Za dovršetak pregovora s Europskom unijom Hrvatska mora obaviti i izmjene Ustava, ali posao ne ide lako, jer se Vlada i oporba ne mogu dogovoriti o pitanjima referenduma za ulazak u Europsku uniju i glasovanju dijaspore u kojoj je najviše Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Vladajući HDZ-a je predložio da dijaspora glasa dopisno, no opozicijski čelnici su to odbili, a novi sastanak u Vladi je zakazan za petak.
Nije pravedno da o hrvatskoj budućnosti odlučuju oni koji u njoj ne žive, smatra velik broj Hrvata u Hrvatskoj, a i oporbene stranke su zagovarale ukidanje prava glasa onima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, no od toga se odustalo i već se duže vrijeme zajedno s vladajućim HDZ-om traži kompromisno rješenje.
No, ističe HNS-ova čelnica Vesna Pusić, to nikako ne može biti dopisno glasanje.
„Zajednički je stav oporbenih stranaka da dopisničko pravo glasa nećemo prihvatiti, jer smatramo da to nije prihvatljivo. Iznijeli smo nekoliko mogućih rješenja, s tim da svako mora u sebi sadržavati potpunu sigurnost da glasovi dijaspore ne mogu promijeniti izraženu političku volju državljana i građana RH koji žive u Republici Hrvatskoj,“ kaže Pusić.
Riječ je usklađenom stajalištu najvećih oporbenih stranaka SDP-a, HNS-a i IDS-a.
„Naš inicijalni prijedlog je bio na tragu toga da se glasuje na teritoriju RH, a kao teritorij definiramo i hrvatska diplomatska i konzularna predstavništva, dakle njihova sjedišta, a ne 150 lokacija u nekoj drugoj državi,“ kaže predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović.
Zbog brojnih manipulacija glasovima hrvatskih građana koji ne žive u Hrvatskoj, osobito Hrvata u Bosni i Hercegovini, opozicija želi da se najnovijim ustavnim promjenama konačno definira to pitanje.
„Mi smo na stajalištu da dijaspora ne bi trebala glasati, ali ako želimo Ustavne promjene, nužne za ulazak u EU, neki kompromis moramo naći i nadam se da ćemo ga naći,“ rekao je predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić.
Birački rezultat
Kompromis je već nađen po pitanju dodatnog prava glasa nacionalnim manjinama, a čini se da su stavovi približeni i po pitanju referenduma o ulasku Hrvatske u EU, budući da bi se po postojećem rješenju moglo dogoditi da upravo glasači izvan Hrvatske odluče o ishodu referenduma.
Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr Goran Čular smatra da bi se o glasanju hrvatskih građana koji žive izvan granica Hrvatske trebala otvoriti načelna rasprava i problem riješiti jednako za Hrvate u Bosni i Hercegovini, kao i one na Novom Zelandu.
„Smatram da su neki pokušaji, da hrvatsko izborno zakonodavstvo posebno tretira hrvatske državljane iz BiH, promašeni i da je moguća granica za traženje nekog načelnog rješenja na granicama RH. Drugim riječima, da se sve državljane bez prebivališta u RH treba tretirati na jednak način, bez obzira jesu li oni iz Bosne i Hercegovine, Čilea ili Australije,“ smatra Čular.
Profesor političkog sustava na istom Fakultetu dr Ivan Grdešić, smatra da se pravo glasa Hrvatima izvan Hrvatske ne bi smjelo ukidati, ali da bi se političke elite u Hrvatskoj, bez obzira koja je opcija na vlasti trebale pobrinuti za slijedeće:
„Treba osigurati da su birački popisi sređeni i jasni i da oni ne mogu birati dva puta, i u BiH i u Hrvatskoj. Trebalo bi, također, u kampanjama pokazati da Hrvatska brine i o tim svojim građanima, a ne da i HDZ, kad se boji njihova glasa, ide u smanjivanje njihovih biračkih prava. Dakle, očigledno je riječ o manipulaciji za političke potrebe, a da nitko ne brine o temeljnim pravima ljudi, nego se samo brine o biračkom rezultatu.“
Vladajući HDZ-a je predložio da dijaspora glasa dopisno, no opozicijski čelnici su to odbili, a novi sastanak u Vladi je zakazan za petak.
