Kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske koja je podgorički Kombinat aluminijuma dovela do bankrota zbog dugova vrijednih 350 miliona eura, što je dvostruko više od ukupne vrijednosti cjelokupnog preduzeća, a građanima Crne Gore ostavila otplatu svojih kredita koji sa kamatama iznose 170 miliona eura, sada tuži Crnu Goru.
Kiparska offshore kompanija iza koje stoji ruski oligarh Oleg Deripaska, a koja je nekoliko godina upravljala KAP-om tvrdi da je Crna Gora prekršila Sporazum o uzajamnom podsticanju i zaštiti investicija, zaključen između Kipra i bivše državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Deripaskina offshore firma - Centralnoevropska aluminijumska kompanija traži naknadu za svu štetu i gubitke, uključujući naknadu za nezakonitu eksproprijaciju CEAC-ovih ulaganja i naknadnu, direktnu štetu zbog navodnog nepravednog i neravnopravnog postupanja Crne Gore prema investicijama ove kompanije.
Svjetski multimilijarder koji je KAP bacio na koljena, građanima Crne Gore nametnuo ozbiljan trošak, značajno destabilizovao javne finansije i, povrh svega, sebi dozvolio da bude zatečen u kradji struje koju je do prije nekoliko dana, "na divlje" trošio za izgradnju odmarališta na crnogorskoj obali blizu Budve, sada očekuje da će na ime odštete dobiti više od 600 miliona eura.
Vlada Crne Gore je, u međuvremenu, saopštila da "odbacuje navode Centralnoevropske aluminijumske kompanije da se nezakonito miješala u njena ulaganja, kao i da je prekršen Sporazum sa Kiprom o uzajamnom podsticanju i zaštiti investicija.
“Kada vidim detalje iz tužbe moći ću nešto konkretniej da vam saopštim. No, u svakom slučaju smatram da je to vrsta psihološkog pritiska na Crnu Goru, kao i na Skupštinu Crne Gore koja treba da odluči o budućem vlasniku KAP-a, imajući u vidu Zakon o zaštiti interesa u rudarsko metalurškom sektoru Crne Gore”, kaže član skupštinskog Odbora za ekonomiju iz vladajuće Demokratske partije socijalista, Zoran Jelić.
Podsjetimo. KAP je ljetos bankrotirao, a Privredni sud je baš prije nekoliko dana odlučio da prihvati jedinu ponudu za kupovinu imovine Kombinata za 28 miliona eura, domaćeg biznismena Veselina Pejovića koji, ukoliko preuzme imovinu KAP-a, neće imati ništa sa obavezama preduzeća koje je bilo prethodni vlasnik.
Inače, podgorički Kombinat aluminijuma je privatizovan 2005. kada je za svega 48 i po miliona eura većinski paket prodat offshore kompaniji iza koje je javno stao ruski oligarh Oleg Deripaska, ali za koju značajan dio javnosti sumnja da je u vlasničkoj strukturi imala i domaće moćnike iz samog vrha vlasti.
Problemi su počeli da izbijaju na površinu 2008. kada se, uslijed pada cijene aluminijuma i drastičnog poskupljenja električne energije, KAP našao pred gašenjem. Vlada pritisnuta prethodnom tužbom Rusa od 300 miliona eura, poptisuje tzv. Sporazum o poravnanju kojim daje državne garancije za buduće kredite KAP-a koje je investitor u medjuvremenu potrošio a nije vratio, pa je otplata kredita od 170 miliona eura sa kamatama, pala na teret građana Crne Gore.
Pozadina dilova
Značajan dio javnosti godinama otvoreno izražava velike sumnje u malverzacije u kojima su, navodno, ravnopravno učestovali ruski investitor i pojedinci iz same državne vrhuške, a čiji je cilj, navodno, bio izvlačenje novca gradjana koji je završavao na njihovim privatnim računima.
Pojedine nevladine organizacije su podnosile i brojne krivične prijave koje iz fijoke u Tužilaštvu nikad nijesu otišle na sud.
“Suština je da mi do danas ne znamo stvarnu pozadinu starih dilova između Vlade, odnosno Mila Đukanovića sa ruskim tajkunom Deripaskom. Bojim se da je i ovo samo nastavak plaćanja ceha za stare dilove i da bi KAP mogao da postane teg o vratu ne samo sadašnjih nego i budućih generacija”, kaže predstavnica NVO MANS, Ines Mrdović.
