Štete još veće zbog nemara

Vodene stihije u rijekama, jezerima i vještačkim akomulacijama dostigli su rekordne nivoe.

Dio stanovnika poplavljenih područja je iseljen, presječen je niz putnih pravaca od sjevera ka centralnoj Crnoj Gori i prema primorju, a operativni štabovi za vanredne situacije su u stalnim zasjedanjima.

Nakon višednevnih obilnih kiša praćenih snažnim južnim vjetrom situacija u poplavljenim područjima je veoma složena.

Nivo Skadarskog jezera i rijeke Bojane su probili rekordne granice skoro pet i po i šest metara, što je izazvalo evakuaciju dijela stanovništva na području Gradske opštine Golubovci, a teška situacija je i u okolini Berana.

Danilo Miljević iz sektora za vanredne situacije MUP-a Crne Gore kaže da su ekipe policije i vojske na terenu.

"U najvećoj mjeri je ugrožena gradska opština Golubovci. U Danilovgradu, Zeta se izliva i na lijevoj i na desnoj obali. Što se tiče Skadarskog jezera nivo vode je u stalnom porastu. Na području opština Bar i Ulcinj ima ugroženih kuća u blizini Svetog Nikole. Vodena bujica je odnijela most u dužini 15 metara koji vodi ka plovnoj jedinici. Lim je u stalnom porastu. Iseljen je donji dio naselja Riversajd na Rudešu", rekao je Miljević.

Više stotina porodica je evakuisano iz poplavljenih područja, a uz to prekinut je niz putnih pravaca iz na sjeveru u centralnoj Crnoj Gori i na jugu zemlje, o čemu nas je izvjestila Tanja Šipčić iz Auto-moto saveza Crne Gore.

Prema njenim riječima, situacija se mijenja iz časa u čas o čemu govori činjenica da je na putu Podgorica-Kolašin bio pušten saobraćaj do novog odrona

"Na magistralnom putu Podgorica Kolašin došlo je do novog odrona u mjestu Manastir Morača na obje saobraćajne trake. Očekuje se izlazak ekipe Crna Gora puta i otklanjanje odrona . Na magistralnom putu Podgorica Virpazar Bar saobraćaj ej u prekidu zbog vode na kolovozu u Zeti. Na putu Ribarevina Berane u mjestu Skakavica saobraćaj je u prekidu zbog ugroženosti trupa puta. Saobraćaj je u prekidu na putu Podgorica Kolašin , preko Mateševa. Na putu Podgorica Nikšić , zbog velike količine vode na putu , u mjestu Orja luka nije dozvoljen saobraćaj teretnih vozila i autobusa. Od Plava prema Gusinju saobraćaj se odvija putem kroz Vojno selo. Na putnom pravcu Plav Berane zbog odrona na mjestu nadomak Andrijevice saobraćaj je takođe u prekidu. Saobraćaj je takođe u prekidu na putu Podgorica Tuzi , preko Dinoše zbog izlivanja Cijevne", rekla je Šipčić.

Iseljavanje stanovništva

Građani poplavljenih područja prijavljuju štetu, strahuju od većih nanosa vode, iseljavaju se iz svojih kuća i očekuju pomoć. Evo šta su građani sa poplavljenih područja rekli novinarima:



O posljedicama teških poplava izjasniće se i Vlada, a u parlamentu se sastao kolegijum skupštine na kojem je prema riječima Andrije Mandića bilo različitih stavova o reakciji državnih službi:

"Gospodin Begović je iskazao zadovoljstvo i saopštio da je država uradila sve što je mogla i da je reakcija države bila pravovremena . Mi se nijesmo složili sa takvim stavom . Na osnovu informacija koje dobijamo do ljudi sa terena, koji nas zovu i koji traže pomoć mislimo da do sada nije urađeno sve kako treba", kaže Mandić.

Branko Radulović iz Pokreta za promjene je ocjenio da su nastale štete i posljedice uzrokovane odnosom prema prirodi i prema zakonima.

"Ovakvo krčenje šuma izazvalo je ogromnu devastaciju prostora , da su ogromne količine mulja nanijete u Skadarsko jezero, da je takođe došlo do devastacije putne infrastrukture , da koncesiona nadoknada i koncesiona eksploatacija do kraja ugrožavaju pojedine vodotoke," rekao je Radulović.

