Glasne eksplozije čule su se rano 10. decembra u Damasku usred izvještaja da Izrael sistematski udara na sirijske vojne objekte nakon svrgavanja brutalnog režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Sirijski opservatorij za ljudska prava, ratni posmatrač sa sjedištem u Velikoj Britaniji, rekao je u izjavi od 10. decembra da je Izrael "uništio najvažnije vojne lokacije u Siriji", dok su izraelske trupe bile raspoređene u tampon zoni u blizini Golanske visoravni nakon Assadovog pada iz, kako je izraelska vlada rekla, "sigurnosnih razloga".
Opservatorija je saopštila da je Izrael izveo "oko 250 zračnih napada na sirijsku teritoriju" u posljednja dva dana kako bi uništio vojne kapacitete Sirije.
"Izrael je uništio najvažnije vojne lokacije u Siriji, uključujući sirijske aerodrome i njihova skladišta, eskadrile aviona, radare, vojne signalne stanice i mnoga skladišta oružja i municije na različitim lokacijama u većini sirijskih provincija", navodi se u saopštenju.
Izvještaji su uslijedili kada je premijer Benjamin Netanyahu rekao da Izrael "transformiše lice Bliskog istoka" i pobjeđuje svoje neprijatelje "korak po korak" u, kako je rekao, "egzistencijalnom ratu koji nam je nametnut".
Netanyahu je rekao da je Assadov režim bio "centralni element iranske osovine zla", optužujući ga za omogućavanje "cjevovoda oružja" između Irana i libanske oružane grupe Hezbolah, koju su Sjedinjene Američke Države proglasile terorističkom organizacijom. Izrael je pokrenuo višemjesečnu zračnu kampanju u Libanu protiv Hezbolaha.
Washington je također izveo oko 75 zračnih napada na militante Islamske države (IS), koji su još uvijek prisutni u Siriji, posljednjih dana kako bi spriječio grupu da iskoristi previranja koja su uslijedila nakon Assadovog pada.
Sjedinjene Države su imale trupe u Siriji posljednjih 10 godina za borbu protiv IS.
"(IS) će pokušati da iskoristi ovaj period da ponovo uspostavi svoje sposobnosti, da stvori sigurna utočišta", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken 9. decembra. "Kao što pokazuju naši precizni udari tokom vikenda, odlučni smo da ne dozvolimo da se to dogodi ."
Vijeće sigurnosti UN-a je 9. decembra održalo sastanak iza zatvorenih vrata o situaciji u Siriji koji je sazvala Rusija, koja je zajedno s Iranom bila glavna podrška Assadovom režimu.
"Vijeće je, mislim, bilo manje-više jedinstveno u potrebi da se očuva teritorijalni integritet i jedinstvo Sirije, da se osigura zaštita civila, da se osigura da humanitarna pomoć stigne stanovništvu u potrebi", rekao je ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja u izjavi objavljenoj nakon sastanka.
Specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen i šef mirovnih operacija UN-a Jean-Pierre Lacroix prethodno su obavijestili 15 članova Vijeća o trenutnoj situaciji u Siriji.
Nebenzia je rekao da bi u narednim danima mogao biti i "dokument" Vijeća sigurnosti u vezi sa situacijom.
U međuvremenu, novi vladari u Damasku započeli su napore da stabilizuju situaciju jer globalna zajednica s oprezom čeka razvoj događaja.
Pobunjenici, predvođeni islamističkom militantnom grupom Hayat Tahrir al-Sham (HTS), objavili su 9. decembra da daju amnestiju svom vojnom osoblju regrutovanom tokom Assadove vladavine, koja je počela 2000. godine nakon smrti njegovog oca Hafeza al- Assad, koji je preuzeo vlast 1970.
Sirijski premijer Muhammad Ghazi al-Jalali, koji je ostao na svom položaju i obećao da će sarađivati s novim vladarima, rekao je da je većina ministara još uvijek u svojim kancelarijama. Jalali se ranije sastao sa novim liderima, navodi se u saopštenju pobunjenika.
"Radimo na tome da prelazni period bude brz i gladak", rekao je on u komentaru za Sky News Arabia TV.
Izvještaji kažu da je dugogodišnji političar Muhammad al-Bashir izabran da vodi prelaznu vladu. On je bio šef HTS-ove takozvane sirijske vlade spasa u protekloj godini.
Nije se pojavilo mnogo detalja o tome gdje se Assad nalazi nakon što je Rusija objavila da su on i njegova porodica dobili "politički azil".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi 9. decembra da, iako je predsjednik Vladimir Putin lično donio odluku o davanju azila Assadu i njegovoj porodici, nije bilo obaveze davanja dodatnih detalja.
