Nakon što je italijanska policija razotkrila kriminalnu organizaciju koja se bavila švercom kokaina i uhapsila 30 osoba, među kojima ima i državljana Srbije i Crne Gore, pokušali smo u Upravi policije da saznamo da li su dobili naloge za hapšenje i preduzimaju li bilo kakve akcije tim povodom. Ipak odgovore u nijesmo dobili.
Upravo regionalne i međunarodne istrage protiv osoba koje se terete za organizovani kriminal još jednom su u Crnoj Gori pokrenule pitanje neophodnosti zaplijene imovine onih koji su enormno bogatstvo stekli nezakonito.
Dok traje potraga za Pljevljakom Darkom Šarićem kojeg Srbija tereti za šverc preko dvije tone kokaina iz Urugvaja tamošnje tužilaštvo, kako je saopšteno, pravi popis Šarićeve imovine u Srbiji i Crnoj Gori. Tužilaštvo u Srbiji još nije podnijelo, doduše, zahtjev za zaplijenu velelepnih vila i imovine Darka Šarića, ali su se nekretnine i luksuzni automobili mnogih drugih kriminalaca već našli na dobošu.
U Crnoj Gori, kako je to nedavno u svom izvještaju primijetio i ekspert Evropske komisije Rupert Vining, jedan od ključnih nedostataka u obračunu sa organizovanim kriminalom je što Crna Gora ne oduzima imovinu ljudima sa one strane zakona i tako njihova nelegalno stečena carstva, čak i u slučaju osude, mahom ostaju neokrnjena. Opoziciona Nova srpska demokratija trenutno sprema inicijativu skupštini i predlog zakona koji predviđa, tvrdi lider Nove Andrija Mandić, brži i efikasniji način oduzimanja imovine stečene organizovanim kriminalom.
"U Crnoj Gori postoje na desetine, rekao bih i na stotine ljudi koji imaju ogromni imetak, a da za prethodnih dvadeset godina od početaka uspostavljanja tržišne ekonomije nigdje nijesu bili zaposleni, nijesu imali nikakva preduzeća, a početkom devedesetih su živjeli kao i svi drugi. Lako je rekonstruisati prošlost i lako je utvrditi imovinsko stanje i porijeklo imovine svakog građanina Crne Gore. Lako bi se dokazalo, kroz jednu valjanu zakonsku proceduru, kroz rekonstrukciju tog čitavog procesa, kako neki ljudi, koji su među nama prepoznati kao nosioci organizovanog kriminala, imaju tako velelepne nekretnine, kako imaju tako ogroman imetak od desetina, pa čak i stotina miliona evra", kaže Mandić.
JAKO ORUŽJE PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA
Crna Gora, kako se navodi u već pomenutom izvještaju ekspeta Evropske komisije, nije donijela poseban zakon o proširenoj konfiskaciji imovine, kako je to, recimo, riješeno u Srbiji, već je u Novi zakon o krivičnom postupku ugradila odredbe koje će se primjenjivati od avgusta, a koje predviđaju obrnuti teret dokazivanja, odnosno znače da će osumnjičeni za krivično djelo iz oblasti organizovanog kriminala ubuduće morati da dokazuje porijeklo cjelokupne imovine. Do tada, država ima mogućnost da plijeni isključivo novac i imovinu stečenu konkretnim krivičnim djelom koje se okrivljenom stavlja na teret.
"U planu su odgovarajuće izmjene kojima bi se ta visina pribavljene imovinske koristi vršenjem krivičnog djela pripala samom optužbenom i koji bi bio prinuđen da pred sudom dokazuje način na koji je stečena ta imovina, odnosno da li ju je stekao na zakonit način", kaže predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.
Na pitanje koja je razlika između tih planiranih izmjena u vezi konfiskacije imovine i inicijative Nove Andija Mandić kaže:
"Ovo je jedan mnogo efikasniji metod od onoga što je predlog aktuelnih vlasti. Taj zakon ima čitav niz manjkavosti. Traži pravosnažnost presude, da taj postupak dokazivanja ostavlja mogućnosti da vješti advokatski timovi mogu pronaći dovoljno pukotina da zaštite gotovo svakog. Ovdje je metod mnogo efikasniji. Vi odmah osumnjičenom blokirate svu imovinu i imovinom preuzima upravljanje novouspostavljena agencija, a proces dokazivanja će teći u sudskom postupku."
I bivši ministar pravde Dragan Šoć smata da je uvođenje i neselektivna primjena instituta zaplijene imovine neophodno oruđe u borbi sa organizovanim kriminalom.
"U svijetu se taj institut pokazao kao jedno vrlo jako oružje u borbi države protiv organizovanog kriminala i mislim da Crna Gora treba sve da uradi da taj institut uvede u svoje zakonodavstvo i ne samo da ga uvede nego da ga učini zaista efikasnim jer nema smisla boriti se samo do sada poznatim sredstvima protiv kriminala ako je imovina koja je stečena na kriminalan način i kojom raspolažu drugi ljudi ostane van dometa zahvata države. Po onoj staroj da je najbolje udariti po džepu, naravno i uz krivično gonjenje mislim da je to jako važna stvar", kaže Šoć.