Klimatske promjene su nešto na šta crnogorska država ne može da utiče ali se postavlja pitanje koliko je ljudski faktor doprinio da posljedice najnovijih poplava budu mnogo veće u odnosu na januarske nakon kojih, kako tvrde u NVO sektoru država ništa nije učinila na obezbjeđenju pojedinih lokacija i pripremi za buduće nepogode.

Nekontrolisana eksploatacija resursa dovela je do toga da posljedice poplava budu veće nego što bi inače bile.

Najnovije poplave samo su pokazale koliko su crnogorski putevi u lošem stanju i koliko je važno da nadležne službe na vrijeme reaguju i ojačaju pojedine kritične tačke.

Biljana Ivanović sa Građevinskog fakulteta govori o tome koliko su postojeći putevi u Crnoj Gori u stanju da se odupru poplavama

"Evo vidimo kako se putevi nose sa poplavama. Putevi su građeni prije više decenija a i kada su rađeni rađeni su na neki projektni period od 20 godina. Za 20 godina se saobraćajno opterećenje višestruko uvećalo, što je dovelo do propadanja puteva. Vrijeme je da se ti putevi rekonstruišu i obnavljaju, da se poboljšavaju elementi tih puteva, da se stabilizuju kosine, da se popravljaju potporni zidovi, da se trup puta stabilizuje. Država se trudi koliko može. Vi znate i vidite na koliko se mjesta putevi rekonstruišu i popravljaju ali bez obzira na sve to, Crna Gora treba auto put," rekla je Ivanović.

Nakon januarskih poplava država je trebalo da se pripremi za nove nepogode ali to se nije dogodilo, kaže Darko Pajović iz NVO ,,Green home,,

"Država je trebala i morala da uradi nešto konkretno kako se ove stvari ne bi dogodile ili jednostavno da bi se dogodile u mnogo manjoj mjeri. Postoje metode, postoje određene tehnike, postoje određeni radovi kao što su nasipi, kao što su produbljivanja određenih korita. Apsolutno, vidimo i sami da nakon svega nekoliko mjeseci imamo identične pojave i identičnu problematiku. To znači da nam se koncept razmišljanja 24 sata unaprijed a ne duže upravo nam se obija o glavu, po ko zna koji put," rekao je Pejović.

Elementarne nepogode nije moguće izbjeći zbog klimatskih promjena, na koje država Crna Gora ne može da utiče. No, nekontrolisano iskorištavanje prirodnih resursa, kao što su šume i šljunak iz rječnih korita veoma su prisutni i kada dođe do polava posljedice postaju mnogo veće nego što bi inače bile.

"Postoji apsolutna povezanost i uticaj jer dolazi do velike promjene hidrološkog režima nakon što dođe do nekontrolisane sječe šuma jer onda se stvara brza erozija , brzo oticanje šumskog zemljišta , stvaranje bujica i naravno problema koje takva promjena režima može da proizvede," rekao je hidrolog Mihailo Burić.

Najnovije poplave su ugrozile puteve i mostove a sve zbog višegodišnjeg rada koncesionara koji iz rječnih korita izvlače šljunak.

"Eksploatacija šljunka regresivnom erozijom u dužem vremenu može da dovede do pomjeranja masa šljunka , da se ta erozija primiče stubu mosta i da na taj način praktično oslabi masu i da utiče na stabilnost stuba i da dovede do slijeganja tla. I putevi mogu da budu ugroženi jer svaka promjena režima voda koja proizvodi bujice, bujične tokove stvara hidrauličke udare , djeluje na stijensku masu, smanjuje koheziju i ugao unutrašnjeg prenosa , što znači čvrstina mase slabi i onda dolazimo do situacije kada dolazi do klizanja tla, bilo da se radi o slobodnoj kosini ili da se radi o kosini u blizini puta," kaže Burić.

Darko Pajović iz Green home-a: "Ne mogu ulaziti u to da je nesporno da se radi o velikoj količini padavina. Ali isto tako postoje određene mjere koje su mogle i morale biti preduzete da bi se ovako stanje ublažilo, a upravo je ta racionalna upotreba resursa o kojoj mi već godinama govorimo izgleda nešto što je nepoznato državnim organima."