Optuženi za događaje u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine izjasnili su da nisu krivi, pred Sudom BiH u utorak, 12. jula.
Pred Sudom BiH u utorak je održano ročište za izjašnjavanje o krivnji desetorice optuženih u predmetu "Ejup Ganić i drugi" koji se terete za događaje od 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Prije 30 godina u toj ulici, koja se danas zove Hamdije Kreševljakovića, došlo je do incidenta između vojnika bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) u povlačenju i pripadnika Teritorijalne odbrane Republike BiH (RBiH). Nedugo nakon polaska, kolona je presječena i zaustavljena.
Tužilaštvo BiH podiglo je 27. aprila optužnicu protiv deset osoba, među kojima je i Ejup Ganić, nekadašnji član Predsjedništva Republike BiH.
Iz Tužilaštva je saopćeno da da su prikupljeni dokazi koji se odnose na stradanje osam osoba, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja.
Dokazi Tužilaštva odnose se i na ranjavanje 24 osobe te zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani.
Optuženi se terete da su u maju 1992. godine, zajedno sa svojim podređenima, planirali, podstrekavali i napali kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA pod pratnjom mirovnih snaga UN-a, saopćilo je ranije Tužilaštvo BiH.
Uz Ganića, optuženi su i bivši pripadnici civilnih, vojnih i policijskih struktura RBiH Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
Tužilaštvo ih tereti da "nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila i da su propustili da kazne odgovorne, kao i da su pomagali počiniteljima nakon zločina".
Asim Crnalić, advokat jednog od optuženih, podsjetio je u utorak da je ranije u BiH obustavljen postupak o dešavanjima u Dobrovoljačkoj ulici, kao i da Haški tribunal "nije pronašao elemente za progon".
"To dovoljno govori s kojom težinom dokaza Tužilaštvo BiH raspolaže. U principu, onaj koji se brani rijetko čini zločin, a ovdje je situacija takva da ne postoje okolnosti iz kojih se može izvući zaključak da su zločini počinjeni", kazao je Crnalić novinarima u Sarajevu nakon održanog ročišta.
U bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena vojnika JNA iz Kasarne Bistrik u Sarajevu u zamjenu za predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, kojeg je dan ranije JNA zarobila na aerodromu na povratku iz Lisabona.
Tačan broj poginulih varira. U jednom od intervjua Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, kazao je da je tog dana, 3. maja 1992., smrtno stradalo šest osoba. Prema podacima Tužilaštva BiH, poginulo je osam, dok su ranjene 24 osobe.
Tužilaštvo BiH je 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za ovaj slučaj, a među njima su bili danas pokojni general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić.
U 2018. godini tužilaštvo je naredilo ponovno otvaranje istrage.
O događajima iz Dobrovoljačke ulice stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta.
- Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
- Jovan Divjak za RSE o Dobrovoljačkoj
- Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
- Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka"
