Mjesec i po dana nakon naredbe o pokretanju istrage protiv NN lica, a zbog neprovođenja presude Sejdić-Finci, koja je u konačnici BiH koštala 45 miliona eura IPA fondova, na saslušanju tim povodom u državnom Tužilaštvu se pojavila zastupnica SNSD Dušanka Majkić. Smatra kako je namjera istrage izvršiti politički pritisak na Parlament da bi se donijela odluka koja bi, navodi, odgovarala Bošnjacima. S druge strane, eksperti smatraju kako oko presude nema nagodbe, ali i da je čin Tužilaštva tek pro forme, te da ne može dati očekivani rezultat.
Istraga Tužilaštva BiH obuhvatiće oko 70 NN lica. Prva koja se javno pojavila na saslušanju bila je zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanka Majkić. U motive Tužilaštva sumnja i navodi kako se radi o pokušaju pritiska na Parlament:
„Nevjerovatno je da ovo što se događa u BiH, i ovaj politički pritisak koji Tužilaštvo vrši na Parlament u cilju obezbjeđenja da se odluka donese u korist jednog naroda“, kazala je Makić.
Tužilaštvo se, tvrdi Majkić, svrstava na stranu Bošnjaka bez obzira kakve bi posljedice rješenja koja oni nude moglo proizvesti. Ministar pravde BiH Bariša Čolak prvi je saslušan još početkom januara, ali se o tome ne izjašnjava. U Tužilaštvu su naveli kako je pozvan u svojstvu svjedoka. Namjera Tužilaštva je utvrditi ko je koštao BiH obustave 45 miliona eura sredstava iz IPA fondova tako što je blokirao preovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava.
„Istraga je na samom početku pokrenuta nepoznatih počinitelja, a od prikupljenih dokaza zavisiće dalji rezultati i aktivnosti u istrazi“, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Mada bi prst u krivce mogao uprijeti i svaki ispodprosječno obaviješteni građanin BiH, za najviše pravosudne instance u zemlji to su nepoznata lica. Lica iza pseudonima “lideri parlamentarnih stranaka” već nekoliko godina daju do znanja čija je zadnja. Posljednji su se put oglasili prije desetak dana:
„Neke stvari jednostavno neće moći, pa makar ostalo ovako dok ne dođu neki bolji, pametniji, a takvih je puna ova zemlja, umjesto nas i naprave nešto drugo.“
„Bojim se da još netko vjeruje kako može u ime jednog naroda birati članove Predsjedništva. Davno smo kazali da to nećemo moći.“
„Jer ja sam očekivao više od predstavnika EU, da naprosto drže stvari u toku, da fokusiraju stvari na ono što jeste suština presude Sejdić-Finci.“
„Mi jesmo bili spremni izaći u susret nekim opravdanim frustracijama kod Hrvata, ali ovo već zaista izlazi iz tih okvira.“
„Nismo uspjeli da nađemo model za Federaciju. Partneri u Federaciji to nisu uspjeli.“
RSE: Šta dalje?
„Spavanje.“
Zlatko Lagumdžija, Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik - lideri SDP-a BiH, HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a, već blizu četiri godine udruženim snagama opstruiraju provođenje presude. No oni i nisu na listi prioriteta, jer su sve radili i rade mimo institucija takoreći nezvanično. S druge strane, Tužilaštvo je lupu usmjerilo za sada na jedino parlamentarno tijelo koje je zvanično pokušavalo naći rješenje - interresorne radne grupe Parlamenta BiH, formirane kako bi pratila provođenje presude.
Istini za volju, od devet planiranih sastanaka grupe nije održalo pet jer nije bilo kvoruma. Na preostale četiri nije bilo dogovora, nakon čega su stvar u ruke preuzeli stranački prvaci i njihovi izabranici. Ni oni, čini se, istragu ne shvataju ozbiljno.
„Naravno da se ne osjećam ugroženo takvom jednom eksperimentalnom akcijom našeg tužilaštva“, kaže potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija sugerisao je da se saslušaju i nova sumnjiva lica:
„Pojedini tužioci su pokazali u svom dosadašnjem radu da očigledno imaju političke mentore i vjerujem da, kad krenu od Štefana Filea i Pitera Sorensena će onda da se malo posavjetuju sa svojim mentorima.“
Sve navodi na činjenicu da je posao Tužilaštva uzaludan.
„Ovo je, tj. naredba za provođenje istrage protiv nepoznatog učinioca za krivično djelo neizvršenja odluke suda, pro forma ili žalibože para - ne mora značiti pari, ali žalibože papira“, kaže Sead Hodžić, advokat iz Sarajeva.
