Crnogorski udžbenici nemaju negativnih sadržaja o seksualnoj orijentaciji, ali je uglavnom ignorišu i zapostavljaju prikaze i raspravu o brojnim društveno osjetljivim temama kao što su, između ostalih, prava osoba koje pripadaju seksualnim manjinama, različita seksualna orijentacija, istopolne zajednice i porodice.
To je u najkraćem rezime prve studije o zastupljenost LGBT tema u školskim programima i udžbenicima čiji je autor dugogodišnji NVO aktivista Aleksandar Saša Zeković.
Knjiga “Crnogorska obrazovna politika i seksualna orijentacija” autora Aleksandra Saše Zekovića predstavlja jednu od najdetaljnjih analiza u cijelom regionu, o zastupljenosti ljudskih prava u obrazovnoj politici i praksi.
Autor studije kaže da obrazovnu i udžbeničku politiku, u crnogorskim prilikama, ne možemo posmatrati izolovano od ukupnog političkog, društvenog i ekonomskog konteksta. Zato i možemo reći da školski udžbenici nijesu neutralni, poručuje Zeković koji, međutim primjećuje nešto što je, reklo bi se trend u mnogim drugim društvenim oblastima:
“Ne možemo naći negativne sadržaje ali postoji taj princip ćutanja. O tome se gotovo ne govori, to spada na žalost u ono drugo, manje važno i to je nešto što moramo mijenjati. Postoji par udžbeinka koji govore o potrebi poštovanja svih seksualnih orijentacija bez obzira koja je u pitanju i uz naravno potpuno uvažavanje rodnog identiteta.”
LGBT tematika mora ući u crnogorske udžbenike i to ne kroz izborne nego kroz obavezne programe i predmete, kategoričan je Zeković.
“Ako želimo da imamo društvene pormjene o kojima govorimo homofobiju ne možemo smanjivati kroz izborne sadržaje. Ljudska prava LGBT osoba moraju postati dio obaveznih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi i na taj način se onda može djelotvornije i efikasnije djelovati na smanjivanje homofobije i otpora koje imamo u društvu.”
Koliko je važno integrisati LGBT tematiku u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje govorila je i pomoćnica Ombudsmana Marijana Laković koja kaže da se na taj način preduprjeđuju dalje predrasude kod mladih o LGBT pravima.
“Mnoge predrasude se prihvataju već u djetinjstvu kada djeca oponašaju ponašanja i govore svojih roditelja, a isto tako do stvaranja i prihvatanja predrasuda dolazi i u procesu obrazovanja već u ranom periodu kada ih podučavaju da su određeni stavovi ispravni, što dovodi do formiranja mišljenja bez odmjeravanja svih aspekata određenog pitanja. Obrazovanje je najbolje oruđe kojim se gradi tako značajna građevina kao što je tolerancija, odnosno kojim se suzbijaju stereotipi i predrasude.”
Građenje tolerancije kod većinske zajednice prema LGBT osobama je dugotrajan proces, a to potvrđuju i iskustva nekih zemalja koje su danas dostigle nivo potpune integracije i poštovanja LGBT prava. O tome je govorio savjetnik premijera za ljudska prava Jovan Kojičić:
“Crna Gora zaista dobija vrlo dobre ocjene od međunarodnih partnera ali i pripadnika LGBT zajednice u Crnoj Gori. Zaista se stvari u ovoj problematici odvijaju jednim progresom koji po mom mišljenju ne može biti veći od onoga koji smo trenutno dostigli. To je jedan sociološki proces gdje rezultat nije moguće postići ad hoc.”
Analiza udžbenika pokazala je kako crnogorski udžbenici u cjelini promovišu ljudska prava i pružaju, relativno uspješno, temeljne smjernice za razvoj demokratske političke kulture mladih. Ipak, udžbenici uglavnom zapostavljaju prikaze i raspravu o brojnim društveno osjetljivim temama kao što su, između ostalih, prava osoba koje pripadaju seksualnim manjinama, različita seksualna orijentacija, istopolne zajednice i porodice.
I autor studije ali Tamara Milić iz Ministarstva prosvjete ističu da LGBT tematika nije prisutna tamo gdje bi trebalo- u obaveznim predmetima i da bi u tom smislu trebalo što prije intervenisati:
“U izbornim predmetima imamo odličnu sliku i predstavu o LGBT populaciji. No, možda u građanskom obrazovanju, bilogiji, psihologiji i sociologiji u srednjim školama postoji prostor da se još jedan iskorak napravi.”
A da LGBT zajednica ni naredne godine neće na adekvatan način biti prisutna u obaveznim udžebnicima za osnovno i srednješkolsko obrazovanje, saopštila je Tamar Milić iz Ministasrtva prosvjete koja je, međutim kazala da je ministarstvo spremno da to učini u najskorije moguće vrijeme.
