Crnogorski građani nijesu upoznati sa propisima kojima se štite njihovi lični podaci koji mogu biti zloupotijebljeni. Plaćanje karticama, elektronski servisi, telefoniranje, su radnje u kojima se ulazi u rizik zlopotrebe podataka, kao i ostavljanje dokumenata na portirnicama određenih institucija, ali i video nadzor u dijelu javnih institucija.
Postoje pojedinačni slucajevi zloupotrebe ličnih podataka građana zbog čega je poslanik Bošnjačke stranke Kemal Purišić upozorio:
"Naš savjet građanima je da budu veoma škrti u davanju ličnih podataka, posebno da budu obazrivi kada ih stavljaju na javne društvene mreže, na internetu ili na slične medije, jer se one tako najlakše mogu zloupotrijebiti."
Agencija za zaštitu ličnih podataka i zakon o zaštiti ličnih podataka bi trebalo da ima za cilj da štiti podatke građana od zloupotrebe, a da ujedno javnost ima punu informaciju o radu državne administracije.
Međutim, primjeri su pokazali i da se institut zaštite podataka koristi da bi država sakrila podatke za koje je javnost zainteresovana, kao što su podaci o licima kojima je država dala državljanstvo Crne Gore.
"Ovaj zakon ne smije biti oružje kojim se država štiti od građana i prava javnosti da zna. U stvarnosti imamo primjere da se ovaj zakon ne poštuje, odnosno da imamo one koji ne žele da saopšte podatke koje javnost traži. Takvi se upravo pozivaju na ovaj zakon. Podsjetiću na primjere davanja državljanstva Taksinu Šinavatri. Takođe, isto se dešava ako pitate za neke finansijske podatke", kaže poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović.
Lični podaci i podaci o imovini javnih funkcionera pa time i poslanika su u potpunosti nezaštićeni. Podaci o imovini se objavljuju na sajtu Komisije za sprečavanje konflikta interesa i bilo ko može lako doći do imovine poslanika.
Neprijatelji države
Zbog toga su pojedini poslanici izrazili bojazan da mogu biti na meti kriminalnih grupa i da budu tipovani. Pojedini poslanici su ocjenili da je zakon o zaštti podataka neefikasan.
"Crna Gora ubrzo može izgledati kao onaj šou Veliki brat, gdje vam legalno i nelegalno mogu prisluškivati telefonske razgovore, čitati poruke pa čak i instalirati kameru u kupatilu jer je to od neprocjenjivog značaja za bezbjednost Crne Gore", navodi Milan Knežević iz Socijalističke narodne partije.
IlustracijaPrilikom rasprave o radu Agencije za zaštitu ličnih podataka otvoreno je pitanje kontrole rada Agencije za nacionalnu bezbjednost koja prisluškivanjem i tajnim praćenjem prikuplja podatke o građanima i kontroli korišćenja tih podataka.
Emilo Labudović iz Nove srpske demokratije je postavio pitanje kriterijuma sumnje:
"Ko danas i sa kojim pravom kao i u čije ime određuje ko je sumnjiv? Šta je danas kategorija neprijatelja naroda i države? Ko to danas odlučuje, klasifikuje i kvalifikuje ljude i svrstava ih u osumnjičene i neosumnjičene? Gdje je granica prava da se neko prati i prisluškuje i da mu se ulazi u lične podatke?"
Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije je takođe otvorio pitanje kontrole rada Agencije za nacionalnu bezbjednost.
"Odvojeno govoriti o zaštiti ličnih podataka a ne govoriti o kontroli Agencije za nacionalnu bezbjednost i zakonskoj regulativi mi ovdje pravimo jednu političku predstavu za EU. Predstavu za javnost da smo mi usvojili evropske standarde", kaže Bulatović.
Član savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka dao je par savjeta građanima kako da štite svoje podatke i naveo da Agencija neće dozvoliti postavljanje kamera u školama i drugim javnim ustanovama:
"Nemojte, poštovani građani nikome, bilo gdje da dolazite, ostavljati vaša lična dokumenta dok ste u određenom prostoru. Ti ljudi koji se nalaze na prijavnicama, portirnicama imaju samo pravo da izvrše uvid. Nećemo takođe dozvoliti da se pretvore pojedine institucije, pogotovo obrazovne, u kuću Velikog brata. Nećemo dozvoliti da da mnogi pokučavaju da posredstvom video nadzora na lakši način rješavaju probleme. Nije to ni lakši ni efikasniji način postavljati video nadzor na mjestima gdje to zakon nije dozvolio."