Bivši direktor KAP-a Jurij Moisejev se polovinom avgusta domaćim medijima putem video linka obratio iz Moskve, a njegov cjelokupan nastup je bio intoniran tako da je iz svega rečenog proizlazilo da je Deripaskina kompanija sve vrijeme bila odgovorna, poslovno umiješna i sa ozbiljnim planovima za budućnost KAP-a, a da je s druge strane, Vlada Crne Gore donosila neracionalne odluke, vršila opstrukciju savjesnog investitora i varala strateškog partnera kome je predočavala lažne dokumente.
"Ruska En plus grupa je podgoričkom Privrednom sudu, kao jedan od najvećih povjerilaca ispostavila zahtjev za 93 miliona eura, a uskoro ćemo pokrenuti i medjunarodnu arbitražu pred sudom u Frankfurtu vrijednu milijadu eura", rekao je sredinom avgusta prošle godine bivši izvršni direktor podgoričkog Kombinata aluminijuma Jurij Moisejev.
Prvoj tužbi u domaćoj javnosti nijesu davane velike šanse jer se odnosi na period prije sklapanja takozvanog Sporazuma o poravnanju koji su Vlada i ruski investitor sklopili 2009. a kojom su se odrekli prava na arbitražu.
Međutim, član skupštinskog Odbora za ekonomiju i funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Nebojša Medojević kaže da je nova tužba mnogo ozbiljnija jer se odnosi na, navodno, nezakonito miješanje Vlade u poslovanje privatne kompanije što je, po njemu, vrlo osjetljivo.
"U praksi je bilo dosta sporova u kojima su arbitraže bila na strani privatnih kompanija", kaže Medojević.
“Informisan sam samo iz medija ali vjerovatno se može govoriti o pokretanju stečaja od strane Vlade Crne Gore, pa je onda policija uhapsila njihovog finansijskog direktora, pa onda predsjednik Vlade Crne Gore na Bordu direktora nije prihvatio predlog investitora da se ćelije ugase i da prestane rad Kombinata. Tako da ima dosta elemenata gdje je Vlada vjerovatno zbog straha od gubitka političkih poena povlačila neke poteze koji su bili suprotni volji većinskog vlasnika”, zaključuje Medojević.
Kiparska offshore kompanija iza koje stoji ruski oligarh Oleg Deripaska, a koja je nekoliko godina upravljala KAP-om tvrdi da je Crna Gora prekršila Sporazum o uzajamnom podsticanju i zaštiti investicija, zaključen između Kipra i bivše državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Deripaskina offshore firma - Centralnoevropska aluminijumska kompanija traži naknadu za svu štetu i gubitke, uključujući naknadu za nezakonitu eksproprijaciju CEAC-ovih ulaganja i naknadnu, direktnu štetu zbog navodnog nepravednog i neravnopravnog postupanja Crne Gore prema investicijama ove kompanije.
Svjetski multimilijarder koji je KAP bacio na koljena, građanima Crne Gore nametnuo ozbiljan trošak, značajno destabilizovao javne finansije i, povrh svega, sebi dozvolio da bude zatečen u kradji struje koju je do prije nekoliko dana, "na divlje" trošio za izgradnju odmarališta na crnogorskoj obali blizu Budve, sada očekuje da će na ime odštete dobiti više od 600 miliona eura.
Vlada Crne Gore je, u međuvremenu, saopštila da "odbacuje navode Centralnoevropske aluminijumske kompanije da se nezakonito miješala u njena ulaganja, kao i da je prekršen Sporazum sa Kiprom o uzajamnom podsticanju i zaštiti investicija.
“Kada vidim detalje iz tužbe moći ću nešto konkretniej da vam saopštim. No, u svakom slučaju smatram da je to vrsta psihološkog pritiska na Crnu Goru, kao i na Skupštinu Crne Gore koja treba da odluči o budućem vlasniku KAP-a, imajući u vidu Zakon o zaštiti interesa u rudarsko metalurškom sektoru Crne Gore”, kaže član skupštinskog Odbora za ekonomiju iz vladajuće Demokratske partije socijalista, Zoran Jelić.
