Uprava nikšićke Željezare je predložila socijalni program, prema kojem bi svih 1.400 radnika bilo otpušteno kao tehnološki višak, da bi se potom ponovo zaposlilo svega polovina. Iz Vlade za sada nema reakcija, a sindikalci kažu da o takvom predlogu ne žele ni da razgovaraju.
"Nećemo ni razmotriti ponudu uprave", rekao je za naš program predsjednik Sindikata nikšićke Željezare Janko Vučinić.
Odbacujući prijedlog poslovodstva, da kroz socijalni program, željezarci ostanu bez svojih radnih mjesta, Vučinić je rekao da veliki broj radnika Željezare ni po koju cijenu ne bi prodali svoja radna mjesta, te da Sindikat ima svoj prijedlog socijalnog programa, o kome bi trebalo razgovarati umjesto ponuđenog koji je, za radnike, neprihvatljiv.
,,U tom pijedlogu u prvoj rečenici već piše da prestaje radni odnos svim zaposlenima. Baš zbog te rečenice prestaje svaki razgovor sa poslodavce. Mislim da bi i za nas i za njih bilo najbolje da se zaboravi taj program, već da se razgovara o našem prijedlogu socijalnog programa koji će biti danas proveden i na principu dobrovoljnosti. Spremni smo da razgovaramo na taj način", kaže Vučinić.
Uprava nikšićke Željezare predložila je socijalni program prema kojem bi svih 1.385 zaposlenih prvo proglasila tehnološkim viškom, a zatim, u zavisnosti od potreba fabrike, ponovo zaposlila do 750 radnika.
Svim zaposlenim pripale bi otpremnine od po najmanje 15.000 eura, koje bi bile isplaćene u dva dijela. Polovina odmah, a ostatak nakon godinu dana. Otpremnine bile umanjene za ukupnu vrijednost kredita, koji bi preuzela Željezara, a koje iznose oko osam miliona eura. Ukupna gotovinska isplata radnicima za otpremnine bi iznosila nešto preko 14 miliona eura.
Uprava Željezare, koja navodi da bi se privatizacioni ugovor morao poništiti, navodi da je ukupan socijalni program vrijedan 23 miliona eura, što je, po njihovoj procjeni, maksimum koji ta fabrika može da izdrži.
Opasnost od trajnog otpuštanja
Predsjednik Sindikata Željezare Janko Vučinić kaže da treba razgovarati o socijalnom programu, ali onom koji predlaže Sindikat.
,,Mi smo u našem prijedlogu napravili kategorije zaposlenih sa visinom otpremnina i na to smo dodali onaj iznos sredstava koji bi sljedovao zaposlenog za rješavanje stambenih potreba. To je naš prijedlog koji je sasvim dobra podloga o kojoj bi trebalo razgovarati. Za 10 godina penzijskog staža otpremnina je 13.000, od 40 godina je do 43.000 eura. Međutim, to je prijedlog a pregovorima bi se došlo do cifre koja je prihvatljiva za obje strane", navodi Vučinić.
Sa protesta radnika Željezara Nikšić, novembar 2009Danas nije bilo moguće pribaviti reakciju ministra ekonomije Branka Vujovića. Član skupštinskog Odbora za ekonomiju finansije i budžet Radojica Živković smatra da se iza socijalnog programa koji predlaže uprava Željezare zapravo krije opasnost da svi radnici trajno ostanu bez posla.
,,Poslovodstvo se bori sa tim problemom viška radnika, očito. Ugovori su pod velom tajne o tome kako se sve to privatizovalo. Vjerovatno da imaju neku obavezu prema radnicima. Ja vjerujem da oni čak poslije ni neće primiti te radnike već da će tražiti mlađu, stručniju radnu snagu, ako u opšte budu primali bilo koga. Mislim da Željezara bez subvencija države trenutno ne može da radi a pošto država ima neki interes, privatni vjerovatno da subvencionira. To je toliko zamršeno u ovom trenutku da ja ne znam pravu stvar", kaže Živković.
Privatizaciju nikšićke Željezare, godinama prate brojne kontroverze. Dva puta su njome gazdovali ruski investitori koji su preko noći bežali i napuštali fabriku. Nakon toga, većinski udio u Željezari je preuzela firma Montenegro Specialtiy Steels, sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Međutim, naknadno se sve prebacuje na holandsku offshore kompaniju MNSS BV, a nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, potom, objavljuje podatke o Željezarinoj kćerki offshore kompaniji što, po ocjeni MANS-a, predstavlja osnov za sumnju, da je razlog njenog postojanja izbjegavanje poreza, odnosno, pranje novca.