"Nemam vam ništa reći o tome gdje se Assad nalazi", dodao je Peskov.
Novinska agencija TASS citirala je zvaničnika sirijske ambasade u Moskvi koji je rekao da se Assad nalazi u ruskoj prijestolnici. Izvještaj nije potvrđen.
Pobunjenici predvođeni HTS-om rekli su u izjavi emitovanoj na državnoj televiziji da je Damask "sada oslobođen od Assada", čija je porodica gvozdenom šakom vladala zemljom od 1971. godine.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija proglasile su HTS terorističkom grupom. Posljednjih godina grupa je prekinula veze s Al-Qaidom i nastojala se preobraziti kao pragmatična alternativa sirijskoj vladi.
No, neke grupe za ljudska prava i zapadne vlade kažu da ostaju pitanja u vezi s navodnim kršenjem prava i vezama s terorističkim grupama.
Lider HTS-a Abu Muhammad al-Jolani pokušao je uvjeriti šiitske alavite i druge sirijske manjine, uključujući kršćane, da ih neće diskriminirati.
Hagop Khatcharian, Jermen koji živi u Damasku, rekao je za RSE da je "situacija sada mirna".
"Uvijek sam u kontaktu sa lokalnim Jermenima; oni su bezbjedni i nema problema. Još nije bilo nekih značajnijih problema, ali postoji neizvjesnost o tome šta nosi budućnost", rekao je on, dodajući kako je ostao oprezan s obzirom na obećanja novih čelnika da se manjinama neće dogoditi nikakva šteta.
Francuska i Njemačka su u zajedničkom saopštenju navele da su uslovno spremne da rade sa novim liderima.
Nekoliko evropskih država je 9. decembra objavilo da obustavljaju odobravanje zahtjeva za azil Sirijaca dok čekaju razvoj događaja.
Poplavu sirijskih izbjeglica tokom 14-godišnjeg građanskog rata u zemlji kritikovali su političari krajnje desnice u Evropi i mnogi su je koristili da pojačaju svoju podršku među biračima.
Među zemljama koje su najavljivale suspenzije bile su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Austrija, Švedska, Norveška i Danska.
Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da u zemlji živi 974.136 osoba sirijskog državljanstva, od kojih je 5.090 dobilo pravo na azil, 321.444 je dobilo status izbjeglice, a 329.242 privremenu zaštitu.
Evropska unija je pozvala na mirnu političku tranziciju u Siriji nakon pada Assadovog režima, rekavši da je "imperativ da se svi akteri angažuju u inkluzivnom dijalogu pod vođstvom Sirije i u vlasništvu Sirije o svim ključnim pitanjima".
Ali, glasnogovornik EU Anouar El Anouni rekao je da blok "trenutno ne sarađuje s HTS-om ili njegovim liderima, tačka."
Sirijski građanski rat počeo je 2011. godine nakon što je Assadov režim u martu 2011. pokrenuo brutalnu akciju protiv mirnih demonstranata inspiriranih valom protesta poznatih kao Arapsko proljeće koji su u to vrijeme zahvatili Bliski istok.
Počevši od 2015. godine, Rusija se umiješala u građanski rat na Assadovoj strani, pokrenuvši masivnu kampanju bombardovanja pobunjeničkih grupa, uključujući islamističke militante, uzrokujući brojne civilne žrtve i potaknuvši desetine hiljada na bijeg.
Pad Assadovog režima označava veliki geopolitički nazadak za Kremlj, koji je, zajedno s Iranom, podržao njegovu vladu, smatraju stručnjaci.
Procjenjuje se da Rusija ima oko 7.500 vojnika i više vojnih lokacija u Siriji, uključujući zračnu bazu u Hmeimimu i strateške pomorske objekte u Tartusu, koji se također koriste za podršku akcijama Kremlja u sjevernoj i podsaharskoj Africi.
Tom Fletcher, čelnik UN-ove agencije za humanitarnu pomoć, upozorio je na težak položaj miliona Sirijaca raseljenih nakon skoro 14 godina građanskog rata u zemlji. Sada je mnogo više njih u opasnosti, rekao je Fletcher.
"Reagovaćemo gdje god, kad god budemo mogli, da podržimo ljude kojima je potrebno, uključujući prihvatne centre – hranu, vodu, gorivo, šatore, ćebad", rekao je on.
Uz izvještaje AP, AFP i dpa
