Da li Crna Gora kreće u obračun protiv konflikta interesa

Komisija za borbu protiv konflikta interesa uskoro će dobijati podatke o imovini javnih funkcionera koje do sada nije mogla da dobije, a izmjenama zakona koje se najavljuju za prvu polovinu naredne godine, Komisija bi trebalo da ima pravo i da prati stanje na bankovnim računima javnih funkcionera.

Komisija za sprečavanje konflikta interesa za koji dan biće umrežena sa bazom podataka Ministarstva unutrašnjih poslova, čime će biti u mogućnosti da dobije podatke o tome koji javni funkcioneri posjeduju brodice, jahte, auta, vazduhoplove… Umrežavanje će omogućiti i provjeru koji funkcioneri imaju firme, odnosno koliko njih su osnivači, vlasnici, suvlasnici, izvršni direktori.

"Sa jedne strane umrežavamo podatke sa državnim institucijama, to su Poreska uprava, Uprava za nekretnine, Centralna depozitarna agencija za akcije, pa Uprava za javne nabavke. Ovih dana potpisaćemo memorandum za MUP za sve ono što se registruje kao pokretna imovina, a iza toga ide dogovor sa Ministarstvom saobraćaja u vezi sa brodicama, jahtama i vazduhoplovima", navodi predsjednik Komisije Slobodan Leković za RSE.

Najveći izazov za komisiju biće trenutak kada budu stekli zakonsko pravo da prate stanje na bankovnim računama, kaže Slobodan Leković.

"Računamo da ćemo u prvom kvartalu naredne godine dobiti kroz jednu izjavu da će se funkcioneri osloboditi te bankarske tajne i da ono što napišu ili ne napišu da će biti provjereno u bankama i računima u zemlji. Malo će to teže ići sa bankama u inostranstvu, jer je praksa u razvijenim zemljama svijeta pokazala da to teže ide i da to zavisi od država i međudržavnih ugovora. I sami znate kako to recimo u Švajcarskoj banci ili nekoj drugoj banci ide teško", ističe Leković.

Maraš: Nedostaje politička volja

Crna Gora do polovine naredne godine mora usvojiti izmjene zakona o konflikta interesa a iz Evropske komisije stiže upravo preporuka da izmjene uključe i kontrolu računa kod banaka.

U NVO, međutim kažu da Komisiju za konflikt interesa ni do sada ništa nije sprječavalo da radi svoj posao. Vuk Maraš iz MANS-a kaže da predsjednik Komisije dezinformiše javnost tvrdeći da taj organ do sada nije mogao da ostvari uvid u pojedine podatke o imovini javnih funkcionera.

"To kao prvo nije istina i ne odgovara elementarnom činjeničnom stanju. To iz razloga što je MANS još prije 8 godina mogao da pristupi svim tim podacima. Dakle, mi smo kao NVO mogli da pošaljemo zahtjev MUP da nam dostavi informaciju o tome ko vozi koje automobile i da provjerimo da li je tačno naveo imovinu u kartonu komisije. Mi smo takođe i na onlajn registru mogli da provjerimo da li neko ima neko vlasništvo ili izvršnu funkciju u nekoj kompaniji. Takođe, preko onlajn registra mogli smo da provjerimo da li neko ima u katastru imovinu koja nije prijavljena. Dakle, sve to je bez postojanja baze podataka bilo dostupno komisiji, ali je ključni problem što u toj komisiji niko neće da radi svoj posao", ocjenjuje Maraš.

Za Maraša ključno je to što nema političke volje da se u Crnoj Gori zaista počne obračun sa kako kaže brojnim slučajevima konflikta interesa

"Ta komisija iza sebe nema apsolutno nikakav, što bi stranci rekli – track record slučajeva borbe protiv konflikata interesa. Oni su se do sada bavili najnižom kategorijom javnih funkcionera kao što su odbornici. U najvećem broju slučajeva, čak i kada smo im dostavljali podatke o funkcionerima koji su zaboravili da prijave i pokretnu i nepokretnu imovinu oni su tražili načine da odbace te inicijative samo da neko ne bi morao da bude proglašen da krši Zakon o konfliktu interesa", kaže on.

Prema posljednjim podacima Komisije za konflikt interesa 14 odsto funkcionera nije prijavilo tačne podatke, a umrežavanje podataka i praćenje stanja na bankovnim računima javnih funkcionera omogućiće da taj procenat padne ispod 10 posto, nada se predsjednik Komisije za konflikt interesa.

Od funkcionera koji su prijavili promjene u imovnom stanju najbrojniji su bili državni funkcioneri, od kojih najviše javnih funkcionera koje bira Vlada i tužioci, dok je lokalnih funkcionera bilo 19.

Analizirajući izvještaje o prihodima i imovini za 2012. godinu, Komisija je konstatovala da 393 javna funkcionera posjeduju na bankarskim računima finansijska sredstva koja premašuju 5.000 eura. Kredite kod banaka u Crnoj Gori, koji se se kreću pojedinačno od 1.000 pa do 350.000 eura, prijavili su 457 javnih funkcionera.