U javnosti je isti stav iznio i advokat Miroslav Mikeš:
„Smatram da se ovdje radi, vjerovatno pod nečijim uticajem, o jednom klasičnom političkom pritisku da se stvori pozicija kod političara koji o tome odlučuju da isforsiraju kreiranje donošenja rezultata.“
Neprovođenje odluke suda u Strazburu kažnjivo je kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora. No jedno od glavnih pitanja je u kojoj će se mjeri ići u daljim aktivnostima Tužilaštva s obzirom da su zastupnici zaštićeni Zakonom o imunitetu, te da ne mogu odgovarati zbog svojih stavova.
Istraga Tužilaštva BiH obuhvatiće oko 70 NN lica. Prva koja se javno pojavila na saslušanju bila je zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanka Majkić. U motive Tužilaštva sumnja i navodi kako se radi o pokušaju pritiska na Parlament:
„Nevjerovatno je da ovo što se događa u BiH, i ovaj politički pritisak koji Tužilaštvo vrši na Parlament u cilju obezbjeđenja da se odluka donese u korist jednog naroda“, kazala je Makić.
Tužilaštvo se, tvrdi Majkić, svrstava na stranu Bošnjaka bez obzira kakve bi posljedice rješenja koja oni nude moglo proizvesti. Ministar pravde BiH Bariša Čolak prvi je saslušan još početkom januara, ali se o tome ne izjašnjava. U Tužilaštvu su naveli kako je pozvan u svojstvu svjedoka. Namjera Tužilaštva je utvrditi ko je koštao BiH obustave 45 miliona eura sredstava iz IPA fondova tako što je blokirao preovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava.
„Istraga je na samom početku pokrenuta nepoznatih počinitelja, a od prikupljenih dokaza zavisiće dalji rezultati i aktivnosti u istrazi“, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Mada bi prst u krivce mogao uprijeti i svaki ispodprosječno obaviješteni građanin BiH, za najviše pravosudne instance u zemlji to su nepoznata lica. Lica iza pseudonima “lideri parlamentarnih stranaka” već nekoliko godina daju do znanja čija je zadnja. Posljednji su se put oglasili prije desetak dana:
„Neke stvari jednostavno neće moći, pa makar ostalo ovako dok ne dođu neki bolji, pametniji, a takvih je puna ova zemlja, umjesto nas i naprave nešto drugo.“
„Bojim se da još netko vjeruje kako može u ime jednog naroda birati članove Predsjedništva. Davno smo kazali da to nećemo moći.“
„Jer ja sam očekivao više od predstavnika EU, da naprosto drže stvari u toku, da fokusiraju stvari na ono što jeste suština presude Sejdić-Finci.“
„Mi jesmo bili spremni izaći u susret nekim opravdanim frustracijama kod Hrvata, ali ovo već zaista izlazi iz tih okvira.“
„Nismo uspjeli da nađemo model za Federaciju. Partneri u Federaciji to nisu uspjeli.“
RSE: Šta dalje?
„Spavanje.“
Zlatko Lagumdžija, Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik - lideri SDP-a BiH, HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a, već blizu četiri godine udruženim snagama opstruiraju provođenje presude. No oni i nisu na listi prioriteta, jer su sve radili i rade mimo institucija takoreći nezvanično. S druge strane, Tužilaštvo je lupu usmjerilo za sada na jedino parlamentarno tijelo koje je zvanično pokušavalo naći rješenje - interresorne radne grupe Parlamenta BiH, formirane kako bi pratila provođenje presude.
Istini za volju, od devet planiranih sastanaka grupe nije održalo pet jer nije bilo kvoruma. Na preostale četiri nije bilo dogovora, nakon čega su stvar u ruke preuzeli stranački prvaci i njihovi izabranici. Ni oni, čini se, istragu ne shvataju ozbiljno.
„Naravno da se ne osjećam ugroženo takvom jednom eksperimentalnom akcijom našeg tužilaštva“, kaže potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija sugerisao je da se saslušaju i nova sumnjiva lica:
„Pojedini tužioci su pokazali u svom dosadašnjem radu da očigledno imaju političke mentore i vjerujem da, kad krenu od Štefana Filea i Pitera Sorensena će onda da se malo posavjetuju sa svojim mentorima.“
Sve navodi na činjenicu da je posao Tužilaštva uzaludan.
„Ovo je, tj. naredba za provođenje istrage protiv nepoznatog učinioca za krivično djelo neizvršenja odluke suda, pro forma ili žalibože para - ne mora značiti pari, ali žalibože papira“, kaže Sead Hodžić, advokat iz Sarajeva.
U javnosti je isti stav iznio i advokat Miroslav Mikeš:
„Smatram da se ovdje radi, vjerovatno pod nečijim uticajem, o jednom klasičnom političkom pritisku da se stvori pozicija kod političara koji o tome odlučuju da isforsiraju kreiranje donošenja rezultata.“
Neprovođenje odluke suda u Strazburu kažnjivo je kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora. No jedno od glavnih pitanja je u kojoj će se mjeri ići u daljim aktivnostima Tužilaštva s obzirom da su zastupnici zaštićeni Zakonom o imunitetu, te da ne mogu odgovarati zbog svojih stavova.