“Dok se donese predmetni program možda to traje pola godine ili godinu. U međuvremenu je po zakonu došlo do izmjena nekih udžbenika tako da bismo za to morali malo da sačekamo.”
To je u najkraćem rezime prve studije o zastupljenost LGBT tema u školskim programima i udžbenicima čiji je autor dugogodišnji NVO aktivista Aleksandar Saša Zeković.
Knjiga “Crnogorska obrazovna politika i seksualna orijentacija” autora Aleksandra Saše Zekovića predstavlja jednu od najdetaljnjih analiza u cijelom regionu, o zastupljenosti ljudskih prava u obrazovnoj politici i praksi.
Autor studije kaže da obrazovnu i udžbeničku politiku, u crnogorskim prilikama, ne možemo posmatrati izolovano od ukupnog političkog, društvenog i ekonomskog konteksta. Zato i možemo reći da školski udžbenici nijesu neutralni, poručuje Zeković koji, međutim primjećuje nešto što je, reklo bi se trend u mnogim drugim društvenim oblastima:
“Ne možemo naći negativne sadržaje ali postoji taj princip ćutanja. O tome se gotovo ne govori, to spada na žalost u ono drugo, manje važno i to je nešto što moramo mijenjati. Postoji par udžbeinka koji govore o potrebi poštovanja svih seksualnih orijentacija bez obzira koja je u pitanju i uz naravno potpuno uvažavanje rodnog identiteta.”
LGBT tematika mora ući u crnogorske udžbenike i to ne kroz izborne nego kroz obavezne programe i predmete, kategoričan je Zeković.
“Ako želimo da imamo društvene pormjene o kojima govorimo homofobiju ne možemo smanjivati kroz izborne sadržaje. Ljudska prava LGBT osoba moraju postati dio obaveznih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi i na taj način se onda može djelotvornije i efikasnije djelovati na smanjivanje homofobije i otpora koje imamo u društvu.”
Koliko je važno integrisati LGBT tematiku u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje govorila je i pomoćnica Ombudsmana Marijana Laković koja kaže da se na taj način preduprjeđuju dalje predrasude kod mladih o LGBT pravima.
“Mnoge predrasude se prihvataju već u djetinjstvu kada djeca oponašaju ponašanja i govore svojih roditelja, a isto tako do stvaranja i prihvatanja predrasuda dolazi i u procesu obrazovanja već u ranom periodu kada ih podučavaju da su određeni stavovi ispravni, što dovodi do formiranja mišljenja bez odmjeravanja svih aspekata određenog pitanja. Obrazovanje je najbolje oruđe kojim se gradi tako značajna građevina kao što je tolerancija, odnosno kojim se suzbijaju stereotipi i predrasude.”
Građenje tolerancije kod većinske zajednice prema LGBT osobama je dugotrajan proces, a to potvrđuju i iskustva nekih zemalja koje su danas dostigle nivo potpune integracije i poštovanja LGBT prava. O tome je govorio savjetnik premijera za ljudska prava Jovan Kojičić:
“Crna Gora zaista dobija vrlo dobre ocjene od međunarodnih partnera ali i pripadnika LGBT zajednice u Crnoj Gori. Zaista se stvari u ovoj problematici odvijaju jednim progresom koji po mom mišljenju ne može biti veći od onoga koji smo trenutno dostigli. To je jedan sociološki proces gdje rezultat nije moguće postići ad hoc.”
Analiza udžbenika pokazala je kako crnogorski udžbenici u cjelini promovišu ljudska prava i pružaju, relativno uspješno, temeljne smjernice za razvoj demokratske političke kulture mladih. Ipak, udžbenici uglavnom zapostavljaju prikaze i raspravu o brojnim društveno osjetljivim temama kao što su, između ostalih, prava osoba koje pripadaju seksualnim manjinama, različita seksualna orijentacija, istopolne zajednice i porodice.
I autor studije ali Tamara Milić iz Ministarstva prosvjete ističu da LGBT tematika nije prisutna tamo gdje bi trebalo- u obaveznim predmetima i da bi u tom smislu trebalo što prije intervenisati:
“U izbornim predmetima imamo odličnu sliku i predstavu o LGBT populaciji. No, možda u građanskom obrazovanju, bilogiji, psihologiji i sociologiji u srednjim školama postoji prostor da se još jedan iskorak napravi.”
A da LGBT zajednica ni naredne godine neće na adekvatan način biti prisutna u obaveznim udžebnicima za osnovno i srednješkolsko obrazovanje, saopštila je Tamar Milić iz Ministasrtva prosvjete koja je, međutim kazala da je ministarstvo spremno da to učini u najskorije moguće vrijeme.
“Dok se donese predmetni program možda to traje pola godine ili godinu. U međuvremenu je po zakonu došlo do izmjena nekih udžbenika tako da bismo za to morali malo da sačekamo.”