Nije pravedno da o hrvatskoj budućnosti odlučuju oni koji u njoj ne žive, smatra velik broj Hrvata u Hrvatskoj, a i oporbene stranke su zagovarale ukidanje prava glasa onima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, no od toga se odustalo i već se duže vrijeme zajedno s vladajućim HDZ-om traži kompromisno rješenje.
No, ističe HNS-ova čelnica Vesna Pusić, to nikako ne može biti dopisno glasanje.
„Zajednički je stav oporbenih stranaka da dopisničko pravo glasa nećemo prihvatiti, jer smatramo da to nije prihvatljivo. Iznijeli smo nekoliko mogućih rješenja, s tim da svako mora u sebi sadržavati potpunu sigurnost da glasovi dijaspore ne mogu promijeniti izraženu političku volju državljana i građana RH koji žive u Republici Hrvatskoj,“ kaže Pusić.
Naš inicijalni prijedlog je bio na tragu toga da se glasuje na teritoriju RH, a kao teritorij definiramo i hrvatska diplomatska i konzularna predstavništva, dakle njihova sjedišta, a ne 150 lokacija u nekoj drugoj državi,
Riječ je usklađenom stajalištu najvećih oporbenih stranaka SDP-a, HNS-a i IDS-a.
„Naš inicijalni prijedlog je bio na tragu toga da se glasuje na teritoriju RH, a kao teritorij definiramo i hrvatska diplomatska i konzularna predstavništva, dakle njihova sjedišta, a ne 150 lokacija u nekoj drugoj državi,“ kaže predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović.
Zbog brojnih manipulacija glasovima hrvatskih građana koji ne žive u Hrvatskoj, osobito Hrvata u Bosni i Hercegovini, opozicija želi da se najnovijim ustavnim promjenama konačno definira to pitanje.
„Mi smo na stajalištu da dijaspora ne bi trebala glasati, ali ako želimo Ustavne promjene, nužne za ulazak u EU, neki kompromis moramo naći i nadam se da ćemo ga naći,“ rekao je predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić.
Birački rezultat
Kompromis je već nađen po pitanju dodatnog prava glasa nacionalnim manjinama, a čini se da su stavovi približeni i po pitanju referenduma o ulasku Hrvatske u EU, budući da bi se po postojećem rješenju moglo dogoditi da upravo glasači izvan Hrvatske odluče o ishodu referenduma.
Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr Goran Čular smatra da bi se o glasanju hrvatskih građana koji žive izvan granica Hrvatske trebala otvoriti načelna rasprava i problem riješiti jednako za Hrvate u Bosni i Hercegovini, kao i one na Novom Zelandu.
„Smatram da su neki pokušaji, da hrvatsko izborno zakonodavstvo posebno tretira hrvatske državljane iz BiH, promašeni i da je moguća granica za traženje nekog načelnog rješenja na granicama RH. Drugim riječima, da se sve državljane bez prebivališta u RH treba tretirati na jednak način, bez obzira jesu li oni iz Bosne i Hercegovine, Čilea ili Australije,“ smatra Čular.
Profesor političkog sustava na istom Fakultetu dr Ivan Grdešić, smatra da se pravo glasa Hrvatima izvan Hrvatske ne bi smjelo ukidati, ali da bi se političke elite u Hrvatskoj, bez obzira koja je opcija na vlasti trebale pobrinuti za slijedeće:
„Treba osigurati da su birački popisi sređeni i jasni i da oni ne mogu birati dva puta, i u BiH i u Hrvatskoj. Trebalo bi, također, u kampanjama pokazati da Hrvatska brine i o tim svojim građanima, a ne da i HDZ, kad se boji njihova glasa, ide u smanjivanje njihovih biračkih prava. Dakle, očigledno je riječ o manipulaciji za političke potrebe, a da nitko ne brine o temeljnim pravima ljudi, nego se samo brine o biračkom rezultatu.“
