Crnogorski istražni timovi uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) nastavljaju da istražuju uzroke i motive zbog kojih je crnogorski državljanin Dalibor Jauković bacio bombu u dvorište američke ambasade, a potom drugom bombom sebe likvidirao. Dosadašnja istraga nije dovela do indicija koje bi govorile da se radilo o organizovanom terorističkom aktu, već o izolovanom slučaju.
Dan poslije napada, mediji u Crnoj Gori su objavili nepotvrđenu informaciju da je u stanu napadača Jaukovića pronađeno oproštajno pismo na šest strana u kojem on saopštava lične i političke stavove, te moli porodicu da mu "oprosti zbog onoga što će učiniti".
Na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) iz Uprave policije nisu ni potvrdili, ni demantovali ove informacije, kao ni medijske navode o tome da je napadač Jauković imao mentalne probleme, a RSE nije dobio odgovor na pitanje – da li je tokom dosadašnje istrage evidentirana njegova povezanost sa bilo kakvim ekstremističkim grupama.
U odgovoru Uprave policije se navodi da "sve što je moglo da u ovom momentu bude saopšteno javnosti u vezi sa ovim događajem, rečeno je juče na pres-konferenciji, a o ostalim detaljima, kada bude moguće da se saopšte javnosti, bićete blagovremeno obaviješteni".
Odgovarajući na pitanje RSE – kako je moguće tretirati nesvakidašnji napad na američku ambasadu u Podgorici – predsjednik Atlantskog saveza u Crnoj Gori Savo Kentera kaže da se na osnovu dosadašnjih saznanja ne bi reklo da je riječ o bilo kakvom organizovanom terorističkom činu već o "izolovanom slučaju vjerovatno uzrokovanom Posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP)".
"Imamo vojnika koji je učestvovao na ratištima dok je bila zajednička država SR Jugoslavija, a posljedice rata su, očigledno, učinile svoje. Sa te strane, zaista ne bih govorio o bilo kakvom, makar iz ovog ugla i u ovom momentu, organizovanom činu i ono što se do sada zna nema indicija da će bilo šta ukazivati da se radi o organizovanom činu", ocjenjuje Kentera.
Predsjednik Atlantskog saveza ističe da se radi o situaciji koja se može desiti u bilo kojoj zemlji.
"To su situacije koje su potpuno nepredvidive, posebno na prostorima bivše Jugoslavije. Imamo mnogo sličnih slučajeva, koji se nisu manifestovali napadom na američku ambasadu, ali su činjene neke druge stvari. Motivi mogu biti različiti, manifesticija i ispoljavanje može biti različito. Ovdje se to manifestovalo, nažalost, napadom na američku ambasadu, ali definitivno ne možemo govoriti da je zbog ovog slučaja ugrožena bezbjednost u Crnoj Gori. Izolovani slučajevi se ne mogu predvidjeti jer ne postoji obrazac po kome bi se unaprijed ukazalo određeno ponašanje i da će to ponašanje rezultirati ovakvim činom", ocjenjuje Savo Kentera.
Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović je prilikom posjete ambasadi SAD-a poručio da vjeruje da "ovaj tragičan događaj nije ugrozio osjećaj sigurnosti diplomatskih misija u Crnoj Gori, jer Crna Gora jeste sigurna zemlja i to će ostati".
Veteran Dalibor Jauković je oko ponoći bacio jednu bombu u dvorište američke ambasade, a zatim poginuo aktivirajući drugu bombu. U napadu nije bilo povrijeđenih.
Crnogorsko tužilaštvo je procijenilo da nema elemenata koji bi ukazivali na djelo terorizma, saopštila je portparolka Višeg tužilaštva Lepa Medenica.
I američka ambasada je sinoć saopštila da nema indicija da je napad dio neke produžene prijetnje mada se istraga motiva napadača nastavlja.
Stručnjak za terorizam i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović navodi za RSE da se motivom procjenjuje da li je nešto teroristički akt ili ne.
"Ako je motiv političke prirode onda možemo govoriti o terorizmu, jer je terorizam jedan od oblika političkog nasilja. Međutim, da bi se to nepobitno utvrdilo, potrebno je provesti potpunu istragu što je u ovom slučaju otežano činjenicom da je napadač mrtav. Dakle, ne možete obaviti razgovor s njim. Tako da će biti jako teško utvrditi, odnosno trebaće neko vrijeme da se utvrdi da li je napadač imao političke motive ili se radi o jednom samoubistvu ili pokušaju samoubistva koje je završilo tako kako je završilo, a dobilo je neke političke konotacije samom posljedicom", kaže Azinović.
A posljedica je, ističe Azinović, napad na diplomatsko predstavništvo strane zemlje, "što se uvijek može tretirati i tretira se kao terorizam".
"Međutim, mi ne znamo zašto je počinitelj to napravio, koji je njegov motiv i zbog toga se ne može dati apriorna kvalifikacija tog kaznenog djela", ističe Vlado Azinović.
Vlado Azinović podsjeća na povezanost terorizma i suicida. Naglašava i da bi o motivima aktuelnog napada na ambasadu u Podgorici moglo da govori i samo vrijeme izvršenja tog akta.
"Često se događa da se za ovakvu vrstu napada angažuju osobe koje su suicidalne i koje, u principu, žele počiniti suicid, a onda tom suicidu dati neki dodatni značaj, da se ne ispostavi da se čovjek samo raznio bombom nego da je to imalo neke političke implikacije, odnosno da je 'učinjeno u neku svrhu' ", kaže Azinović.
Oproštajno pismo na šest stranica, prema riječima stručnjaka za terorizam, u kom se traži i oproštaj od porodice, "takođe navodi na taj smjer – da se radi o osobi koja je odlučila da počini suicid".
"O osobi koja je očito imala neke psihosocijalne probleme koje je, ako sam dobro shvatio, pokušavala tretirati. Međutim, sam izbor vremena napada, znači u trenutku kada tamo (ambasadi, prim. aut.) nije bilo nikoga, kada nije počinjena nikakva materijalna šteta i kad ničiji život nije bio ugrožen – to sugeriše da taj napad nije imao izražen neki politički motiv, nego je izvedbeno bio prilagođen osnovnoj želji napadača – a to je da najvjerovatnije izvrši samoubistvo", ocjenjuje profesor Azinović za RSE.
Facebook Forum