Iako je vlast prije donošenja Ustava sa indignacijom odbacivala preporuke referentnih pravnih subjekata koji su ukazivali na problematične modele izbora u pravosuđu, nakon mišljenja Evropske komisije okrenuta je ploča, pa se sada najavljuju ustavne izmjene.
Ministar pravde Miraš Radović u četvrtak je najavio mogućnost izmjene Ustava, nagovještavajući da je cilj depolitizacija pravosuđa. Ta najava pratila je nalaz Evropske komisije u kome se tvrdi da je proces izbora sudskog i tužilačkog savjeta politizovan.
Te iste primjedbe, podsjeća Stanko Marić, predsjednik Senata Udruženja pravnika, koje su prije donošenja Ustava stizale od domaćih pravnih eksperata i organizacija, ali i od Venecijanske komisije vlast je ignorisala ili proglašavala nestručnim.
Nakon što je stigao ozbiljan ukor iz Evrope priča se mijenja pa će se najvjerovantije pristupiti prekrajanju krunskog pravnog akta.
Stanko Marić ovako komentarise naknadnu pamet crnogorske vlasti:
Stanko Marić"Javnost i stručna i laička su upoznate koliko je subjekata ukazivalo na potrebu takvog uređenja pravosuđa od donošenja Ustava do danas, međutim na sve to se reagovalo neprimjereno, kao da su bila u pitanju nekakva lična viđenja ljudi koji ili ne poznaju tu oblast ili nemaju dobre namjere , ili ne znaju stanje i tako dalje. Međutim, očigledno kada takva poruka dođe od međunarodnih subjekata onda se tek shvata ozbiljnost toga. Podsjetiću da su prije donošenja Ustava o toj temi stavovi naši i Venecijanske komisije bili identični."
Vlastima ne odgovara nezavisno sudstvo
Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć, međutim, smatra da problem nije u modelu izbora prasvosudnih čelnika, sudija i tužilaca, već u svijesti ljudi koji su izabrani na te funkcije.
"Nije problem u načinu izbora sudija i tužilaca. U većini država sudije imenuje ministar pravde pa nema nikakve sumnje da su te sudije nezavisni i niko ne dovodi u pitanje njihovu nezavisnost. Ja mislim da je kod nas suština problema u tome da li je sudstvo otporno na eventualne političke pritiske koji se mogu vršiti raznim kanalima. Ne mora samo kroz proces izbora već on može da bude i najčešće jeste time što se u određenom predmetu nametneneki politički autoritet koji to koristi da bise došlo do odgovarajuće presude. Znači, nije suština problema da li će Skupština birati predsjednika Vrhovnog suda ili vrhovnog državnog tužioca na prijedlog šefa države ili recimo nekoga drugog, nego je suština kako će se ti ljudi ponašati onoga momenta kada budu izabrani", navodi Šoć.
Stanko Marić ne vjeruje da će se uprokos najavama iz vlasti stvoriti ustavni uslovi za izbor nezavisnih ljudi i profesionalaca.
"Ukoliko se sada bude moralo ići na promjene Ustava pod pritiskom međunarodne zajednice ja se plašim da će to biti samo šminkanje, da neće biti suštinskih promjena jer nezavisno sudstvo ne odgovara vlasti koja je pod raznim hipotekama 20 godina tako da sigurno neće ova vlast dozvoliti da se ni u Ustavu ništa bitnije promijeni", kaže Marić.
Dragan Šoć međutim ponavlja da ukoliko i dođe do formalnih izmjena to neće biti rješenje problema.
"Jer politički uticaj može da se ostvari i neformalnim kanalima. Pretpostavimo da sami tužioci biraju vrhovnog državnog tužioca. Ko može da isključi da će se političkim kanalima uticati na tužioce da izaberu tog i tog čovjeka za predsjednika Vrhovnog suda? Ne kažem da ne treba promijeniti Ustav, međutim bunim se protiv toga da se Ustav mijenja zbog toga što je neko rekao da treba na taj i taj način da biramo naše institucije. Ja sam protiv toga", navodi Šoć.
Podsjetimo da su članovi Sudskog savjeta nedavno jednoglasno odbacili nalaz evropske komisije u kome se tvrdi da je izbor sudskog i tužilačkog savjeta politizovan. U Sudskom savjetu, na čijem je čelu predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, smatraju da taj model izbora nije imao negativne rezultate.
Ministar pravde Miraš Radović u četvrtak je najavio mogućnost izmjene Ustava, nagovještavajući da je cilj depolitizacija pravosuđa. Ta najava pratila je nalaz Evropske komisije u kome se tvrdi da je proces izbora sudskog i tužilačkog savjeta politizovan.
Te iste primjedbe, podsjeća Stanko Marić, predsjednik Senata Udruženja pravnika, koje su prije donošenja Ustava stizale od domaćih pravnih eksperata i organizacija, ali i od Venecijanske komisije vlast je ignorisala ili proglašavala nestručnim.
Nakon što je stigao ozbiljan ukor iz Evrope priča se mijenja pa će se najvjerovantije pristupiti prekrajanju krunskog pravnog akta.
Stanko Marić ovako komentarise naknadnu pamet crnogorske vlasti:
Vlastima ne odgovara nezavisno sudstvo
Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć, međutim, smatra da problem nije u modelu izbora prasvosudnih čelnika, sudija i tužilaca, već u svijesti ljudi koji su izabrani na te funkcije.
"Nije problem u načinu izbora sudija i tužilaca. U većini država sudije imenuje ministar pravde pa nema nikakve sumnje da su te sudije nezavisni i niko ne dovodi u pitanje njihovu nezavisnost. Ja mislim da je kod nas suština problema u tome da li je sudstvo otporno na eventualne političke pritiske koji se mogu vršiti raznim kanalima. Ne mora samo kroz proces izbora već on može da bude i najčešće jeste time što se u određenom predmetu nametne
Stanko Marić tvrdi kako nezavisno sudstvo ne odgovara vlasti koja je pod raznim hipotekama 20 godinam tako da sigurno neće dozvoliti da se ni u Ustavu ništa bitnije promijeni.
Stanko Marić ne vjeruje da će se uprokos najavama iz vlasti stvoriti ustavni uslovi za izbor nezavisnih ljudi i profesionalaca.
"Ukoliko se sada bude moralo ići na promjene Ustava pod pritiskom međunarodne zajednice ja se plašim da će to biti samo šminkanje, da neće biti suštinskih promjena jer nezavisno sudstvo ne odgovara vlasti koja je pod raznim hipotekama 20 godina tako da sigurno neće ova vlast dozvoliti da se ni u Ustavu ništa bitnije promijeni", kaže Marić.
Dragan Šoć međutim ponavlja da ukoliko i dođe do formalnih izmjena to neće biti rješenje problema.
"Jer politički uticaj može da se ostvari i neformalnim kanalima. Pretpostavimo da sami tužioci biraju vrhovnog državnog tužioca. Ko može da isključi da će se političkim kanalima uticati na tužioce da izaberu tog i tog čovjeka za predsjednika Vrhovnog suda? Ne kažem da ne treba promijeniti Ustav, međutim bunim se protiv toga da se Ustav mijenja zbog toga što je neko rekao da treba na taj i taj način da biramo naše institucije. Ja sam protiv toga", navodi Šoć.
Podsjetimo da su članovi Sudskog savjeta nedavno jednoglasno odbacili nalaz evropske komisije u kome se tvrdi da je izbor sudskog i tužilačkog savjeta politizovan. U Sudskom savjetu, na čijem je čelu predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, smatraju da taj model izbora nije imao negativne rezultate.
