U poslednjih šest mjeseci je u Crnoj Gori podneseno 12 krivičnih prijava zbog dječje pornografije, a do kraja sedmice se očekuju još najmanje tri, saopštili su iz Uprave policije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Smatramo da je broj žrtava dječje pornografije znatno veći od onog što je prijavljeno", kaže za RSE Ivana Popović, viša policijska inspektorka u Grupi za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala.
Dodaje da je u slučajevima koje su imali u praksi, riječ uglavnom o predatorima koji djeluju individualno u kreiranju i distribuciji dječje pornografije, a žrtve najčešće traže po društvenim mrežama.
U policijskim saopštenjima objavljenim poslednjih mjeseci nalazimo da su uhapšeni stari od 19 do 61 godine, među njima je i jedan policajac, a ima i stranih državljana.
Tako je u februaru državljanin Rusije prvostepeno osuđen na tri godine zatvora zbog dječje pornografije, a prilikom hapšenja je od njega oduzeto 195 video snimaka i preko 19.000 fotografija.
Bilo je i međunarodnih akcija – u novembru su u Crnoj Gori uhapšene tri osobe zbog dječje pornografije u akciji "Mozaik".
Sprovele su je policije Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Sjeverne Makedonije i Mađarske, na čijim teritorijama je istragom obuhvaćeno 39 osoba i zaplijenjeno 200 elektronskih uređaja.
Uključujući uhapšene u akciji "Mozaik", tokom 2023. godine u Crnoj Gori je procesuirano sedam osoba za dječju pornografiju.
Prema podacima koje je RSE dostavio Sudski savjet, od 2021. do početka aprila 2024. godine je u Crnoj Gori bilo šest pravosnažnih osuđujućih presuda za dječju pornografiju, a makasimalna izrečena kazna je trogodišnji zatvor.
Osuđen za fotografisanje nage maloljetnice
U jednoj od presuda, u koje je RSE imao uvid, šezdesetjednogodišnjak iz Bara je zbog dječje pornografije osuđen na zatvorsku kaznu od devet mjeseci. Navodi se da je neoženjen, bez djece, sa završenom srednjom školom i lošeg imovinskog stanja. Ranije nije bio osuđivan.
On je početkom 2022. godine, u svom stanu svjesno iskoristio maloljetno lice za proizvodnju slika pornografske sadržine i te fotografije posjedovao u mobilnom telefonu, piše u obrazloženju presude.
U svojoj odbrani tokom sudskog postupka, osuđeni je naveo da se najprije dopisivao sa maloljetnom osobom, te da je ona dolazila u stan koji je iznajmio. Priznao je da je tu napravio fotografije na kojima se vide on i oštećena osoba bez odjeće, te potvrdio da je bio svjestan da se radi o maloljetnoj osobi, navodi se u presudi.
Kako i gdje predatori nalaze žrtve?
Oni uglavnom koriste globalne platforme kao što su Fejsbuk (Facebook) i Instagram, gdje kreiraju svoje naloge najčešće pod ženskim imenima, kaže Popović.
Dodaje da ima i slučajeva da se uključuju i u razne Discord grupe - platforme za video igrice ili u manje grupe osoba koje dijele zajednička interesovanja.
Internet predatorima omogućava veću anonimnost, jer se djetetu uglavnom predstavljaju kao vršnjaci, objašnjava za RSE kriminalistička psihološkinja Anđela Simonović.
Najčešće biraju usamljenu djecu koja nemaju dobro razvijene socijalne kontakte u realnom svijetu i koja su sklona platonskim vezama. Kad stekne povjerenje žrtve, predator počinje da je nagovara da šalje pornografski materijal.
"Naravno, jednom to nikad nije dovoljno, i tim jednim snimkom ili fotografijom predator ucjenjuje dijete za još takvih. Ako dijete nakon prvog slanja i kaže da to više neće raditi, nastupa ucjenjivanje", kaže Simonović.
Eksplicitne slike završile na Fejsbuku
U još jednoj presudi, u koju je RSE takođe imao uvid, Nikšićanin je zbog dječje pornografije osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora. Riječ je o nezaposlenom i neoženjenom licu, lošeg imovinskog stanja, u čijim mobilnim telefonima su nađene slike dječje pornografije.
Osuđeni je pred sudom kazao da je stupio u kontakt na jednoj društvenoj mreži sa djevojkom iz Srbije, na njen zahtjev, koja je rekla da ima 22 godine. Nakon što joj je poslao svoje eskplicitne fotogafije, navodi da mu je rekla da ima 12 godina, što on, kako kaže, nije povjerovao.
Rekao je sudu da je smatrao kako se radi o znatno starijoj i punoljetoj osobi, pa je nastavio komunikaciju. Uskoro ga je prijatelj obavijestio da su njihova prepiska i fotografije koje joj je slao, objavljene na Fejsbuku, piše u presudi.
Kako navodi Simonović, djeca starija od 12 godina, koja su se našla u mreži predatora, rjeđe otkrivaju šta im se dešava jer su u tom uzrastu svjesni da su napravili grešku, pa se stide i plaše osude roditelja i okoline.
