Prema podacima Konvencije UN za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) još iz prošle godine, 10,3 posto populacije Srbije već je izloženo degradaciji zemljišta, objavili su na Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše iz globalnog pokreta Spasimo zemljište.
Podaci ovog pokreta, koji podržavaju UN organizacije i programi, uključujući UNCCD, objavljeni su 17. juna i povodom tridesete godišnjice UNCCD-a.
Pokazuju ogromne razmere globalne degradacije zemljišta, koja će se prema predviđanjima UN agencija, dogoditi do 2050. godine.
Degradirano zemljište, kao posledica intenzivne poljoprivrede, odlikuje se niskim sadržajem "organske materije", što umanjuje njegov kapacitet zadržavanja vode i čini nas ranjivim na klimatske šokove poput suša, požara i nestašica vode, navode iz ovog pokreta.
Pokret Spasimo zemljište poziva na usvajanje politika koje promovišu regenerativne poljoprivredne prakse, kako bi se očuvao barem minimalan udeo od 3-6% organske materije u zemljištu (u zavisnosti od regionalnih uslova) i time umanjila degradacija zemljišta i mogućnost suša.
"Cilj nam je da građanima predočimo u kakvoj je krizi zemljište, jer će jedino tako doći do promene u politici. Zemljište je u krizi, ali postoje i rešenja za obnovu zdravlja zemljišta – još uvek imamo vremena da preokrenemo situaciju. Zdravo zemljište mora biti naša zaostavština za zdravlje naše dece i opstanak budućih generacija", kaže za Radio Slobodna Evropa Pravina Sridar, glavna tehnološka direktorka pokreta Spasimo zemljište.
Pokret Spasimo zemljište, koristeći podatke UNCCD-a i predviđanja Globalnog ekološkog fonda), upozorio je da bi, ukoliko se nastavi trenutni tempo degradacije zemljišta, došlo do prehrambene krize koju bi dodatno bi pogoršalo predviđanje da će do 2050. godine svetska populacija narasti do 9,8 milijardi ljudi.
Svake sekunde degradira površina zdravog zemljišta veličine četiri fudbalska terena – što na godišnjem nivou dostiže 100 miliona hektara, naveli su, pozivajući se na UN podatke.
Nedegradirano zemljište je apsolutna neophodnost za 95 odst0 proizvodnje hrane za više od 8 milijardi ljudi. U državama širom sveta, degradacija zemljišta uzrokuje nagli porast klimatskih šokova, poput suša koje ugrožavaju na stotine miliona ljudskih života, otežavaju im egzistenciju i milione ljudi nagone na iseljavanje, naglašavaju iz ovog globalnog pokreta.
"Do 40 odsto svetskog tla je već degradirano i time je pogođena gotovo polovina čovečanstva. Ipak, rešenja su na stolu. Obnova zemljišta izbavlja ljude iz siromaštva i jača otpornost na klimatske promene. Vreme je da se ujedinimo za zemljište i da pokažemo crveni karton gubitku i degradaciji zemljišta širom sveta", navodi Ibrahim Tijao, izvršni sekretar UNCCD-a.
Regenerativna poljoprivreda i zaustavljanje degradacije zemljišta trebalo bi biti tema konferencije UN o zemljištu i suši, koja će biti održana u decembru 2024. godine u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji (UNCCD COP16).
Sedamnaestog juna 2024. godine takođe se obeležava 30 godina od sklapanja bonske Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD).
