Zvaničnici Rusije su ponovili optužbe na račun Vlade Crne Gore da vodi antirusku politiku, pa je posredstvom provladinog lista „Roskaja gazeta“ upućen između ostalog poziv za smanjenje čarter letova iz Rusije ka Crnoj Gori, zbog težnji Crne Gore ka članstvu u NATO i pridruženja sankcija EU prema Rusiji zbog krize u Ukrajini. Reakcije i komentari na sve otvorenije oštre poruke zvanične Rusije prema Crnoj Gori.
Iz Ministarstva vanjskih poslova očekujemo reakciju i komentar na posljednje pisanje ruskog provladinog lista „Rosiskaja gazeta“ u kojem je ekonomski savjetnik predsjednika Rusije Sergej Glazjev optužio Vladu Crne Goru da vodi antirusku politiku i pozvao na smanjenje broja čarter letova iz Rusije. U tekstu “Zahlađenje u balkanskom ljetovalištu”, koji je prenio dnevni list „Vijesti“, ponovljeno je da je politika premijera Mila Đukanovića posljednih godina izuzetno neprijateljska, da Rusi bivaju istiskivani iz svih sfera života, da se od velikih kompanija oduzima imovina i preprodaje se, a da se plijeni nepokretna imovina koja pripada ruskim građanima. Podsjeća se da je prioritet Crne Gore članstvo u NATO-u i Eu i da se Crna Gora pridružila sankcijama EU i SAD protiv Rusije, a pozivajući se na ukrajinske medije, “Gazeta” navodi da će u Crnoj Gori biti besplatno smješteno više od sto ranjenih pripadnika ukrajinskih snaga.
Komentarišući navode ruskog provladinog lista, član odbora za evropske integracije iz Demokratske partije socijalista Obrad Mišo Stanišić odbacuje optužbe da zvanična Crna Gora vuče poteze koji su upereni protiv bilo koje zemlje pa i Rusije: „Što se tiče zvanične Crne Gore, mi ne vodimo ni antirusku ni bilo koju anti-politiku prema bilo kojoj državi na svijetu. Ono što su nacionalni prioriteti i nacionalni ciljevi Crne Gore su – evropske i evroatlantske integracije. To su nama prioriteti nad prioritetima i mi vodimo te politike - za evropske i za evroatlantske integracije. A ako neko smatra da su ti naši nacionalni ciljevi upereni protiv bilo koje druge države, a ona nije u tim integracijama, to je njihovo pravo. A ja tvrdim da to nema nikakve veze sa antiruskom ni sa bilo kojoom drugom anti politikom države Crne Gore.“
Na drugoj strani član odbora za ekonomiju i finansije iz Nove srpske demokratije Strahinja Bulajić ocjenjuje da će najava zvanične Rusije da će upotrijebiti ekonomske mehanizme kao odgovor na politiku zvanične Crne Gore, imati posljedice po turizam i privredu. Prema riječima Bulajića to je već najavljeno zabranom reeksportovanja mesa, a i tokom ovogodišne turističke sezone:
„Ovo što 'Rosiskaja gazeta' govori to je potvrda i moguća najava nekih oštrijih sankcija. Do kog nivoa će ruska strana ići to ostaje da vidimo. A da li je očekivano, po mom sudu jeste. Mislim da su Rusi, po nekom mom skromnom viđenju, ipak bili tu strpljivi, čekali su izvjestan period. Međutim od kad je premijer otišao u SAD i poslije onih izjava tamo datih, pa sve što se kasnije dešavalo, zavođenje takozvanih sankcija sa crnogorske strane prema pojedincima i zvaničnicima iz ruske državne politike, zabrani ulaska i ostalo – dakle potpuno je za očekivati da svaka država koja drži iaole do sebe do svog dostojanstva, mora da ispoštuje princip reciprociteta.“
Poruka važna, ali nekompetentna
Najnoviju političku poruku Crnoj Gori iz Moskve odaslao je savjetnik predsednika Rusije Sergej Glazjev koji se založio za smanjenje čarter letova ka Podgorici i Tivtu, da bi se turisti demotivisali da putuju na crnogorsku obalu i preusmjerili ka Krimu. Predsjednik najvećeg crnogorskog turistickog udruženja Žarko Radulović tu poruku ocjenjuje važnom, ali nekompetentnom:
"Političari su nužno zlo. Trenutkom stupanja na funkciju, daju im se sva prava da pričaju i ono što znaju i ono što ne znaju. I time bi ih čovjek mogao shvatiti kao neozbiljne, nekompetentne. Međutim, ja ih doživljavam kao najozbiljnije, možda kao nedovoljno kompetentne, ali ih veoma ozbiljno prihvatam. A ove poruke koje stižu zadnje vrijeme, potencijalno nisu dobre. One nisu utemeljene na faktima, tu ima dosta emocija, ličnog stava."
