Dvadeset pet miliona eura bivše SFRJ koje godinama leže na računima francuske Credit Lyonnais banke pariški Trgovački sud je, nakon više godina odmrznuo, pa će ovaj novac biti podijeljen državama nasljednicama. Relativno mala suma, ipak je aktuelizovala pitanje raspodjele naslijedstva i pokrenula, za sada pojedinačne, ocjene iz vladajuće strukture da je u toj podjeli Crna Gora oštećena.
Credit Lyonnais, shodno sudskoj odluci, sada ima obavezu da "odmrznut" novac podijeli državama koje su nekad bile jugoslovenske republike. Medjutim, pošto za podjelu ima svega nepunih 25 miliona eura, ne radi se o sumama većeg značaja. Crnoj Gori je od te sume pripalo tek nešto više od pola miliona eura.
“Raspodjela novčane mase izvršena je u skladu sa kriterijumima podjele koji su definisani Sporazumom o pitanjima sukcesije između zemalja sukcesora bivše SFRJ i Sporazumom Crne Gore i Srbije o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i ograničenja finansijskih prava i obaveza iz jula 2006. godine. Na osnovu toga Crnoj Gori je pripala suma koja sa naknadama štete iznosi nešto više od 530 hiljada eura”, kaže portparolka Ministarstva finansija, Marija Radenović.
Pored ovih "odmrznutih" 25 miliona, još uvijek postoje i sporovi oko novca koji je bio na deviznim računima bivše SFRJ kod jugoslovenskih banaka koja su bila namijenjena za zajednička ulaganja u inostranstvu, a koja su, kada je sporazum sklopljen, procijenjena na 645 miliona dolara.
U Ministarstvu finansija kažu da su kriterijumi raspodjele novčane mase koja bude odmrznuta kod navedene institucije definisani Sporazumom o pitanjima sukcesije između zemalja sukcesora bivše SFRJ, kao i Sporazumom između Crne Gore i Srbije o regulisanju članstva u medjunarodnim finansijskim organizacijama prema kojima Crna Gora ne učestvuje direktno u toj raspodjeli, već Srbija kao sukcesor nekadašnje SRJ.
“U podjeli koja je uslijedila prilikom raspada bivše Jugoslavije Srbija i Crna Gora kao tadašnja državna zajednica dobila je dio procenta takozvanih potraživanja od strane bivše Narodne banke Jugoslavije. I ostale članice ex Jugoslavije su podijelile taj novac i dobile su onoliko novca koliko je bilo potrebno. Tadašnja državna zajednica dobila je svoj dio u kojem je Crnja Gora imala zaista mali dio”, kaže funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, Zoran Jelić.
Zoran Jelić iz DPS-a, smatra da je pozicija Crne Gore u procesu raspodjele imovine bivše Jugoslavije inferiorna te da je zbog toga i oštećena.
“Smatram da raspodjela tih sredstava nije kvalitetno urađena s obzirom na poziciju Crne Gore u tadašnjoj državnoj zajednici. Smatram da bi Crna Gora trebalo da uloži određeni prigovor ili žalbu na takvu izvršenje, ako je to sada moguće, i da na ravnopravnijim osnovama učestvuje u raspodjeli tih sredstava. Koliko ja imam informacije veoma mali dio pripašće Crnoj Gori a oko 90 odsto pripašće Srbiji. Ja mislim da je u ovakvoj raspodjeli sredstava Crna Gora oštećena”
Credit Lyonnais, shodno sudskoj odluci, sada ima obavezu da "odmrznut" novac podijeli državama koje su nekad bile jugoslovenske republike. Medjutim, pošto za podjelu ima svega nepunih 25 miliona eura, ne radi se o sumama većeg značaja. Crnoj Gori je od te sume pripalo tek nešto više od pola miliona eura.
“Raspodjela novčane mase izvršena je u skladu sa kriterijumima podjele koji su definisani Sporazumom o pitanjima sukcesije između zemalja sukcesora bivše SFRJ i Sporazumom Crne Gore i Srbije o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i ograničenja finansijskih prava i obaveza iz jula 2006. godine. Na osnovu toga Crnoj Gori je pripala suma koja sa naknadama štete iznosi nešto više od 530 hiljada eura”, kaže portparolka Ministarstva finansija, Marija Radenović.
Pored ovih "odmrznutih" 25 miliona, još uvijek postoje i sporovi oko novca koji je bio na deviznim računima bivše SFRJ kod jugoslovenskih banaka koja su bila namijenjena za zajednička ulaganja u inostranstvu, a koja su, kada je sporazum sklopljen, procijenjena na 645 miliona dolara.
U Ministarstvu finansija kažu da su kriterijumi raspodjele novčane mase koja bude odmrznuta kod navedene institucije definisani Sporazumom o pitanjima sukcesije između zemalja sukcesora bivše SFRJ, kao i Sporazumom između Crne Gore i Srbije o regulisanju članstva u medjunarodnim finansijskim organizacijama prema kojima Crna Gora ne učestvuje direktno u toj raspodjeli, već Srbija kao sukcesor nekadašnje SRJ.
“U podjeli koja je uslijedila prilikom raspada bivše Jugoslavije Srbija i Crna Gora kao tadašnja državna zajednica dobila je dio procenta takozvanih potraživanja od strane bivše Narodne banke Jugoslavije. I ostale članice ex Jugoslavije su podijelile taj novac i dobile su onoliko novca koliko je bilo potrebno. Tadašnja državna zajednica dobila je svoj dio u kojem je Crnja Gora imala zaista mali dio”, kaže funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, Zoran Jelić.
Zoran Jelić iz DPS-a, smatra da je pozicija Crne Gore u procesu raspodjele imovine bivše Jugoslavije inferiorna te da je zbog toga i oštećena.
“Smatram da raspodjela tih sredstava nije kvalitetno urađena s obzirom na poziciju Crne Gore u tadašnjoj državnoj zajednici. Smatram da bi Crna Gora trebalo da uloži određeni prigovor ili žalbu na takvu izvršenje, ako je to sada moguće, i da na ravnopravnijim osnovama učestvuje u raspodjeli tih sredstava. Koliko ja imam informacije veoma mali dio pripašće Crnoj Gori a oko 90 odsto pripašće Srbiji. Ja mislim da je u ovakvoj raspodjeli sredstava Crna Gora oštećena”
