Diplome i zvanja: Da li će novi zakon zaustaviti plagijatore

Da li će u Crnoj Gori, kada stupe na znagu izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, doći do poništavanja titula i naučnih radova za koje se utvrdi da su plagijat, pitanje je koje je ponovo otvoreno u trenutku kada dio javnosti opet upozorava nadležne da su posljednjih godina prepisivanje i krađa tuđeg znanja ne malom broju javnih funkcionera omogućili da postanu magistri i doktori nauka.

"Možemo čak i u dnevnim oglasima da nađemo da neko nekome izrađuje magistarsku tezu! Ja se sve manje potpisujem kao doktor nauka budući da je to do te mjere banalizovano", riječi su profesorice Branke Bošnjak i najbolja dijagnoza onoga što se događa u visokom obrazovanju u Crnoj Gori koje nakon uvođenja Bolonjske deklaracije mnogima djeluje kao institucija za proizvodnju doktora i magistara, koji su to postali plagiranjem tuđeg znanja.

Štampa je godinama prenosila upozorenja i sumnje NVO sektora da bi magistarske i doktorske radove pojedinih javnih funkcionera ili članova njihovih familija u najmanju ruku trebalo provjeriti.

U štampi su najčešće pominjani bivši šef policije Veselin Veljović, kao i premijerov brat Aco Đukanović koji je doktorirao na Pravnom fakultetu.

Država i Univerzitet su godinama ćutali o plagijatima i pored upozorenja i zakonske mogućnosti da reaguju, kaže Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). U CGO očekuju da novim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju država pokaže volju i konačno stane na put plagijatorima.

"Država će morati, ma koliko se tome opirala, u bliskoj budućnosti stati na put plagiranim naučnim radovima, bilo da se radi o diplomskim, magistarskim ili doktorskim radovima na osnovu kojih su mnogi stekli svoja akademska zvanja. Proces evropskih integracija od nas zapravo traži da uredimo državu i društvo a upravo jedan od načina da se žito očisti od kukolja i da konačno znanje bude to koje će voditi zemlju je obračun sa plagijatima i uvođenje prakse kažnjivosti za takva djela", ističe Kaluđerović.

U Predlogu Izmjena zakona o visokom obrazovanju o kojem trenutno raspravljaju članovi parlamentarnog odbora za prosvjetu, nauku i sport postoji samo jedan član u kojem se navodi da će se “stručni, naučni ili umjetnički rad za koji nadležni organ utvrdi da je plagijat biti smatran ništavnim, kao i nagrade, zvanja i titule koje je lice koje se koristi plagijatom steklo na osnovu takvog rada”.

Konkretni koraci

Član odbora Milan Knežević plaši se da su najavljene izmjene samo kozmetika i da neće dovesti do zaustavljanja rasprostranjene prakse plagiranja naučnih radova za dobijanje zvanja magistra ili doktora nauka.

"Mislim da u samom zakonu, a i u podzakonskim aktima neće postojati mehanizmi zaštite od ove pošasti o kojoj smo imali prilike da čitamo u štampi i da čitamo o tim slučajevima u Crnoj Gori i regionu. Ja smatram da bi trebalo formirati posebnu, internu komisiju koja bi preispitala svu ovu hiperprodukciju magistara, doktora nauka a ne bih bježao od toga da se ta analiza uradi i u samoj vladi, među pojedinim ministrima i u samoj državnoj upravi", kaže Knežević.

A kako bi u praksi trebalo da izgleda borba protiv plagijatora na državnom i privatnim univerzitetima u Crnoj Gori? Profesor Miloš Bešić predlaže slijedeće:

"Da imate jedan specijalizovani softver i da taj softver kontroliše svaki rad koji se preda u digitalnom formatu i da vam on prosto daje informaciju koji procenat tog rada je uslovno rečeno plagijat, nije nužno da bude plagijat jer jedan dio su citati i navodi šta govore drugi autori. Softver identifikuje ta područja i onda vi kao recezent ili već neko drugo odgovorno lice pogledate čitavu stvar i vidite da li je to procentualno u redu, i način na koji je to ubačeno u tekst, a govorili su drugi autori, da li je to korektno, da li je dozvoljivo".

Takođe, jedan od modela koji predlažu u CGO jeste i retroaktivna primjena zakonske odredbe koji su ranije preko noći dobijali akademske titule.

Univerzitet bi trebalo da bude među prvim institucijama gdje bi trebalo da bude provedena revizija i reizbor profesorskog i upravljačkog kadra, smatra Branka Bošnjak.

"Mislim da bi to trebalo sve revidirati kao što je Češka to uradila kod njih. Mislim da bi to trebalo da uradi i Crna Gora i da se konačno, da tako kažem otarasimo onih koji stvarno ne zaslužuju da budu na univerzitetu i da budu profesori univerziteta", kaže Bošnjak.

Inače, u Crnoj Gori do danas nije bilo niti jednog slučaja istrage sa sudskim epilogom po osnovu plagiranja magistarskog ili doktorskog rada. Za razliku od Crne Gore takvih istraga pa čak i optuženja, već je bilo u Hrvatskoj i Srbiji.