Da li su posljednji događaji u regionu dodatni motiv da Crna Gora ubrza svoj put ka članstvu u NATO? To je bilo jedno od ključnih pitanja debate predstavnika crnogorskih političkih partija tokom koje su argumente ukrstili zagovornici članstva u NATO i protivnici integracija u alijansu.
Teroristički napad u Makedoniji pokazuje da zemlje Zapadnog Balkana nikada nisu našle adekvatan sistem bezbjednosti kojim bi se garantovala sigurnost građana u svim državama, ocjenio je poslanik Demokratske partije socijalista Mevludin Nuhodžić govoreći o potrebi Crne Gore da postane što prije članica NATO saveza. On je zastupao tezu da je neutralan status države mnogo skuplji i rizičniji model od članstva u kolektivni sistem kao što je NATO:
„Mogu slobodno da kažem, ponukan zadnjim primjerom u Makedoniji, da na ovim prostorima prošlost nikad ne prolazi. Ona se uvjek ponavlja i na žalost ponavlja se u kratkim intervalima i ponavlja se sa ratovima. Ta da na ovom prostoru, biti neutralan je veliki rizik.“
Ubjeđen da je prioritetni državni interes da bude u NATO savezu, predsjednik Pozitivne Darko Pajović argumentuje ocjenom da je taj savez jedini garant bezbjednosti, a posebno na prostoru gdje su česti međuetnički sukobi:
„Dakle ovo jeste prostor na kojem su vrlo česti međuetnički sukobi. Ovo jeste prostor gdje se svako malo pojavljuju neki novi lideri sa nekim fantastičnim idejama o prekrajanju granica, o proširenju svoje teritorije, uzimanju nečega što nije njihovo i vrlo često i vrlo lako se poteže za oružjem. NATO jeste stavljanje tačke na jedan duži vremenski period jer podsjetiću nemate primjer da je došlo do narušavanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta bilo koje zemlje koja jeste članica NATO.“
Događaji u Makedoniji su argument i za protivnike učlanjenja Crne Gore u NATO. Tako je Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije ukazao da se teroristički napad desio u zemlji koja je orjentisana ka članstvu u NATO i NATO zemlje je okružuju. Radunovićeva teza je da NATO nije garant bezbjednosti:
„Oslobodilačka vojska Kosova je preuzela odgovornost za ovaj teroristički akt i većina ih je došla sa Kosova. Znači Kosovo je samo po sebi jedna vrsta NATO tvorevine, Makedonija je izuzetno pro-NATO orjentisana, da je Albanija zemlja NATO-a, Bugarska i Grčka. I to se baš tamo desilo. Znači iz zemlje čiju bezbjednost i politiku praktično kontroliše NATO, u zemlji koja teži NATO-u ... i sad mi pričamo o tome kako je NATO garant da se takve stvari neće dešavati. NATO sam po sebi nije nikakav garant mira.“
Na drugoj strani Dritan Abazović iz Građanskog pokreta URA je, komentarišući prijetnje velikodržavnim projektima i narušavanja teritorijalnog integriteta, konstatovao da su takvi projekti svojstveni nedemokratskim režimima na ovim prostorima, zbog čega je vladavina prava i članstvo u NATO prioritet njegove stranke:
„Te prijetnje o velikodržavnim projektima, one nisu realne, one služe nedemokratskim režimima. Taj dio koji se odnosi na mafiokratske režime koji su se ovdje instalirali, to je najopasniji dio naših regionalnih nesporazuma. I korišćenjem takvih tema, prvo, želite da zadržite vlast, drugo, želite da zadržite svoje prljave biznise, treće, skrećete temu sa vladavine prava, četvrto, skrećete temu sa nameta i sa teške ekonomsko socijalne situacije koja se dešava.“
Goran Danilović funkcioner Demosa, koji se zalaže za vojnu neutranost Crne Gore postavio je pitanje od koga Crna Gora bježi u NATO, odnosno ko predstavlja opasnost za Crnu Goru:
„Gdje mi bježimo? Ili zašto bježimo u NATO, mora neko konačno javno da kaže od koga prijeti opasnost. Ovdje pored mene sjedi moj kolega poslanik nacionalno Albanac, ja sam Srbin. Neka kažu od koga Crnoj Gori prijeti opasnost? Od Albanaca koji su glasali za nezavisnu Crnu Goru i dali istorijski doprinos ovakvoj kakva je, neko je na nju ponosan neko nezadovoljan? Ili od Srba? Pa da vidimo o čemu se radi. Pitam javno ko je problem? Albanci ili Srbi?“
Odgovor Dritana Abazovića iz Pokreta URA:
„To da li postoje prijetnje od Albanaca ili Srba? Prijetnje postoje u društvima koja proizvode podjele. Jer vi ako želite da proizvodite građansko društvo onda nećete imati nikakav problem sa mnom koji je nacionalnim bekgraundom različit od vas, da ostvarite komunikaciju na jednom normalnom nivou.“