Samo nekoliko dana nakon što je sada već bivši premijer Milo Đukanović obznanio da se povlači sa državne funkcije po nalogu tužilaštva uhapšen je gradonačelnik Budve Rajko Kuljača i potpredsjednik te opštine Dragan Marović, rođeni brat dojučerašnjeg potpredsjednika Vlade Svetozara Marovića, kao i poslanik DPS Đorđije Pinjatić.
Do te akcije došlo je više od tri godine nakon što je NVO Mans podnijela krivičinu prijavu protiv opštinskih čelnika i Svetozara Marovića koji se terete za zloupotrebu službenog položaja i omogućavanje nelegalne gradnje na rtu Zavala u Budvi.
Na pitanje da li ovu akciju doživiljava kao zaokret u ponašaju pravosuđa član skupštinskog Odbora za civilnu kontrolu policije.
Aleksandar Zeković kaže za RSE da su posljednja dešavanja za pohvalu, ali da bi trebalo biti oprezan u tim ocjenama.
"Ja bih želio da vjerujem da ovo predstavlja napredak i da nije u pitanju bilo kakva vrsta političke igre ili dodvoravanje novoj administraciji u Briselu, ali sa druge strane mi se čini, pogotovo kada govorimo u tužilaštvu nijesam siguran da se radi o instituciji koja ima dovoljno kapaciteta da procesuira svako moguće kršenje ljudskih prava i da doprinese u onoj punoj mjeri, kako bi trebalo konceptu vladavine prava. Ja bih u tom dijelu podsjetio na činjenicu da tužilaštvo, ne samo što se godinama nije bavilo ovako ozbiljnim pitanjima kao što su organizovani kriminal i korupcija već se nijesu bavili primjerima ozbiljnih kršenja ljudskih prava", kaže Zeković.
Vesna Medenica, crnogorska državna tužiteljka na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, Podgorici, 28. jun 2010.
Godinama unazad tužilastvo i sudovi su, prema nalazima relevantnih međunarodnih organizacija, a to se navodi i u obavezujućem izvještaju Evropske komisije su politizovani.
U tom periodu nosioci pravosudnih funakcija su prema ocjeni kritičara, više vremena trošili na obračun sa onima koji su ukazivali na opasnost od endemske korupcije i organizvanog kriminala, nego na obračun sa problemom.
Primjera radi, bivša državna tužiteljka, a sada predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je sve do 2004 dovodila u pitanje postojanje organizovanog kriminala u Crnoj Gori, dok su njene kolege izvještaje o tom problemu marginalizovale stavovima da je to problem sa kojim se suočavaju i moderna evropska društva.
Stručnjaci skeptični u pogledu borbe protiv korupcije
Takav odnos je, tvrdi Aleksandar Zeković, u javnosti stvorio ogromno nepovjerenje u institucije sistema.
"Upravo to neizgrađeno povjerenje, odnosno naslijeđeno nepovjerenje iz prošlosti i hipoteka iz te prošlosti koje nose, prije svega mjerodavni tužioci na žalost ne daje dovoljno prostora da javnost u onoj punoj mjeri vjeruje ovim ključnim institucijama. Ono što bi se moglo reći da su oni konačno u prilici jeste da oni sada treba da pokrenu, aktiviraju brojne krivične prijave, brojna druga obavještnja koja su dobijali, kako od NVO, od političkih partija, novinara da mnogo značajnije nego što su do sada prate svakodnevni politički život, ekonomski I društveni život i da na taj način planiraju i procesuiraju svoje radnje", naglašava Zeković.
Advokat Veselin Radulović veoma je skeptičan kada je u pitanju kapacitet nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori da se suoče sa sistemskom korupcijom i organizovanim kriminalom.
"Ono što je nesporno je da ti ljudi koji se nalaze na čelu policije, sudstva i tužilaštva pokazuju spremnost da izvršavaju naloge i zahtjeve sa bilo koje adrese. Ono što ja mislim je da je teško da bi se moglo očekivati da bi od Evropske komisije dolazili neki nalozi politički i tako dalje. Mislim da oni dolaze sa unutrašnjih adresa", kaže Radulović.
Podgorički advokat Radomir Prelević, međutim vjeruje da sve zavisi od političke volje i da bi ljudi u tužilaštvu, sudu i policiji, kao i drugim nadležnim organima mogli efikasno obavljati svoj posao ukoliko za to dobiju zeleno svijetlo iz vrha vlasti.
"Naše pravosuđe je takvo kakvo jeste uključujući i sud i tužilaštvo. Ja mislim da, ukoliko zaista postoji volja za striktnu primjenu zakona onda je to sasvim moguće", ističe Prelević. Stvarni napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala nije moguće ostvariti sa ljudima sa ljudima čije su akcije do sada diktirane iz određenih centara moći, smatra Radulović koji napominje da bi to ostavilo ogroman prostor za sumnju da će i buduće akcije biti vođene selektivno, kao i da opstaje krug političkih naredbodavaca koji će biti pošteđen.
"Taj politički aspekt, bilo direktni ili indirektni uticaj na rad ovih institucija do sada je bilo gotovo nemoguće zanemariti, a ljudi koji su do sada rukovodili tim institucijama pokazali su da se tim uticajima lako prepuštaju. Dosadašnja aktivnost ili korektnije neaktivnost ovih institucija dok su na njihovom čelu bile te osobe ne daje za pravo optimizam sa tim ljudima i da će doći do stvarnog poboljšanja. Šta više, za neko stvarno poboljšanje mislim da bi bilo neophodno utvrditi odgovornost u okviru samih tih institucija za nepostupanje posebno u nekim predmetima kao što su prijave za poslovanje KAP-a , Željezare, rad gradonačelnika i čuvenu prodaju zemljišta", zaključuje Radulović.
