Da li je Crna Gora kao država na moru u suštini i pomorska država i zašto još nema ni obalsku stražu?
Crnogorska obala je duga 293 km i prilično razuđena i kao takva geografski idealna za razvoj pomorske privrede. Šta se desilo sa nekadašnjom moćnom pomorskom flotom i da li je država u stanju da je bar malim dijelom obnovi?
Do izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i do uvođenja međunarodnih ekonomskih sankcija dvije crnogorske pomorske kompanije Jugooceanija iz Kotora i Prekookeanska plovidba iz Bara imale su moćnu flotu sa 43 broda.
Samo je Jugooceanija, nekadašnji pomorski gigant SFRJ, sa 27 brodova i oko 900.000 tona nosivosti, donosila prihod i do 100 miliona dolara. Posljednji brod “Novi” prodat je 2007. da bi se namirila posada.
Svi su brodovi pod misterioznim okolnostima koje ni do danas nisu razjašnjene izbrisani iz registra te dvije kompanije i Crna Gora je ostala ne samo bez moćne pomorske flote nego i bez barem jednoga trgovačkog broda.
20 godina kasnije država namjerava da obnovi pomorsku flotu.
Vlada je naručila dva prekookeanska broda u Kini koja je i dala kredit za njihovu gradnju. Prema najavama, prvi brod se u Crnoj Gori očekuje u decembru ove godine a drugi u martu 2012. godine.
Kako su naveli iz Vlade brodovi će prevoziti rasuti teret a njihova gradnja koštaće 47 miliona dolara.
Nekada cijenjena pomorska zemlja, Crna Gora počinje iz početka.
Kakve su šanse da i suštinski povrati imidž pomorske zemlje pitali smo Predsjednika Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore Janka Milutina.
"Da li smo mi dovoljno spremni za to? Mislim da nijesmo. Prije svega zakonska regulativa bi trebalo da se čim prije donese u skladu sa važećim međunarodnim standardima jer će ti brodovi da navigaju širom svijeta. Jedan od velikih problema je i to da naša pomorska administracija se nalazi na vrlo, vrlo nezavidnom mjestu i ima vrlo loš ugled i to mnogo otežava budućoj kompaniji ma koja da bude", kaže on.
Popriličan haos
Kada u pomorskoj privredi na globalnom nivou jednom izgubite ugled ili vas ne bude neko duže vrijeme jako je teško ponovo se vratiti, upozorava Janko Milutin inače kapetan duge plovidbe.
"To će se naravno ogledati u nalaženju i dobijanju tereta za prevoz, biće često premet lučkih kontrola, osiguranje će biti mnogo veće nego kod drugih i tako dalje. To su ključne prepreke koje mi vidimo i na kojima treba mnogo i veoma brzo raditi", poručuje Janko Milutin.
Crnogorska obala - ilustracija
Koliko je državi stalo da ponovo podigne pomorsku flout na noge možda najbolje ilustruje to što u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva nema niti jednog kapetana duge plovidbe, kaže nam Rajko Čavor kapetan i pomorski pilot iz Boke.
Mnoge oblasti zakonski su ostale ne riješene i u pomorstvu Crne Gore vlada popriličan haos, ukazuje Čavor.
"Da li je manjak ljudi ili je samo ministarstvo zakazalo. Neko i nešto je zakazalo jer smo uporno još od novembra prošle godine tražili da se sastanemo i porazgovaramo o problemima, da dogovorimo brzinu polovila, plovne puteve… Nijesmo ništa uspjeli i ne znam zaista da li neko ima volje i želje da se stanje u pomorstvu reguliše ili se daje sloboda ljudima da rade svašta, a oni to zbilja i rade na moru u priobalju", kaže Čavor.
Da je stanje haotično naši sagovornici ilustruju i podatkom da osim pomorske flote, trgovačkih brodova Crna Gora kao država na moru još nema ni obalsku stražu.
Evo šta je o problemu kontrole mora u razgovoru sa Jasnom Vukićević kazao inžinjer pomorstva Siniša Luković:
"Mi već godinama imamo nešto što nigdje u svijetu ne postoji a što se zove koordinaciono tijelo obalske straže koje uzgred budi rečeno djeluje u Podgorici, inače poznatom primorskom gradu. To u praksi apsolutno ne funkcioniše jer je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja svijeta koja apsolutno ne kontroliše svoje tertiorijalno more. Nama su političari rekli da nama to ne treba, da je to skupo. To je preuzela crnogorska policija čiji se patrolni gliseri motaju ljeti tu blizu obale. Momci iz policije na tim gliserima se vole slikavat ali onda kada se nešto stvarno dogodi i kada treba nešto raditi na moru kažu da država nema para da sipa gorivo u dva bivša vojna patrolna čamca".
