustavu BiH trebao zastupati usuglašene stavove Predsjedništva BiH.
"Sve to može da radi kao aktivista Stranke demokratske akcije i da iznosi svoje privatne stavove. Ovo ne vodi nikuda i ovo je krah insitucionalnog sistema", naveo je član bh. Predsjedništva i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vodeće partije u Republici Srpskoj.
Naglasio je, također, da nadležne inistucije BiH nisu donijele nijednu odluku kojom se uvode sankcije Rusiji ili se BiH pridružuje sankcijama koje je uvela međunarodna zajednica nakon invazije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara.
Istaknuo je kako je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje vanjske politike. "Za svaku konkrentu odluku koja se donosi na bilo kojem međunarodnom forumu mora bit instrukcija Predsjedništva BiH dali to prihvata ili ne", naveo je.
UN je 7. aprila donio odluku da se Rusija treba isključiti iz Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC) zbog izvještaja o zvjerstvima počinjenim u oblastima Ukrajine koje je okupirala. Devedeset i tri zemlje glasale su za taj potez, 24 protiv, a 58 je bilo uzdržano. Među zemljama koje su podržale suspenziju bila je i Bosna i Hercegovina.
Dodik je ustvrdio da su predstavnici diplomatske službe BiH "prekršili zakone i Ustav BiH". Podsjetio je, također, da je podnio krivičnu prijavu protiv ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković i ambasadora BiH u Ujednijenim narodima (UN) Svena Alkalaja.
"Neka mi nađu bilo koju odluku Predsjedništva BiH da se priključujemo bilo kojoj od tih inicijativa i spreman sam se izviniti, ali tako nešto apsolutno ne postoji", naglasio je.
Ponovio je da je za BiH najbolje da ima neutralan stav kad je u pitanju rat u Ukrajini, te tako "izbjegne potencijalne energetske sankcije od Rusije", dok je bošnjačke političare ponovno nazvao "muslimanima koji se pokušavaju dodvoriti Zapadu".
U vrijeme kada je obnašao dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željko Komšić je krajem februara uputio instrukciju ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković da ''u svojim daljim aktivnostima po pitanju ruske agresije na Ukrajinu postupa po povelji UN".
Komšić je ranije je objasnio da smatra da u skladu sa međunarodnim obavezama BiH, navedenim u Povelji UN, Zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU, i Strategiji vanjske politike BiH – za raspravom o tome u Predsjedništvu BiH nema potrebe.
Prema Strategiji vanjske politike BiH od 2018. do 2023. godine, BiH treba "dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjsko političkim izjavama i restriktivnim mjerama EU prema trećim zemljama i subjektima". Ovim dokumentom se vodila ministrica vanjskih poslova BiH kada je dala instrukcije Misiji BiH u Briselu da potpiše deklaraciju o pridruživanju evropskim sankcijama protiv Rusije.
Prema postojećem zakonu, Vijeće ministara BiH nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH, koje vodi vanjsku politiku, odlučuje o načinu uvođenja, provođenja i ukidanja sankcija prema stranim državama.
