Preko polovine crnogorskih građana smatra da je diskriminacija prisutna u društvu, a prvi put od kada NVO Centar za građansko obrazovanje provodi istraživanja o diskriminaciji na vrhu liste najugroženijih našli su se siromašni i stari građani, koji su tako „preuzeli“ taj neslavni primat od osoba sa invaliditetom, Roma, LGBT osoba i žena.
Kako su stari i siromašni dospjeli na vrh liste diskriminisanih i zašto crnogorski građani i dalje imaju većinski negativan odnos prema LGBT osobama?
Spontani odgovori ispitanika ukazuju da su danas u Crnoj Gori najviše izloženi diskriminaciji siromašni građani, a slijede osobe sa invaliditetom, stare osobe, žene i Romi, i seksualne manjine.
Percepcija većine crnogorskih građana da su siromašni i stari među onima koji su najviše izloženi diskriminaciji prvi put je tako značajno ispoljena.
Nime, najveći procenat građana, njih 73 posto, smatra siromašne najugroženijim od diskriminacije dok 55 posto smatra da su to stare osobe.
Petar Đukanović, koordinator za pitanja ljudskih prava u CGO ovako komentariše takav trend:
„Pretpostavljali smo negdje da oni jesu izloženi diskriminaciji, ali nijesmo smatrali da je to u tolikoj mjeri. Međutim, ovo istraživanje pokazuje da postoji trend društvenog raslojavanja i da siromaštvo izgleda postaje ozbiljna prepreka za ostvarivanje i uživanje ljudskih prava u Crnoj Gori.“
Za Teu Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava to je pokazatelj da Crna Gora nije država socijalne pravde i da su raslojavanja sve dublja, a siromaštvo sve veće za šta je, kako kaže najodgovornija država:
„Socijalna davanja u Crnoj Gori nijesu dovoljna za preživljavanje i na to odavno ukazujemo. Odavno ukazujemo i na to da ne postoji sklonište za beskućnike, osim jedne zgrade koju je opština Pljevlja tamo dala da oni budu zbrinuti. Iako je prošla još jedna zima u Podgorici još nemamo sklonište za beskućnike. Što se tiče percepcije o diskriminaciji starijih osoba sigurno je tome doprinijela i nestašica lijekova a tu su i drugi problemi u zdravstvenom sistemu i zdravstvenoj zaštiti“, konstatuje Tea Gorjanc Prelević.
Diskriminacija i hipokrizija
Profesorica socijalne gerontologije na Fakultetu politički nauka dr Agima Ljaljević za RSE navodi i druge faktore zbog kojih su starije osobe izložene diskriminaciji. Među njima posebno ukazuje na nasilje:
„Stari ljudi nijesu ranije toliko govorili o nasilju nad njima, naročito ako su vinovnici bili članovi njihove porodice. Osim nasilja sada su počeli da govore i o zanemarivanju, zlostavljanju, vrlo često o ekonomskom nasilju i drugim oblicima nasilja. Ono što je činjenica jeste da savremeni način života mora da mijenja tradicionalnu porodicu jer se više ne možemo toliko oslanjati jedni na druge, kao što se stari ne mogu uvijek oslanjati na svoju djecu koja puno rade i zauzeta su. No, ono što je činjenica jeste da nemamo dovoljno institucija koje bi se brinule o starima, a nedovoljno koristimo i volonterski potencijal koji imamo“, ocjenjuje profesorica Ljaljević.
Istraživanje CGO-a pokazalo je da je diskriminacija kod većine crnogorskih građana prikrivena jer su svjesni da je kažnjiva i nepopularna.
No, kada sa generalnog odnosa pređe na konkretna pitanja njihovi diskriminatorski stavovi i odnos, naročito prema pravima LGBT osoba, izlaze na površinu, kaže Petar Đukanović iz Centra za građansko obrazovanje.
Ta svojevrsna hipokrizija u odnosu prema seksualnim manjinama crnogorskih građana ogleda se i u odgovoru na slijedeće pitanje iz istraživanja:
„Postavljeni u hipotetičku situaciju da članu porodice nekoga od ispitanika treba hitna hirurška intervencija i da mogu da biraju između vrhunskog hirurga koji je homoseksualac i drugog koji je heteroseksualac ali nije tako stručan, velika većina bi se opredijelila za hirurga koji je homoseksualac", navodi Đukanović.
Svaki drugi građanin je saglasan sa stavom da da su ljudi drugačije seksulane orjentacije toliko štetni da treba ulagati napore i svim silama se boriti protiv ove pojave
LGBT osobe su najmanje prihvatljive kao članovi porodice, dok se sa smanjenjem nivoa bliskosti smanjuje i stepen neprihvatanja LGBT osoba.
Kad je u pitanju pravo na javno ispoljavanje seksualnosti, stavovi ispitanika su izuzetno negativni i 6 od 10 smatraju da nemaju pravo da se ljube i drže za ruke na javnom mjestu, dok svaki 3 od 10 smatra da imaju pravo.