Neutemeljenost Glazjevih stavova Radulović nalazi u činjenici da će se i bez smanjenja broja čarter letova, značajno smanjiti broj turista iz Rusije prvenstveno zbog drastičnog pada rublje. Tako se organizatori novogodišnjih praznika u Rusiji vec drže za glavu jer bilježe pad tražnje i do 50% u odnosu na lani. Kada je riječ o bukingu inostranstva, taj pad je najmanje 30%. No. već je početkom godine survavanjem rublje i rasplamsavanjem ukrajinske krize bilo jasno da će posljedice osjetiti i sva turistička tržišta koja su se oslanjala primarno na Rusiju.
"Kupovna moć prosječnog ruskog turiste je pala preko 50%, kada je inostranstvo u pitanju. Jer njemu treba 67% više novca da kupi dolar, i 47% više novca da kupi EUR. Znači, već taj faktor je dovoljan da bude manje turista. Neovisno od političara, prijetili oni ili ne prijetili, smanjivali čarter letove ili ne smanjivali, tržište će se samo od sebe redukovati."
Sve ovo preusmjerava domaće hotelijere novom-starom tržištu zapadne Evrope. Ali, da li crnogorski proizvod zadovoljava njegove potrebe? Odgovor tražimo u predstavništvu Tomas Kuka u Crnoj Gori.
"Naši gosti troše na izlete, vanpansione, najviše bukiraju hotele sa all inclusive ponudom, gdje unaprijed znaju što je sve plaćeno. Ono na što se žale i što izbjegavaju su destinacije u kojima je gužva, galama", kaže Marko Đurić.
Iz ugla inostranih turoperatora, za zapadnoevropsku tržišnu utakmicu Crna Gora mora najprije unaprijediti infrastrukturu, ali i sniziti cijene. Menadžer Travel Sun agencije Ewald Koening preporučuje: "Prilagodjavanje morate početi snižavanjem cijena i poboljšanjem infrastrukture. To su neophodne promjene da biste ponovo zadobili zapadna tržišta. "
I u Crnogorskom turističkom udruženju očekuju da će se cijene domačeg turističkog proizvoda morati sniziti za naredno ljeto, a da će nivo dosadašnje posjete biti moguće održati jedino uvodjenjem novih niskobudžetskih avio linija.
"Ja ovako krstim naredne dvije turističke godine: treba tri do četiri puta više da radimo, isto toliko više gostiju da imamo, da bi zarađivali novca koliko smo imali od Rusa. Kako to ostvariti u 2015. i 2016. godini? Može se ostvariti produženjem predsezone i postsezone, i povećanjem broja niskobudžetskih avio linija. Dakle, da od aprila počnu da lete Montenegroairlines i još najmanje sedam-osam low costera sa dvadesetak ili više aerodroma širom Evrope. Da se desi ono što se već desilo u Dubrovniku, Zadru, na Krfu, gdje tim avionima dolazi godišnje od 1,8 - 2,1 milion turista godišnje. To su brojke za svaki od tih aerodroma posebno", kaže direktor CTU Žarko Radulović.
U CTU očekuju da već do nove godine iz Vlade dobiti odgovor na njihove predloge o zajediničkim ulaganjima i subvencijama u niskobudžetske avio kompanije.
