Da li će i koliko građani Crne Gore na svojoj koži osjetiti posljedice ukoliko država, kao što je to u ovom trenutku već izvjesno, iz budžeta plati 22 miliona eura Dojče banci umjesto ruskih vlasnika u KAP-u.
Iz opozicionih stranaka tvrde da bi izmirenje duga prema Dojče banci, nakon odbijanja ruskih vlasnika u Kombinatu aluminijuma, da potpiše ugovor o preuzimanju obaveza bio samo šablon po kojem bi i ostale banke, kod kojih je država garantovala za ruske kredite, učinile istu stvar. U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista smatraju da još ništa nije gotovo i da građani neće osjetiti direktne posljedice ukoliko država odjednom bude morala da izmiri 22 od ukupno 170 miliona eura preuzetog duga.
"Mehanizam garancije kada se ona izda znači da automatski imate rezervu u budžetu. Kao kada banka izdaje određene garancije mora imati rezervu u svom budžetu tako je i Ministarstvo finansija u budžetu Crne Gore izdvojilo određene rezerve. U slučaju da partner za kojeg je izdala garancije ne plati svoje obaveze onda Ministarstvo finansija kao garant, u ime države izdvaja te rezerve i na osnovu njih, ukoliko se desi plaća kreditorima, u konkretnom slučaju znači Dojče banci, tako da te rezervacije od 22 miliona postoje", objašnjava Zoran Jelić u izjavi za radio Antena M.
Jelić vjeruje da još postoje šanse da država sa Dojče bankom dogovori izmirivanje duga u ratama, ali ne krije da bi aktiviranje svih garancija u iznosu od 170 miliona eura imalo ozbiljne posljedice.
Živković: Pogubno za budžet
U manjoj vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji kažu da žele da vjeruju da je vlada anticipirala isplatu 22 miliona eura koji prvi dolaze na naplatu, ali dodaju da ozbiljni rizici i dalje postoje.
Saslušanje pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet o KAP-u, 22. mart 2012.
"Dojče banka je obavijestila Vladu Crne Gore da će pokrenuti proceduru za ubrzanu naplatu kredita. Ta procedura znači da će vlada morati u narednih nekoliko dana da izmiri obavezu od 22 miliona eura što svakako ništa dobro neće donijeti Crnoj Gori. Međutim, sudeći po izjavama predstavnika Ministarstva finansija, hoću da vjerujem da je to ministarstvo uspjelo da anticipira eventualnu isplatu od 22 miliona eura u budžetu i da je obezbijedilo dovoljni fiskalni prostor za podmirenje te obaveze. Međutim, ono što zaista jeste problematično jeste činjenica da nam ubrzo dolaze i ostale garancije na naplatu što bi u svakom slučaju moglo ozbiljno ugroziti budžet za ovu godinu i to bi značilo da bi Ministarstvo moralo da traži nove izvore sredstava kako bi uspjelo da podmiri i te nove, eventualno garancije koje bi se mogle aktivirati u narednom periodu", kazao je poslanik SDP Damir Šehović.
Član skupštinskog Odbora za ekonomiju budžet i finansije Radojica Živković ne vjeruje da u budžetu ima postora za izmirenje duga prema Dojče banci.
"Ja mislim da u budžetu sada nema seredstava i da bi to pogubno za budžet bilo i 22 miliona, da ne govorim o aktiviranju svih oko 130 miliona eura. Znači, za budžet je veoma nezgodna situacija. Ne znam za priču da to ima u budžetu prostora da se naplati tih 22 miliona. Vjerovatno oni sada prave prostora ali će to biti na nečiju štetu, na čiju vidjećemo. Navjerovatnije na štetu svih građana preko povećanja poreza, doprinosa jer se to nekako mora obezbijediti. Druga varijanta je zaduženje kod MMF i po meni je to vrlo izvjesno, ali treba sačekati da vidimo koliko će to sve biti izvjesno i šta treba da uradimo da bi dobili novac od MMF", rekao je Živković.
Vlada Crne Gore je 2009. godine preuzela garancije za 132 miliona eura kredita koje su ruski vlasnici u podgoričkom Kombinatu aluminijuma uzeli kod Dojče banke, OTP banke i ruske VTB banke, a koje u međuvremenu nijesu izmirivali.
Nakon što je taj teret pao na crnogorski budžet vlada je od Rusa zatražila hitan raskid ugovora i preuzimanje njihovih akcija, što ruski vlasnici odbijaju i prijete tužbama pred međunarodnim sudovima.
