Brutalan slučaj porodičnog nasilja u Rožajama gdje je suprug nožem nasrnuo na suprugu u devetom mjesecu trudnoće a protiv koga je prethodno više puta pokrenut sudski postupak koji nije imao konačan epilog otvorio je pitanje kolika je odgovornost na institucijama sistema za učestalo nasilje u porodici?
Uzroke učestalog porodičnog nasilja direktorka podgoričke Sigurne Ženske kuće koja zbrinjava žene žrtve, Ljiljane Raičević, osim u rodnoj nejednakosti tipičnoj za crnogorsko društvo, nalazi u neadekvatnoj ulozi institucija koje bi trebalo da zaštite žrtvu i spriječe ponavljanje nasilja.
Slabost, upozorava Raičević, pokazuje već prva karika u lancu krivično pravnog gonjenja a to je policija.
"Od tog zaprimanja prijave u policiji zavisi čitav proces kasnije. On je negdje jako spor, zavisno od grada do grada, i neadekvatan je za žrtvu koja odustaje od krivične jer vidi da je institucija slab organ i da joj ne pomaže u tome šta je snašlo u porodici. Policija bi trebalo ida predstavlja glavni stožer efikasne borbe države protiv nasilja u porodici i od toga zavise i kasniji postupci ostalih državnih organa, sudstva i pravosuđa", kaže Raičevićeva.
Značajna uloga Centra za socijalni rad
Advokatkinja Daliborka Knežević upravo neadekvatno funkcionisanje pravosudnih organa označava kao najveći problem u sprečavanju ponavljanja porodičnog nasilja. Ističe da počinioci tog krivičnog djela često ostaju nekažnjeni ili su kazne blage.
"Najčešće izrečena kazna je uslovna osuda i počinioci tog djela su na ovaj način ohrabreni jer oni tu uslovnu sosudu nikada ne izdrže i tako najčešće ponavljaju ovo krivično djelo oni se vraćaju kući i žive sa svojim porodicama, ne doživljavaju to da su na neki način kažnjeni i to je, po mom viđenju, jedan od najvećih problema", navodi Kneževićeva.
Ljiljana Raičević naglašava i važnost saradnje i koordiniranog djelovanja sa Centrom za socijalni rad koji ima važnu ulogu u borbi sa porodičnim naslijem.
"Centar za socijalni rad ima veoma važnu ulogu u našem društvu. Ja sam imala prilike da vidim koje su njihove ovlasti. Na žalost, te njihove ovlasti, koje su na papiru napisane, oni jednostavno ne sprovode do kraja. Ja bih voljela da čujem od njih koji su to razlozi koji ih sprječavaju da se efikasnije uhvate u koštac sa porodičnim nasiljem koje razara cjelokupno društvo", kaže Raičevićeva.
No kako reaguju na optužbe da se nedovoljno hvataju u koštac sa porodičnim nasiljem u Centru za socijalni rad nijesmo uspjeli da saznamo. Osobe koje smo kontaktirali prosljeđivali su nas višim u hijerarhiji Centra ili upućivali na nadležne u ministarstvu socijalnog rada.
Pozivanjem na proceduru završili su naši pokušaji da dobijemo odgovore i od predstavnika ostalih institucija sistema. O tome koji je izlaz iz začaranog kruga prebacivanja odgovornosti i put ka efikasnijem djelovanju na suzbijanju porodičnog nasilja advokatkinja Daliborka Knežević kaže:
"Suzbijanje ovog krivičnog djela vidim u strožijoj kaznenoj politici i podizanjem nivoa svijesti u pravosudnim institucijama ali i cjelokupne javnosti. Praksa mora pratiti nova zakonodavna rješenja koja su možda u potpunosti usaglašena sa evropskim vrijednostima i standardima ali samo u normativnom dijelu."
Uzroke učestalog porodičnog nasilja direktorka podgoričke Sigurne Ženske kuće koja zbrinjava žene žrtve, Ljiljane Raičević, osim u rodnoj nejednakosti tipičnoj za crnogorsko društvo, nalazi u neadekvatnoj ulozi institucija koje bi trebalo da zaštite žrtvu i spriječe ponavljanje nasilja.
Slabost, upozorava Raičević, pokazuje već prva karika u lancu krivično pravnog gonjenja a to je policija.
"Od tog zaprimanja prijave u policiji zavisi čitav proces kasnije. On je negdje jako spor, zavisno od grada do grada, i neadekvatan je za žrtvu koja odustaje od krivične jer vidi da je institucija slab organ i da joj ne pomaže u tome šta je snašlo u porodici. Policija bi trebalo ida predstavlja glavni stožer efikasne borbe države protiv nasilja u porodici i od toga zavise i kasniji postupci ostalih državnih organa, sudstva i pravosuđa", kaže Raičevićeva.
Značajna uloga Centra za socijalni rad
Advokatkinja Daliborka Knežević upravo neadekvatno funkcionisanje pravosudnih organa označava kao najveći problem u sprečavanju ponavljanja porodičnog nasilja. Ističe da počinioci tog krivičnog djela često ostaju nekažnjeni ili su kazne blage.
"Najčešće izrečena kazna je uslovna osuda i počinioci tog djela su na ovaj način ohrabreni jer oni tu uslovnu sosudu nikada ne izdrže i tako najčešće ponavljaju ovo krivično djelo oni se vraćaju kući i žive sa svojim porodicama, ne doživljavaju to da su na neki način kažnjeni i to je, po mom viđenju, jedan od najvećih problema", navodi Kneževićeva.
Ljiljana Raičević naglašava i važnost saradnje i koordiniranog djelovanja sa Centrom za socijalni rad koji ima važnu ulogu u borbi sa porodičnim naslijem.
"Centar za socijalni rad ima veoma važnu ulogu u našem društvu. Ja sam imala prilike da vidim koje su njihove ovlasti. Na žalost, te njihove ovlasti, koje su na papiru napisane, oni jednostavno ne sprovode do kraja. Ja bih voljela da čujem od njih koji su to razlozi koji ih sprječavaju da se efikasnije uhvate u koštac sa porodičnim nasiljem koje razara cjelokupno društvo", kaže Raičevićeva.
No kako reaguju na optužbe da se nedovoljno hvataju u koštac sa porodičnim nasiljem u Centru za socijalni rad nijesmo uspjeli da saznamo. Osobe koje smo kontaktirali prosljeđivali su nas višim u hijerarhiji Centra ili upućivali na nadležne u ministarstvu socijalnog rada.
Pozivanjem na proceduru završili su naši pokušaji da dobijemo odgovore i od predstavnika ostalih institucija sistema. O tome koji je izlaz iz začaranog kruga prebacivanja odgovornosti i put ka efikasnijem djelovanju na suzbijanju porodičnog nasilja advokatkinja Daliborka Knežević kaže:
"Suzbijanje ovog krivičnog djela vidim u strožijoj kaznenoj politici i podizanjem nivoa svijesti u pravosudnim institucijama ali i cjelokupne javnosti. Praksa mora pratiti nova zakonodavna rješenja koja su možda u potpunosti usaglašena sa evropskim vrijednostima i standardima ali samo u normativnom dijelu."
