Početak sezone kupanja i otvaranje plaža do sada su uglavnom diktirali meteorološki uslovi. Ove godine, zbog pandemije COVID-19, konačnu odluku donijeće Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) i Ministarstvo zdravlja.
Osamnaesti maj je preporučeni datum od strane Javnog preduzeća koje upravljanja morskim dobrom.
Kada su u pitanju uslovi na plaži, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je Institut za javno zdravlje predložio paket mjera koji treba da razmatra NKT.
"Idaje je da na 16 metara kvadratnih bude komplet ležaljki. Insistiraće se da bude dezinfikovan mobilijar nakon što ga jedan turista bude koristio. Odrediće se broj turista koji mogu doći na plažu, kako na dio na kom se nalaze ležaljke ali tako i na slobodni dio plaže", pojašnjava Davidović.
Većina crnogorskih plaža, osim onih ekskluzivnih, poput Svetog Stefana i Miločera, imale su "gusto" postavljen plažni mobilijar. Na 16 kvadratnih metara bila su postavljena minimum tri kompleta ležaljki.
Najavljene korekcije cijena
Na pitanje kakve cijene će dočekati turiste na crnogorskom primorju Davidović pojašnjava da je formiranje cijena slobodno. Kako kaže, dio privrednika je najavio korekciju cijena a dio njih će ostati na istom nivou ali će obogatiti ponudu, "pa će svaki gost dobiti veću vrijednost nego što je to imao prošle godine".
Za princip bolje usluge za aktuelne cijene je i budvanski ugostitelj Vido Markićević.
"Imaćemo više prostora i vremena da se posvetimo gostu. Tako bi mogle ostati dosadašnje cijene, ali da damo bolju uslugu i proizvod nego do sada. Sigurno je da bi gosti onda bili zadovoljni”, komentariše.
Nema kruzera, niti aviona
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik lanca hotela Montenegro stars Žarko Radulović smatra da je rano govoriti na ovu temu.
"O kojem turizmu pričamo? Gdje on danas postoji? Svi kruzeri su vezani, svi avioni su parkirani, svugdje su zatvorene granice. Kako možeš otvoriti hotel kada imaš međugradski saobraćaj restriktivan i kada imaš pandemiju?", pita Radulović.
Svi su sada u situaciji, kaže on za RSE, da ne znaju pod kojim uslovima i kako će raditi svoj posao i nemoguće je predvidjeti cijene i troškove.
Domaći turistički poslenici se uzdaju da bi se makar dio turističkog prihoda mogao ostvariti od jula do oktobra, kaže predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićević.
"Ako dođe do otvaranja, mi bismo bar u tom dijelu godine kao mali sistem mogli da imamo turistički promet od 25 do 30 odsto", kaže Markićević.
Nemoguća misija
Sa kakvom cjenovnom politikom ući u taj period, biće jedan od najvećih izazova za hotelijere i ugostitelje, kaže Ognjen, vlasnik kafića u budvanskom Starom gradu.
"Dok su granice zatvorene i aviona nema, nema ni turista. Ko će biti u kafanama? To da bi domaći turisti mogli da nadomjeste strane goste je nemoguća misija", smatra Ognjen.
Na pitanje mogu li domaći turisti nadomjestiti gubitak, Radulović odgovara odrično.
"Nema šanse. Malo smo društvo i zajednica koja ima predimenzioniranu ponudu. Restorani će nešto i imati od lokalnog stanovništva a hoteli ništa. Kada otvaraš hotel i stavljaš ga u pogon trebalo bi da imaš, zavisno od gabarita, oko 30 odsto popunjenosti. Mislite da Pljevlja, Rožaje i Plav mogu da popune Splendid 30 odsto? Ne mogu", kaže Radulović.
Kaže da bi gosti iz regiona mogli doći kada puste granice, ali da je upitan karantin. Aktuelnu situaciju za turizam, Radulović slikovito opisuje.
"Ovo vrijeme je kao rijeka koja teče a mi smo u matici. Rijeka nas nosi negdje a nema nigdje nijedne grane koja je čvrsta da se za nju uhvatiš. I onda gledaš dalje kako da iskočiš iz te rijeke", zaključuje Radulović.
Domaći gosti tek četiri odsto
Davidović precizira da domaći turisti, kada se posmatra ukupan broj turista, učestvuju sa oko četiri odsto procenta u turizmu.
"Ali njihov uticaj u turizmu, je veći jer znamo da značajan broj naših građana ima nekretnine na primorju, prijatelje i porodicu kod koji ide, i mi njih u broju turista ne vidimo, ali oni imaju osjetnu potrošnju. Očekujemo i nadamo se da će domaći turizam ove godine biti jači nego ikada ", kaže Davidović.
Aleksandar Jovanović, vlasnik turističke agencije iz Budve ukazuje da konkurencija aktivno radi na povoljnostima za turiste.
"Turističke destinacije su već počele da nude povoljne pakete mjera kako bi privukli turiste. Već su u susjednoj Italiji počeli sa objavama velikih beneficijama za goste koji žele da putuju u tu zemlju, ima primjera da subvencionišu polovinu cijene karte ili daju svako treće noćenje u hotelu kao gratis", navodi Jovanović.
Subvencije za turiste?
Upitan da li, po ugledu na Italiju, koja planira subvencije za turiste koji planiraju da ih posjete, Crna Gora planira slično, Davidović odgovara da se dvije države ne mogu uporediti.
"U Siciliji se planiraju subvencije za turiste ali mi nemamo situaciju kakva je tamo i nismo prošli kroz ono što se njima desilo. Italija je prošla kroz vanrednu situaciju i veliku zdravstvenu krizu. Njima će trebati mnogo više da bi se turizam podigao nego kod nas", kaže Davidović.
Crna Gora, dodaje, razmišlja o raznim modelima.
"Ima puno nepoznanica -kada će se otvoriti granice i kakva će tada biti situacija. U odnosu na to ćemo praviti kalkulacije i projekcije", dodaje Davidović.
Optimistične brojke Evropske komisije
Prihodi od turizma čine oko četvrtinu bruto domaćeg proizvoda Crne Gore, i zbog te zavisnosti Evropska komisija prognozira da bi on ove godine, usljed negativnih posljedica pandemije COVID-19 mogao pasti za skoro šest procenata. Prema tom scenariju bi turistički šok mogao trajati do juna, a blagi oporavak bi se mogao očekivati u trećem kvartalu godine, ukoliko se ukinu ograničenja putovanja.
Evropska komisija očekuje optimistične brojke za Crnu Goru naredne godine, kada projektuje rast bruto domaćeg proizvoda od oko 4,5 posto.
Usljed pandemije korona virusa, Svjetska turistička organizacija procjenjuje da bi broj turističkih putovanja na globalnom nivou mogao biti manji 60-80 odsto.
Crnoj Gori su od početka infekcije do 11. maja registrovana 324 slučaja inficiranja novim korona virusom, od čega se oporavilo 290 osoba. Od posljedica korona virusa preminulo je devet osoba.
Facebook Forum