Podsjetimo. KAP je ljetos bankrotirao, a Privredni sud je baš prije nekoliko dana odlučio da prihvati jedinu ponudu za kupovinu imovine Kombinata za 28 miliona eura, domaćeg biznismena Veselina Pejovića koji, ukoliko preuzme imovinu KAP-a, neće imati ništa sa obavezama preduzeća koje je bilo prethodni vlasnik.
Inače, podgorički Kombinat aluminijuma je privatizovan 2005. kada je za svega 48 i po miliona eura većinski paket prodat offshore kompaniji iza koje je javno stao ruski oligarh Oleg Deripaska, ali za koju značajan dio javnosti sumnja da je u vlasničkoj strukturi imala i domaće moćnike iz samog vrha vlasti.
Problemi su počeli da izbijaju na površinu 2008. kada se, uslijed pada cijene aluminijuma i drastičnog poskupljenja električne energije, KAP našao pred gašenjem. Vlada pritisnuta prethodnom tužbom Rusa od 300 miliona eura, poptisuje tzv. Sporazum o poravnanju kojim daje državne garancije za buduće kredite KAP-a koje je investitor u medjuvremenu potrošio a nije vratio, pa je otplata kredita od 170 miliona eura sa kamatama, pala na teret građana Crne Gore.
Pozadina dilova
Značajan dio javnosti godinama otvoreno izražava velike sumnje u malverzacije u kojima su, navodno, ravnopravno učestovali ruski investitor i pojedinci iz same državne vrhuške, a čiji je cilj, navodno, bio izvlačenje novca gradjana koji je završavao na njihovim privatnim računima.
Pojedine nevladine organizacije su podnosile i brojne krivične prijave koje iz fijoke u Tužilaštvu nikad nijesu otišle na sud.
“Suština je da mi do danas ne znamo stvarnu pozadinu starih dilova između Vlade, odnosno Mila Đukanovića sa ruskim tajkunom Deripaskom. Bojim se da je i ovo samo nastavak plaćanja ceha za stare dilove i da bi KAP mogao da postane teg o vratu ne samo sadašnjih nego i budućih generacija”, kaže predstavnica NVO MANS, Ines Mrdović.
Bivši direktor KAP-a Jurij Moisejev se polovinom avgusta domaćim medijima putem video linka obratio iz Moskve, a njegov cjelokupan nastup je bio intoniran tako da je iz svega rečenog proizlazilo da je Deripaskina kompanija sve vrijeme bila odgovorna, poslovno umiješna i sa ozbiljnim planovima za budućnost KAP-a, a da je s druge strane, Vlada Crne Gore donosila neracionalne odluke, vršila opstrukciju savjesnog investitora i varala strateškog partnera kome je predočavala lažne dokumente.
"Ruska En plus grupa je podgoričkom Privrednom sudu, kao jedan od najvećih povjerilaca ispostavila zahtjev za 93 miliona eura, a uskoro ćemo pokrenuti i medjunarodnu arbitražu pred sudom u Frankfurtu vrijednu milijadu eura", rekao je sredinom avgusta prošle godine bivši izvršni direktor podgoričkog Kombinata aluminijuma Jurij Moisejev.
Prvoj tužbi u domaćoj javnosti nijesu davane velike šanse jer se odnosi na period prije sklapanja takozvanog Sporazuma o poravnanju koji su Vlada i ruski investitor sklopili 2009. a kojom su se odrekli prava na arbitražu.
Međutim, član skupštinskog Odbora za ekonomiju i funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Nebojša Medojević kaže da je nova tužba mnogo ozbiljnija jer se odnosi na, navodno, nezakonito miješanje Vlade u poslovanje privatne kompanije što je, po njemu, vrlo osjetljivo.
"U praksi je bilo dosta sporova u kojima su arbitraže bila na strani privatnih kompanija", kaže Medojević.
“Informisan sam samo iz medija ali vjerovatno se može govoriti o pokretanju stečaja od strane Vlade Crne Gore, pa je onda policija uhapsila njihovog finansijskog direktora, pa onda predsjednik Vlade Crne Gore na Bordu direktora nije prihvatio predlog investitora da se ćelije ugase i da prestane rad Kombinata. Tako da ima dosta elemenata gdje je Vlada vjerovatno zbog straha od gubitka političkih poena povlačila neke poteze koji su bili suprotni volji većinskog vlasnika”, zaključuje Medojević.
