"Pregovaračke pozicije su uvijek u početku najčešće postavljene tvrdo", komentariše advokat Velibor Marković, najavljeni početak pregovora Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.
Razgovore koji su zakazani za srijedu, 11. mart, vjeruje sagovornik Radija Slobodna Evropa (RSE) obije strane će početi sa pozicija visokih zahtjeva.
"Međutim, očekujem i nadam se da će tokom vremena pozicija i jednog i drugog subjekta popustiti i da će oni naći put do sporazuma, odnosno zajednički jezik. To se može postići samo popuštanjem i jedne i druge strane", kaže Marković.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojen je 27. decembra prošle godine i predviđa da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će u suprotnom ona biti smatrana državnom, odnosno kulturnim dobrom. SPC je zakon okarakterisala kao "pokušaj otimačine crkvene imovine", zbog čega u kontinuitetu duže od dva mjeseca organizuje masovne litije (protestne šetnje) na kojima od crnogorske Vlade traži da povuče zakon, što su crnogorske vlasti odbacile kao mogućnost.
Prethodno dogovoreno
Prvi sastanak između predstavnika Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori održan je 14. februara, mjesec i po nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti kada je dogovoreno da razgovore nastave ekspertski timovi s tim što su predstavnici Crkve ocijenili da Zakon treba izmijeniti, a stav Vlade je da Zakon može biti primjenjen kroz davanje odgovarajućih garancija.
I u slučaju da Mitropolija crnogorsko primorska, i pored dosadašnjeg rezolutnog odbijanja da pregovara o primjeni Zakona, u budućnosti prihvati dijalog o tome, pravno gledano to bi predstavljalo problem za državu, ističe advokat Velibor Marković i objašnjava:
"Svako onaj ko tvrdi (u ovom slučaju to je država) da Mitropolija crnogorsko-primorska nije vlasnik imovine, a ona je upisana kao vlasnik u listovima nepokretnosti , dužan je da to ospori, ali ne prostim osporavanjem vlasništva. U ovom slučaju bi država kroz upravni postupak morala da podnese dokaze da MCP nije vlasnik već da je to državno vlasništvo", ističe Marković.
Međusobna optuživanja
RSE pokušala je od članova ekspertskog tima Vlade Crne Gore da dobije odgovor na pitanje gdje bi se po njihovom mišljenju u pregovorima sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom mogao tražiti kompromis.
Pojedini predstavnici vladinog tima nijesu odgovarali na pozive, dok dio njih nije bio raspoložen za razgovor na tu temu.
No, u očekivanju pregovora obje strane nastavile su međusobna optuživanja.
Tako je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije je na litiji u Pljevljima, na sjeveru Crne Gore, u četvrtak uveče (5.mart) poručio da u predstojećim pregovorima sa Vladom Crkva neće odustati od zahtjeva da država povuče sporni zakon.
"Prvo su htjeli da izbrišu našu istoriju, a onda da idemo kod njih da nas oni priznaju. Druga još zlokobnija namjera je da su htjeli da sve svetinje prepišu na državu i još od toga nijesu odustali, iako nas sada zovu na dijalog a istovremenu prijete, prozivaju i lažu. Hoće svetinje da prepišu na državu. Ko zna šta bi sa njima radili, ko će njima vjerovati", poručio je Joanikije.
U isto vrijeme, vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS), Mila Đukanovića, održala je sjednicu Predsjedništva sa koje je izdala saopštenje u kome se, između ostalog, navodi da je predstojeći dijalog pokazao" da pokušaji destabilizacije političkih prilika ni ovog puta nijesu uspjeli, te da je svako pitanje moguće rješavati isključivo u okviru institucija i pravnog sistema države Crne Gore". Ovo saopštenje je na fonu tvrdnji predsjednika države i lidera DPS Mila Đukanovića da crkveni protesti nisu upereni protiv aktuelnog Zakona, već protiv države Crne Gore.
Građani žele dijalog
Predstojeći dijalog države i Crkve podržava i većina crnogorskih građana.
Prema rezultatima istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) koje je provedeno u februaru ove godine u 17 crnogorskih gradova, dvije trećine ispitanika podržava dijalog Mitropolije crnogorsko-primorske SPC u Crnoj Gori i Vlade kako bi se pronašlo kompromisno rješenje za krizu u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti.
Iako ih većina podržava dijalog Crkve i države o zakonu, građani su i dalje podijeljeni oko ključnih pozicija dvije strane u tom sporu, ističe za RSE Miloš Vukanović iz CGO.
"Najviše je onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi (83,9 odsto) koji smatraju da su se usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti crnogorska Vlada i Skupština umiješali u crkvena pitanja, kad su u pitanju oni koji se izjašnjavaju kao Crnogorci to misli 48 odsto, a u još manjem procentu to misle pripadnici manjinskih naroda", kazao je Vukanović.
Anketa je pokazala da Srbi u najmanjem procentu smatraju da Crkva treba da ima dokumentaciju za imovinu, suprotno onim koji se izjašnjavaju kao pripadnici manjinskih naroda i Crnogorci.
Iako je mjesecima u žiži javnosti, svaki peti građanin je pročitao Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Među onima koji su ga pročitali, najviše je Crnogoraca i Srba. Daleko veći dio populacije nije čitao zakon (58 odsto), a određen procenat građana navodi da jednostavno nije zainteresovan za njega (15 odsto).
U predstojećim pregovorima Crkve i države koplja će se najviše lomiti oko, za SPC posebno spornih odredbi članova 62, 63 i 64 Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojima je predviđeno da se državi vrate svi vjerski objekti koji su bili imovina Crne Gore prije 1918. godine, a "za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica". Takođe, za SPC je sporno i pitanje registracije te vjerske zajednice u Crnoj Gori.
Facebook Forum