Upravo regionalne i međunarodne istrage protiv osoba koje se terete za organizovani kriminal još jednom su u Crnoj Gori pokrenule pitanje neophodnosti zaplijene imovine onih koji su enormno bogatstvo stekli nezakonito.
Dok traje potraga za Pljevljakom Darkom Šarićem kojeg Srbija tereti za šverc preko dvije tone kokaina iz Urugvaja tamošnje tužilaštvo, kako je saopšteno, pravi popis Šarićeve imovine u Srbiji i Crnoj Gori. Tužilaštvo u Srbiji još nije podnijelo, doduše, zahtjev za zaplijenu velelepnih vila i imovine Darka Šarića, ali su se nekretnine i luksuzni automobili mnogih drugih kriminalaca već našli na dobošu.
U Crnoj Gori, kako je to nedavno u svom izvještaju primijetio i ekspert Evropske komisije Rupert Vining, jedan od ključnih nedostataka u obračunu sa organizovanim kriminalom je što Crna Gora ne oduzima imovinu ljudima sa one strane zakona i tako njihova nelegalno stečena carstva, čak i u slučaju osude, mahom ostaju neokrnjena. Opoziciona Nova srpska demokratija trenutno sprema inicijativu skupštini i predlog zakona koji predviđa, tvrdi lider Nove Andrija Mandić, brži i efikasniji način oduzimanja imovine stečene organizovanim kriminalom.
"U Crnoj Gori postoje na desetine, rekao bih i na stotine ljudi koji imaju ogromni imetak, a da za prethodnih dvadeset godina od početaka uspostavljanja tržišne ekonomije nigdje nijesu bili zaposleni, nijesu imali nikakva preduzeća, a početkom devedesetih su živjeli kao i svi drugi. Lako je rekonstruisati prošlost i lako je utvrditi imovinsko stanje i porijeklo imovine svakog građanina Crne Gore. Lako bi se dokazalo, kroz jednu valjanu zakonsku proceduru, kroz rekonstrukciju tog čitavog procesa, kako neki ljudi, koji su među nama prepoznati kao nosioci organizovanog kriminala, imaju tako velelepne nekretnine, kako imaju tako ogroman imetak od desetina, pa čak i stotina miliona evra", kaže Mandić.
JAKO ORUŽJE PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA
Crna Gora, kako se navodi u već pomenutom izvještaju ekspeta Evropske komisije, nije donijela poseban zakon o proširenoj konfiskaciji imovine, kako je to, recimo, riješeno u Srbiji, već je u Novi zakon o krivičnom postupku ugradila odredbe koje će se primjenjivati od avgusta, a koje predviđaju obrnuti teret dokazivanja, odnosno znače da će osumnjičeni za krivično djelo iz oblasti organizovanog kriminala ubuduće morati da dokazuje porijeklo cjelokupne imovine. Do tada, država ima mogućnost da plijeni isključivo novac i imovinu stečenu konkretnim krivičnim djelom koje se okrivljenom stavlja na teret.
"U planu su odgovarajuće izmjene kojima bi se ta visina pribavljene imovinske koristi vršenjem krivičnog djela pripala samom optužbenom i koji bi bio prinuđen da pred sudom dokazuje način na koji je stečena ta imovina, odnosno da li ju je stekao na zakonit način", kaže predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.
Na pitanje koja je razlika između tih planiranih izmjena u vezi konfiskacije imovine i inicijative Nove Andija Mandić kaže:
"Ovo je jedan mnogo efikasniji metod od onoga što je predlog aktuelnih vlasti. Taj zakon ima čitav niz manjkavosti. Traži pravosnažnost presude, da taj postupak dokazivanja ostavlja mogućnosti da vješti advokatski timovi mogu pronaći dovoljno pukotina da zaštite gotovo svakog. Ovdje je metod mnogo efikasniji. Vi odmah osumnjičenom blokirate svu imovinu i imovinom preuzima upravljanje novouspostavljena agencija, a proces dokazivanja će teći u sudskom postupku."
I bivši ministar pravde Dragan Šoć smata da je uvođenje i neselektivna primjena instituta zaplijene imovine neophodno oruđe u borbi sa organizovanim kriminalom.
"U svijetu se taj institut pokazao kao jedno vrlo jako oružje u borbi države protiv organizovanog kriminala i mislim da Crna Gora treba sve da uradi da taj institut uvede u svoje zakonodavstvo i ne samo da ga uvede nego da ga učini zaista efikasnim jer nema smisla boriti se samo do sada poznatim sredstvima protiv kriminala ako je imovina koja je stečena na kriminalan način i kojom raspolažu drugi ljudi ostane van dometa zahvata države. Po onoj staroj da je najbolje udariti po džepu, naravno i uz krivično gonjenje mislim da je to jako važna stvar", kaže Šoć.
