Izbjegli i raseljeni: Da li će donatorska konferencija riješiti problem

Crna Gora pokušava da trajno riješi problem izbjeglih i raseljenih lica kojih ima prema posljednjim zvaničnim podacima preko 13000.

Tome bi mogla da pomogne predstojeća donatorska konferencija planirana za narednu godinu nakojoj bi trebalo da bude prikupljeno preko 500 miliona eura za rješavanja izbjegličkih problema u regionu, što je definisano zajedničkom deklaracijom na održanoj ministarskoj konferenciji održanoj u Beogradu.

Prema riječima komesara za izbjegla i raseljena lica Željka Šofranca obezbjeđenje novca za zbrinjavanje najugroženijih će zavisiti od spremnosti donatora, ali i spremnosti države da se kreditno zaduži.

"Ono što je važno i da ne bi sijali preveliki optimizam treba naglasiti da su to okvirni prijedlozi svih zemalja pa i Crne Gore. Kolika će biti zainteresovanost donatora po tom pitanju je takođe vrlo važno pitanje i koja će sve sredstva biti u trci za ove projekte – da li će to biti samo donatorska sredstva ili će države prihvatiti aranžmane sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj koja daje kreditne odnose i to je nešto o čemu će se izjasniti svaka država i njihova ministarstva finansija", kaže Šofranac.

Na pitanje da li bi eventualan uspjeh donatorske konferencije omogućio konačno rješavanje problema izbjeglih i raseljenih, Šofranac kaže da Crna Gora čini sve u cilju rješavanja tog pitanja o čemu govori produženje roka za izbor izbjeglih da li će prihvatiti novi pravni status stranca sa stalnim nastanjenjem ili će tražiti povratak.

"Niko ne može reći ni u Crnoj Gori ni u međunarodnim institucijama da će se ovo pitanje riješiti na dobrobit svih u smislu da se taj problem 100 % riješi. Prosto je nemoguće da neko to kaže ali da će se u najboljoj mogućoj mjeri ići u rješenje ovog problema pogotovo kada su u pitanju ugrožena lica to će biti naš moto, kao i do sada", tvrdi Šofranac.

U izbjegličkim organizacijama očekuju da donatorskim novcem budu zbrinute porodice koje se nalaze u najtežoj socioekonomskoj situaciji. Milenko Jovanović predsjednik Saveza udruženja izbjeglih i raseljenih, navodi da su takođe ključni problemi nezatvoreni kolektivni centri za izbjegle, posao i dokumenti.

"Očekujemo da najveći broj ljudi na kvalitetan način riješi svoj status, kako u formalno pravnom smislu, prava na zaposlenje, rješavanje stambenog pitanja. Očekujemo da će se tim fondovima stvoriti mogućnost za nekakve mini biznise za ovu populaciju budući da se postojećim zakonima na neki način nesmetano omogućava prijavljivanje na Zavod za zapošljavanje, pristup tržištu rada, kao i domocilnom stanovništvu kada je zapošljavanje u državnoj upravi u pitanju", kaže Jovanović.

Dokumenti o državljanstvu veći problem

Dio izbjeglih i raseljenih je skeptičan prema dogovoru o donatorskoj konferenciji. Milorad Marijenović iz udruženja Patrija kaže da dosadašnje iskustvo pokazuje izbjegli i raseljeni nemaju mnogo koristi od donatorskih konferencija.

"Veći je problem status dokumenta o državljanstvu a što se tiče donacija ja mislim da ta sredstva neće namijenjena prognanim i iseljenim licima jer u posljednjih 15 godina nijedno prognano ili raseljeno lice nije dobilo bilo kakvu donaciju u Crnoj Gori", naglašava Marijenović.

Ganija Pajazitaj iz udruženja izbjeglih Roma i Egipćana očekuje da se riješe elementarni problemi te populacije, a to je prije svega smještaj.

"Najbitnije je da postoji smještaj za ove ljude koji žele da ostanu u Crnoj Gori, da imaju kuće od tvrdog materijala, struju, kupatilo, vodu a ne ono kako imaju već 12 godina. Većina nas i ne zna šta je topla voda. Oni koji žele da se vrate na svoje od toga nema ništa ljepše", kaže Pajazitaj.

Rok za regulisanje statusa izbjeglih i interno raseljenih u Crnoj Gori, ranije određen za 7. novembar, produžen je do kraja decembra naredne godine.

Prema statistici Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica, u Crnoj Gori ima još oko 8.000 raseljenih koji nisu započeli administrativno rješavanje svog statusa, a mi smo u Budvi provjerili kako se u praksi rješava administrativna procedura.

Raseljenima iz Bosne, Hrvatske i sa Kosova koji su nastanjeni u Budvi u ovom procesu pomaže Crveni krst, kaže Ljiljana Ćetković:

"Status izbjeglice i raseljenog lica je ukinut a oni moraju da se prijave za dobijanje statusa stranca i to mogu da učine do kraja 2012. godine."

Do sredine ove godine preko 4.000 raseljenih iz BiH, Hrvatske i sa Kosova je podnijelo zahtjeve za sticanje statusa stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori Polovina je dobila potvrdan odgovor a oko 800 i crnogorsko državljanstvo.

Prema evidenciji Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica u Crnoj Gori ima oko 8.000 raseljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za regulisanje statusa. Iskustvo Ljiljane Ćetković iz budvanskog Crvenog krsta govori da je za mnoge raseljene ova administrativna procedura skupa i nejasna.

"Najviše se suočavaju sa finansijskim problemima i sa brojnim nejasnoćama. Oni moraju da se odreknu, u većini slučajeva svog državljanstva a imaju već papire u matičnoj državi. Tu je najveći problem", kaže Ljiljana Cvetković.

Prava koja raseljeni dobijaju ovim statusom su zapošljavanje, obrazovanje, socijalna pomoć, zdravstveno i penzijsko osiguranje. No, posjeta najvećem romskom naselju u Budvi uvjerila nas je da mnogi raseljeni nijesu ni započeli rješavanje svog statusa u Crnoj Gori.