Postoje pojedinačni slucajevi zloupotrebe ličnih podataka građana zbog čega je poslanik Bošnjačke stranke Kemal Purišić upozorio:
"Naš savjet građanima je da budu veoma škrti u davanju ličnih podataka, posebno da budu obazrivi kada ih stavljaju na javne društvene mreže, na internetu ili na slične medije, jer se one tako najlakše mogu zloupotrijebiti."
Agencija za zaštitu ličnih podataka i zakon o zaštiti ličnih podataka bi trebalo da ima za cilj da štiti podatke građana od zloupotrebe, a da ujedno javnost ima punu informaciju o radu državne administracije.
"U stvarnosti imamo primjere da se ovaj zakon ne poštuje, odnosno imamo one koji ne žele da saopšte podatke koje javnost traži. Takvi se upravo pozivaju na ovaj zakon", kaže Koča Pavlović.
Međutim, primjeri su pokazali i da se institut zaštite podataka koristi da bi država sakrila podatke za koje je javnost zainteresovana, kao što su podaci o licima kojima je država dala državljanstvo Crne Gore.
"Ovaj zakon ne smije biti oružje kojim se država štiti od građana i prava javnosti da zna. U stvarnosti imamo primjere da se ovaj zakon ne poštuje, odnosno da imamo one koji ne žele da saopšte podatke koje javnost traži. Takvi se upravo pozivaju na ovaj zakon. Podsjetiću na primjere davanja državljanstva Taksinu Šinavatri. Takođe, isto se dešava ako pitate za neke finansijske podatke", kaže poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović.
Lični podaci i podaci o imovini javnih funkcionera pa time i poslanika su u potpunosti nezaštićeni. Podaci o imovini se objavljuju na sajtu Komisije za sprečavanje konflikta interesa i bilo ko može lako doći do imovine poslanika.
Neprijatelji države
Zbog toga su pojedini poslanici izrazili bojazan da mogu biti na meti kriminalnih grupa i da budu tipovani. Pojedini poslanici su ocjenili da je zakon o zaštti podataka neefikasan.
"Crna Gora ubrzo može izgledati kao onaj šou Veliki brat, gdje vam legalno i nelegalno mogu prisluškivati telefonske razgovore, čitati poruke pa čak i instalirati kameru u kupatilu jer je to od neprocjenjivog značaja za bezbjednost Crne Gore", navodi Milan Knežević iz Socijalističke narodne partije.
Emilo Labudović iz Nove srpske demokratije je postavio pitanje kriterijuma sumnje:
"Ko danas i sa kojim pravom kao i u čije ime određuje ko je sumnjiv? Šta je danas kategorija neprijatelja naroda i države? Ko to danas odlučuje, klasifikuje i kvalifikuje ljude i svrstava ih u osumnjičene i neosumnjičene? Gdje je granica prava da se neko prati i prisluškuje i da mu se ulazi u lične podatke?"
Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije je takođe otvorio pitanje kontrole rada Agencije za nacionalnu bezbjednost.
"Odvojeno govoriti o zaštiti ličnih podataka a ne govoriti o kontroli Agencije za nacionalnu bezbjednost i zakonskoj regulativi mi ovdje pravimo jednu političku predstavu za EU. Predstavu za javnost da smo mi usvojili evropske standarde", kaže Bulatović.
Član savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka dao je par savjeta građanima kako da štite svoje podatke i naveo da Agencija neće dozvoliti postavljanje kamera u školama i drugim javnim ustanovama:
"Nemojte, poštovani građani nikome, bilo gdje da dolazite, ostavljati vaša lična dokumenta dok ste u određenom prostoru. Ti ljudi koji se nalaze na prijavnicama, portirnicama imaju samo pravo da izvrše uvid. Nećemo takođe dozvoliti da se pretvore pojedine institucije, pogotovo obrazovne, u kuću Velikog brata. Nećemo dozvoliti da da mnogi pokučavaju da posredstvom video nadzora na lakši način rješavaju probleme. Nije to ni lakši ni efikasniji način postavljati video nadzor na mjestima gdje to zakon nije dozvolio."