Do te akcije došlo je više od tri godine nakon što je NVO Mans podnijela krivičinu prijavu protiv opštinskih čelnika i Svetozara Marovića koji se terete za zloupotrebu službenog položaja i omogućavanje nelegalne gradnje na rtu Zavala u Budvi.
Na pitanje da li ovu akciju doživiljava kao zaokret u ponašaju pravosuđa član skupštinskog Odbora za civilnu kontrolu policije.
Aleksandar Zeković kaže za RSE da su posljednja dešavanja za pohvalu, ali da bi trebalo biti oprezan u tim ocjenama.
"Ja bih želio da vjerujem da ovo predstavlja napredak i da nije u pitanju bilo kakva vrsta političke igre ili dodvoravanje novoj administraciji u Briselu, ali sa druge strane mi se čini, pogotovo kada govorimo u tužilaštvu nijesam siguran da se radi o instituciji koja ima dovoljno kapaciteta da procesuira svako moguće kršenje ljudskih prava i da doprinese u onoj punoj mjeri, kako bi trebalo konceptu vladavine prava. Ja bih u tom dijelu podsjetio na činjenicu da tužilaštvo, ne samo što se godinama nije bavilo ovako ozbiljnim pitanjima kao što su organizovani kriminal i korupcija već se nijesu bavili primjerima ozbiljnih kršenja ljudskih prava", kaže Zeković.
Godinama unazad tužilastvo i sudovi su, prema nalazima relevantnih međunarodnih organizacija, a to se navodi i u obavezujućem izvještaju Evropske komisije su politizovani.
U tom periodu nosioci pravosudnih funakcija su prema ocjeni kritičara, više vremena trošili na obračun sa onima koji su ukazivali na opasnost od endemske korupcije i organizvanog kriminala, nego na obračun sa problemom.
Primjera radi, bivša državna tužiteljka, a sada predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je sve do 2004 dovodila u pitanje postojanje organizovanog kriminala u Crnoj Gori, dok su njene kolege izvještaje o tom problemu marginalizovale stavovima da je to problem sa kojim se suočavaju i moderna evropska društva.
Stručnjaci skeptični u pogledu borbe protiv korupcije
Takav odnos je, tvrdi Aleksandar Zeković, u javnosti stvorio ogromno nepovjerenje u institucije sistema.
"Upravo to neizgrađeno povjerenje, odnosno naslijeđeno nepovjerenje iz prošlosti i hipoteka iz te prošlosti koje nose, prije svega mjerodavni tužioci na žalost ne daje dovoljno prostora da javnost u onoj punoj mjeri vjeruje ovim ključnim institucijama. Ono što bi se moglo reći da su oni konačno u prilici jeste da oni sada treba da pokrenu, aktiviraju brojne krivične prijave, brojna druga obavještnja koja su dobijali, kako od NVO, od političkih partija, novinara da mnogo značajnije nego što su do sada prate svakodnevni politički život, ekonomski I društveni život i da na taj način planiraju i procesuiraju svoje radnje", naglašava Zeković.
Advokat Veselin Radulović veoma je skeptičan kada je u pitanju kapacitet nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori da se suoče sa sistemskom korupcijom i organizovanim kriminalom.
"Ono što je nesporno je da ti ljudi koji se nalaze na čelu policije, sudstva i tužilaštva pokazuju spremnost da izvršavaju naloge i zahtjeve sa bilo koje adrese. Ono što ja mislim je da je teško da bi se moglo očekivati da bi od Evropske komisije dolazili neki nalozi politički i tako dalje. Mislim da oni dolaze sa unutrašnjih adresa", kaže Radulović.
Podgorički advokat Radomir Prelević, međutim vjeruje da sve zavisi od političke volje i da bi ljudi u tužilaštvu, sudu i policiji, kao i drugim nadležnim organima mogli efikasno obavljati svoj posao ukoliko za to dobiju zeleno svijetlo iz vrha vlasti.
"Naše pravosuđe je takvo kakvo jeste uključujući i sud i tužilaštvo. Ja mislim da, ukoliko zaista postoji volja za striktnu primjenu zakona onda je to sasvim moguće", ističe Prelević.
Prelević: Ukoliko zaista postoji volja za striktnu primjenu zakona onda je to sasvim moguće.
"Taj politički aspekt, bilo direktni ili indirektni uticaj na rad ovih institucija do sada je bilo gotovo nemoguće zanemariti, a ljudi koji su do sada rukovodili tim institucijama pokazali su da se tim uticajima lako prepuštaju. Dosadašnja aktivnost ili korektnije neaktivnost ovih institucija dok su na njihovom čelu bile te osobe ne daje za pravo optimizam sa tim ljudima i da će doći do stvarnog poboljšanja. Šta više, za neko stvarno poboljšanje mislim da bi bilo neophodno utvrditi odgovornost u okviru samih tih institucija za nepostupanje posebno u nekim predmetima kao što su prijave za poslovanje KAP-a , Željezare, rad gradonačelnika i čuvenu prodaju zemljišta", zaključuje Radulović.