"Vidite promjenu: od djeteta koje je bilo treperavo, skakutavo i veselo, odjednom postaje povučeno, sklanja se od drugih, provodi dosta vremena na internetu, slabo komunicira sa roditeljima, agresivno je, često i na najmanji povod", opisuje simptome sagovornica RSE.
Zato je u otkrivanju slučajeva dječje pornografije veoma važna uloga roditelja, jer treba uočiti takve simptome i pokušati od djeteta saznati što se dešava.
Psihološki profil sajber predatora
Kada je riječ o prosječnom sajber profilu predatora, Simonović kaže da su to često osobe sa devijantnim seksualnim potrebama.
"Seksualni predator djece je najčešće osoba koja je plašljiva i oprezna u kontaktu sa drugima, nekako povučena. Kontrola koji stiče nad djecom stvaranjem dječje pornografije snimanjem ili fotografisanjem, donosi joj određenu moć. I na neki način nadomješta osjećaj nebitnosti u realnom životu i kompleksa niže vrijednosti", objašnjava Simonović.
Dječja pornografija je dodatno opasna i zato što se koristi za vizuelizaciju fantazija, koja često prethodi seksualnom aktu.
"A u kriminalistici je poznato da u jednom trenutku predatoru fantazija ne bude dovoljna, i onda on kreće u napad. Kada ga fantazija 'prevlada', to može dovesti i do ubistva djeteta, u pokušaju da počinilac ostane neotkriven", navodi Simonović.
Dječja pornografija može biti i cilj organizovanog kriminala koji tako zarađuje puno novca, pa na dark netu postoje "prodavnice" gdje se prodaje takav foto i video materijal.
Kao primjer Simonović navodi slučaj u koji su bila uključena i djeca sa prostora Crne Gore, kada je prije par godina navodna modna agencija sa lažnom adresom u Beogradu, u Srbiji, preko Instagrama kontaktirala djevojčice od 11 do 15 godina.
Tražili su da im pošalju portfolio sa svojim fotografijama kako bi bile izabrane za manekenke te agencije.
Međutim, ubrzo je otkriveno da iza "agencije" stoji samo jedna osoba, povezana sa kriminalnom organizacijom koja se bavila prikupljanjem pornografskog materijala za distribuciju.
Oprezno sa objavom izazovnih fotografija na netu
Kreatori i korisnici dječje pornografije koriste i materijale sa seksualnom konotacijom koji mnogi samovoljno objavljuju na internetu. To djeca najčešće rade iz zabave i zato što nisu svjesna rizika, upozorava Simonović:
"To ne mora biti potpuno naga osoba, ali kad imate dijete koje se fotografiše u pozama sa seksualnom konotacijom, i to može postati materijal koji dajete 'na tacni' onima koji ga zloupotrebljavaju za kreiranje dječje pornografije".
Potvrđuju to i u policijskoj Grupi za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, koja svakodnevno pretražuje virtuelni prostor.
Kada naiđu na takav primjer, lociraju dijete i preventivno obavještavaju roditelje.
"U dosadašnjim slučajevima smo imali jako pozitivnu reakciju roditelja, a djeca onda postanu svjesna kakve sve opasnosti može izazvati takvo korišćenje društvenih mreža", kaže Popović.
Najbolja prevencija?
Najbolja prevencija je istovremeno i najteže ostvariva, a to je da roditelji onemoguće djeci ispod 14 godina pristup i kreiranje naloga na društvenim mrežama, smatra Popović.
No, to uspijeva veoma malom broju roditelja. Stoga Popović navodi mogućnost aktiviranja opcije "roditeljska kontrola" na djetetovom telefonu, kojim mu se ograničava pristup mrežama i prati njegova razmjena poruka.
Najoptimalnije bi bilo omogućiti pristup mrežama do dva sata nedjeljno, i to vikendom, kad je porodica na okupu, kaže inspektorka, ali dodaje da je ipak najvažnije izgraditi povjerenje između roditelja i djece:
"Najvažnije je da roditelj stalno razgovara sa djetetom, i da mu ono vjeruje. Da u bilo u kom trenutku, kada se osjeti ugroženo ili se osjeća neprijatno u komunikaciji sa nekim, o tome obavijesti roditelje."
O dječjoj pornografiji se nerado govori javno, a često se i ne prijavljuje.
"U našoj sredini se često traži krivac u samoj žrtvi, bez obzira na uzrast. Takođe, ovakvi slučajevi se, posebno u ruralnim područjima, doživljavaju i kao sramota za žrtvu, porodicu. U takvim okolnostima se ljudi boje da pričaju o negativnim ličnim iskustvima", smatra Simonović.
Što kaže zakon o dječjoj pornografiji
Krivičnim zakonikom se iskorišćavanje djece za pornografiju kažnjava zatvorom od dvije do deset godina, a u slučaju upotrebe sile ili prijetnje, zatvorske kazne su do 15 godina.
O osuđenima Ministarstvo pravde vodi posebnu i trajnu evidenciju, piše u zakoniku.
Nakon izdržane zatvorske kazne, za osuđenog važe mjere posebnog nadzora, uključujući zabranu posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, javljanje policiji i obavještavanje o promjeni prebivališta ili radnog mjesta, kao i putovanja u inostranstvo.
Te mjere se sprovode 20 godina nakon izlaska iz zatvora, uz mogućnost ukidanja.
