Diskusija u Podgorici: Da li je nordijski model primjenljiv na Balkan

Da li je među zemljama nastalim raspadom Jugoslavije u budućnosti moguće neko novo zajedništvo, na novim osnovama i da li bi najbolji model za tako nešto bilo udruživanje na način kako su to prije 60 godina uradile nordijske zemlje koje u EU danas nastupaju zajednički i u onim oblastima i politikama koje su od posebne važnosti za njihove građane, tema je o kojoj su u Podgorici raspravljali političari, ambasadori i predstavnici Igmanske inicijative.

Put do tog nivoa zajedništva koje danas vlada između Norveške, Švedske, Danske, Finske i Islanda ima sličnu istoriju kao Balkan, sa jednom moguće veoma bitnom razlikom. Naime, ratovi i nesporazumi između nordijskih zemalja su dio njihove daleke prošlosti dok su balkanske rane i dalje svježe.

No, to nije razlog da i države nastale na prostoru bivše Jugoslavije ne krenu istim putem, kaže predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.

"Na Islandu su mi rekli nešto što nama jako liči – slična djeca se najbolje igraju. Kao što znate slična djeca na Balkanu su se teško poigrala početkom 90-tih godina. Sve ono što je stvaralo zajedno više generacija i ono za šta su se borili uništeno je u nesposobnosti, pogubljenosti, istorijskoj minijaturnosti njihovih lidera i to samo u jednoj deceniji. Nordijski narodi su imali takve svoje periode. I kod njih postoje velika i manja braća. Tako da nemojte misliti da je pred nama previše teži zadatak nego što je bio pred njima. To govorim da bi ohrabrio nas, a ne da bih umanjio njihovo istorijsko dostignuće", rekao je Krivokapić.

Poput nordijskih zemalja i balkanske imaju zajedničku geografiju, slično uređena društva, sličnu kulturu, tradiciju, kaže kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru Branko Lukovac.

Nordijski model saradnje podrazumijeva uklanjanje svih prepreka za slobodan protok roba, ljudi, biznisa, jedinstvenu socijalnu politiku i zaštitu koja je možda i najbolja u svijetu.

Branko Lukovac smatra da bi i zemlje Zapadnog Balkana trebalo da formiraju tijelo koje bi imalo sličnu ulogu kao Nordijski savjet, koji je osnovan poslije II svjetskog rata.

"Smatramo da bi trebalo da težimo da i mi formiramo neki oblik regionalnog savjeta na visokom nivou, poput njihovog. To tijelo bi usmjeravalo saradnju, kao i da se u naše četiri vlade imenuju i zaduže ministri za regionalnu saradnju. U tom cilju bilo bi važno i potrebno da se čim prije stvori interparlamentarno tijelo koje bi podsticalo i usmjeravalo saradnju četiri države potpisnice Dejtonskog sporazuma", rekao je Lukovac.

Posebnosti država

Ako bi i stupile u neki regionalni savez, po nordijskom modelu zemlje regiona ne bi smjele da zaborave da su one prije svega nezavisne države koje treba da zaštite svoju posebnost, kaže ambasador BiH u Podgorici Izmir Talić.

"Malo će biti teže provesti neke stvari koje se ovdje spominju budući da Hrvatska ulazi u punopravno članstvo Evropske unije. Ostaju tri države koje bi eventualno mogle između sebe i dogovoriti neke zajedničke stvari. Na kraju krajeva sve su ovo ciljevi vanjske politike svake od naših država tako da tu nema ništa loše. Ali, još jednom ponavljam treba uzeti u obzir posebnosti svih naših država. Vidjećemo kako će to izgledati kada se ova inicijativa privede kraju", rekao je Talić.

Upravo bi ulazak Hrvatske u EU mogao da odsječe tu zemlju od ostatka regiona i tako dovede u pitanje primjenu nordijskog modela koji podrazumijeva kretanje građana i roba bez ograničenja. Kopredsjednik Igmanske inicijative u Srbiji Aleksandar Popov, međutim vjeruje da to neće biti problem i to obrazlaže na slijedeći način:

"Zato je i bitan nordijski model jer neke nordijske zemlje jesu članice EU, neke nijesu, neke zemlje su članice NATO a neke nijesu. Ipak, to ih ne sprječava da taj prostor bude potpuno otvoren za cirkulaciju roba, ljudi i ideja".

Nordijske zemlje vejruju da bi njihov model bio primjenljiv na Balkan ali je to prije svega pitanje za njihove vlade da li one žele da se udruže po tom ili nekom drugom modelu, kaže predstavnik Ambasade Norveške u Beogradu Rodžer Jorgensen.

"Nije moja uloga da vam kažem koji bi vi model mogli da koristite unutar vaše regionalne saradnje. Neko sa strane ne može vam diktirati kako da osmislite i primjenjujete jednu jaku, dobru saradnju", rekao je Jorgensen.