Po opštem stavu, Crna Gora je zemlja u kojoj tradicionalne društvene uloge i rodni stereotipi i dalje istrajavaju ne samo u porodičnim okvirima već i u oblasti zapošljavanja.
Upravo je diskriminacija žena na tržištu rada i na radnom mjestu bila tema konferencije za novinare koju je održao Crnogorski ženski lobi.
Koliko su žene u Crnoj Gori neravnopravne prilikom zapošljavanja i na radnom mjestu najbolje svjedoči podatak da je istraživanje o rodnoj diskriminaciji u toj sferi obavljeno na svega 150 ispitanica koje su pristale da odgovore na pitanja uprkos anonimnosti ankete.
Strah da izgube posao u teškoj ekonomsko-socijalnoj situaciji bio je odlučujući da malo njih otvoreno progovori o tome koliko su kao nježniji pol nezaštićenije i manje uvažavane od muškaraca.
"Svakodnevno se srijećemo sa velikim brojem primjera diskriminacije žena u našoj neposrednoj blizini, a da toga mahom nijesmo ili bolje rečeno ne želimo da budemo svjesni. Visok procenat siromaštva, nezaposlenosti, nepostojanje socijalne zaštite na radu samo su neki od faktora koji podstiču pojedinca ili pojedinku da ostane na margini slabo plaćenih radnih mjesta i da trpi razne oblike diskriminacije", ističe Marijana Milić iz Crnogorskog ženskog lobija.
A najčešći oblici diskriminacije žena su što će poslodavac prije uposliti muškarca nego nju, što će ona sporije napredovati u karijeri i što će joj plata po pravilu biti niža nego njemu, što je njena starosna dob više limitirajući faktor nego njegova.
43 posto prepoznalo mobing
Polna podvojenost, kako je to konstatovalo 35 odsto anketiranih, dolazi do izražaja već prilikom prvog razgovora sa potencijalnim poslodavcem.
"49 posto ispitanica navodi da im je bilo postavljeno pitanje o bračnom statusu i broju djece. To je tako uobičajeno i normalno pitanje za one koji zapošljavaju žene, a tako neuobičajeno i jako polno diskriminišuće i polno diskriminišuće pitanje za žene koje traže posao. 35 posto je potencijalnom poslodavcu moralo da odgovori da li namjerava da rađa djecu i kada planira porodicu? Jer u slučaju da to planira prije nego poslodavac planira svoje poslove ona će naravno dobiti otkaz, iako to nigdje ne piše ni u zakonu, ni u bilo kakvom ugovoru", navodi Aida Petrović iz Crnogorskog ženskog lobija.
Takođe prema riječima Aide Petrović uznemiravajući je podatak da je čak 43 odsto ispitanica prepoznalo mobing od strane poslodavaca
"Mobing se događa, a mobing je novi naziv za nešto što se događalo godinama nazivalo psihičko nasilje. Takođe 67 posto zaposlenih žena smatraju da su žrtve seksualnog uznemiravanja poslu uglavnom žene, a da je jedan procenat muškaraca koji su žrtve", rekla je ona.
U svim tim slučajevima krše se Zakon o radu, Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Zakon o zabrani diskriminacije. No, problem je što je diskrimnacija žena više prikrivena, teško je prepoznati, a još teže sankcionisati, pa Crna Gora u toj oblasti još nema sudski procesuiranih slučajeva.
Sandra Obradović iz Unije slobodnih sindikata kaže da na njihovu adresu ipak češće nego ranije pristižu prijave žena koje su diskriminisane prilikom zapošljavanja.
"Najugroženiji su ti djelovi gdje su trudnice ili porodilje diskriminisane, odnosno nemaju prava i izbora. Ultimativno moraju ili da osnuju porodicu i da odustanu od posla ili da se posvete karijeri, a da odustanu od porodice i rađanja djece. To su najdrastičniji primjeri kršenja radnih i ženskih prava i rodne ravnopravnosti", kaže Obradović.
Upravo je diskriminacija žena na tržištu rada i na radnom mjestu bila tema konferencije za novinare koju je održao Crnogorski ženski lobi.
Koliko su žene u Crnoj Gori neravnopravne prilikom zapošljavanja i na radnom mjestu najbolje svjedoči podatak da je istraživanje o rodnoj diskriminaciji u toj sferi obavljeno na svega 150 ispitanica koje su pristale da odgovore na pitanja uprkos anonimnosti ankete.
Strah da izgube posao u teškoj ekonomsko-socijalnoj situaciji bio je odlučujući da malo njih otvoreno progovori o tome koliko su kao nježniji pol nezaštićenije i manje uvažavane od muškaraca.
"Svakodnevno se srijećemo sa velikim brojem primjera diskriminacije žena u našoj neposrednoj blizini, a da toga mahom nijesmo ili bolje rečeno ne želimo da budemo svjesni. Visok procenat siromaštva, nezaposlenosti, nepostojanje socijalne zaštite na radu samo su neki od faktora koji podstiču pojedinca ili pojedinku da ostane na margini slabo plaćenih radnih mjesta i da trpi razne oblike diskriminacije", ističe Marijana Milić iz Crnogorskog ženskog lobija.
A najčešći oblici diskriminacije žena su što će poslodavac prije uposliti muškarca nego nju, što će ona sporije napredovati u karijeri i što će joj plata po pravilu biti niža nego njemu, što je njena starosna dob više limitirajući faktor nego njegova.
43 posto prepoznalo mobing
Polna podvojenost, kako je to konstatovalo 35 odsto anketiranih, dolazi do izražaja već prilikom prvog razgovora sa potencijalnim poslodavcem.
"49 posto ispitanica navodi da im je bilo postavljeno pitanje o bračnom statusu i broju djece. To je tako uobičajeno i normalno pitanje za one koji zapošljavaju žene, a tako neuobičajeno i jako polno diskriminišuće i polno diskriminišuće pitanje za žene koje traže posao. 35 posto je potencijalnom poslodavcu moralo da odgovori da li namjerava da rađa djecu i kada planira porodicu? Jer u slučaju da to planira prije nego poslodavac planira svoje poslove ona će naravno dobiti otkaz, iako to nigdje ne piše ni u zakonu, ni u bilo kakvom ugovoru", navodi Aida Petrović iz Crnogorskog ženskog lobija.
Takođe prema riječima Aide Petrović uznemiravajući je podatak da je čak 43 odsto ispitanica prepoznalo mobing od strane poslodavaca
"Mobing se događa, a mobing je novi naziv za nešto što se događalo godinama nazivalo psihičko nasilje. Takođe 67 posto zaposlenih žena smatraju da su žrtve seksualnog uznemiravanja poslu uglavnom žene, a da je jedan procenat muškaraca koji su žrtve", rekla je ona.
U svim tim slučajevima krše se Zakon o radu, Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Zakon o zabrani diskriminacije. No, problem je što je diskrimnacija žena više prikrivena, teško je prepoznati, a još teže sankcionisati, pa Crna Gora u toj oblasti još nema sudski procesuiranih slučajeva.
Sandra Obradović iz Unije slobodnih sindikata kaže da na njihovu adresu ipak češće nego ranije pristižu prijave žena koje su diskriminisane prilikom zapošljavanja.
"Najugroženiji su ti djelovi gdje su trudnice ili porodilje diskriminisane, odnosno nemaju prava i izbora. Ultimativno moraju ili da osnuju porodicu i da odustanu od posla ili da se posvete karijeri, a da odustanu od porodice i rađanja djece. To su najdrastičniji primjeri kršenja radnih i ženskih prava i rodne ravnopravnosti", kaže Obradović.