Crnogorska obala je duga 293 km i prilično razuđena i kao takva geografski idealna za razvoj pomorske privrede. Šta se desilo sa nekadašnjom moćnom pomorskom flotom i da li je država u stanju da je bar malim dijelom obnovi?
Do izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i do uvođenja međunarodnih ekonomskih sankcija dvije crnogorske pomorske kompanije Jugooceanija iz Kotora i Prekookeanska plovidba iz Bara imale su moćnu flotu sa 43 broda.
Samo je Jugooceanija, nekadašnji pomorski gigant SFRJ, sa 27 brodova i oko 900.000 tona nosivosti, donosila prihod i do 100 miliona dolara. Posljednji brod “Novi” prodat je 2007. da bi se namirila posada.
Svi su brodovi pod misterioznim okolnostima koje ni do danas nisu razjašnjene izbrisani iz registra te dvije kompanije i Crna Gora je ostala ne samo bez moćne pomorske flote nego i bez barem jednoga trgovačkog broda.
20 godina kasnije država namjerava da obnovi pomorsku flotu.
Vlada je naručila dva prekookeanska broda u Kini koja je i dala kredit za njihovu gradnju. Prema najavama, prvi brod se u Crnoj Gori očekuje u decembru ove godine a drugi u martu 2012. godine.
Kako su naveli iz Vlade brodovi će prevoziti rasuti teret a njihova gradnja koštaće 47 miliona dolara.
Nekada cijenjena pomorska zemlja, Crna Gora počinje iz početka.
Kakve su šanse da i suštinski povrati imidž pomorske zemlje pitali smo Predsjednika Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore Janka Milutina.
"Da li smo mi dovoljno spremni za to? Mislim da nijesmo. Prije svega zakonska regulativa bi trebalo da se čim prije donese u skladu sa važećim međunarodnim standardima jer će ti brodovi da navigaju širom svijeta. Jedan od velikih problema je i to da naša pomorska administracija se nalazi na vrlo, vrlo nezavidnom mjestu i ima vrlo loš ugled i to mnogo otežava budućoj kompaniji ma koja da bude", kaže on.
Popriličan haos
Kada u pomorskoj privredi na globalnom nivou jednom izgubite ugled ili vas ne bude neko duže vrijeme jako je teško ponovo se vratiti, upozorava Janko Milutin inače kapetan duge plovidbe.
"To će se naravno ogledati u nalaženju i dobijanju tereta za prevoz, biće često premet lučkih kontrola, osiguranje će biti mnogo veće nego kod drugih i tako dalje. To su ključne prepreke koje mi vidimo i na kojima treba mnogo i veoma brzo raditi", poručuje Janko Milutin.
Mnoge oblasti zakonski su ostale ne riješene i u pomorstvu Crne Gore vlada popriličan haos, ukazuje Čavor.
"Da li je manjak ljudi ili je samo ministarstvo zakazalo. Neko i nešto je zakazalo jer smo uporno još od novembra prošle godine tražili da se sastanemo i porazgovaramo o problemima, da dogovorimo brzinu polovila, plovne puteve… Nijesmo ništa uspjeli i ne znam zaista da li neko ima volje i želje da se stanje u pomorstvu reguliše ili se daje sloboda ljudima da rade svašta, a oni to zbilja i rade na moru u priobalju", kaže Čavor.
Da je stanje haotično naši sagovornici ilustruju i podatkom da osim pomorske flote, trgovačkih brodova Crna Gora kao država na moru još nema ni obalsku stražu.
Evo šta je o problemu kontrole mora u razgovoru sa Jasnom Vukićević kazao inžinjer pomorstva Siniša Luković:
"Mi već godinama imamo nešto što nigdje u svijetu ne postoji a što se zove koordinaciono tijelo obalske straže koje uzgred budi rečeno djeluje u Podgorici, inače poznatom primorskom gradu. To u praksi apsolutno ne funkcioniše jer je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja svijeta koja apsolutno ne kontroliše svoje tertiorijalno more. Nama su političari rekli da nama to ne treba, da je to skupo. To je preuzela crnogorska policija čiji se patrolni gliseri motaju ljeti tu blizu obale. Momci iz policije na tim gliserima se vole slikavat ali onda kada se nešto stvarno dogodi i kada treba nešto raditi na moru kažu da država nema para da sipa gorivo u dva bivša vojna patrolna čamca".