"Nećemo ni razmotriti ponudu uprave", rekao je za naš program predsjednik Sindikata nikšićke Željezare Janko Vučinić.
Odbacujući prijedlog poslovodstva, da kroz socijalni program, željezarci ostanu bez svojih radnih mjesta, Vučinić je rekao da veliki broj radnika Željezare ni po koju cijenu ne bi prodali svoja radna mjesta, te da Sindikat ima svoj prijedlog socijalnog programa, o kome bi trebalo razgovarati umjesto ponuđenog koji je, za radnike, neprihvatljiv.
,,U tom pijedlogu u prvoj rečenici već piše da prestaje radni odnos svim zaposlenima. Baš zbog te rečenice prestaje svaki razgovor sa poslodavce. Mislim da bi i za nas i za njih bilo najbolje da se zaboravi taj program, već da se razgovara o našem prijedlogu socijalnog programa koji će biti danas proveden i na principu dobrovoljnosti. Spremni smo da razgovaramo na taj način", kaže Vučinić.
Uprava nikšićke Željezare predložila je socijalni program prema kojem bi svih 1.385 zaposlenih prvo proglasila tehnološkim viškom, a zatim, u zavisnosti od potreba fabrike, ponovo zaposlila do 750 radnika.
Svim zaposlenim pripale bi otpremnine od po najmanje 15.000 eura, koje bi bile isplaćene u dva dijela. Polovina odmah, a ostatak nakon godinu dana. Otpremnine bile umanjene za ukupnu vrijednost kredita, koji bi preuzela Željezara, a koje iznose oko osam miliona eura. Ukupna gotovinska isplata radnicima za otpremnine bi iznosila nešto preko 14 miliona eura.
U sindikatu za otpremnine traže iznos sredstava koji bi sljedovao zaposlenog za rješavanje stambenih potreba, odnosno za 10 godina penzijskog staža 13.000 eura, a od 40 godina do 43.000 eura.
Uprava Željezare, koja navodi da bi se privatizacioni ugovor morao poništiti, navodi da je ukupan socijalni program vrijedan 23 miliona eura, što je, po njihovoj procjeni, maksimum koji ta fabrika može da izdrži.
Opasnost od trajnog otpuštanja
Predsjednik Sindikata Željezare Janko Vučinić kaže da treba razgovarati o socijalnom programu, ali onom koji predlaže Sindikat.
,,Mi smo u našem prijedlogu napravili kategorije zaposlenih sa visinom otpremnina i na to smo dodali onaj iznos sredstava koji bi sljedovao zaposlenog za rješavanje stambenih potreba. To je naš prijedlog koji je sasvim dobra podloga o kojoj bi trebalo razgovarati. Za 10 godina penzijskog staža otpremnina je 13.000, od 40 godina je do 43.000 eura. Međutim, to je prijedlog a pregovorima bi se došlo do cifre koja je prihvatljiva za obje strane", navodi Vučinić.
,,Poslovodstvo se bori sa tim problemom viška radnika, očito. Ugovori su pod velom tajne o tome kako se sve to privatizovalo. Vjerovatno da imaju neku obavezu prema radnicima. Ja vjerujem da oni čak poslije ni neće primiti te radnike već da će tražiti mlađu, stručniju radnu snagu, ako u opšte budu primali bilo koga. Mislim da Željezara bez subvencija države trenutno ne može da radi a pošto država ima neki interes, privatni vjerovatno da subvencionira. To je toliko zamršeno u ovom trenutku da ja ne znam pravu stvar", kaže Živković.
Privatizaciju nikšićke Željezare, godinama prate brojne kontroverze. Dva puta su njome gazdovali ruski investitori koji su preko noći bežali i napuštali fabriku. Nakon toga, većinski udio u Željezari je preuzela firma Montenegro Specialtiy Steels, sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Međutim, naknadno se sve prebacuje na holandsku offshore kompaniju MNSS BV, a nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, potom, objavljuje podatke o Željezarinoj kćerki offshore kompaniji što, po ocjeni MANS-a, predstavlja osnov za sumnju, da je razlog njenog postojanja izbjegavanje poreza, odnosno, pranje novca.